Tekstovi sa tagom: dražen vrdoljak

Joonn 06 S

Retro: Džoni Štulić, interview za “Polet” 1981. godine

Iskren sam do boli

Pjesme poput “Poljubi me u dupe” nisam stavljao na prvi album, jer sam znao da sam preslab da bi mogle ići, nisam imao živaca, niti sam želio da me netko blokira. Htio sam ipak uhvatiti neke pozicije, da bih mogao snimiti te stvari. Ne znam, glupo je ići u borbu ako nisi spreman. A to nisu kompromisi. Ja sviram ono što sam htio. Ne dozvoljavam, i nikada nisam dozvoljavao da mi se itko u to petlja
Patkk 01 S

Iz arhive Dražena Vrdoljaka: O prvom albumu Pekinške patke

Nije plitkost, već stupidarij

Pod ruku s raspekmeženim patetičarima, mutavim kantautorima, turobno siromašnim virtuozima i folirantskim glasnogovornicima (stil i opredjeljenje uopće nisu važni), Pekinška patka ulazi u red pojava koje neupućenima mogu poslužiti kao argument protiv zdrave pameti rocka, a da u jednakoj mjeri iritiraju i veliki dio publike vjerne toj glazbi
JosipaKarloLA

Iz arhive Dražena Vrdoljaka: Intervju sa Josipom Lisac 1992. godine

Pjesme moraju živjeti

Karlove i moje pjesme moraju nastaviti živjeti. Moj glas, koji je Karlo obožavao, publika voli jer smo je godinama na to privikavali. Najprije sam kondenzirala svu svoju tugu, a zatim pokušala razbistriti mozak. Prisjećam se još jedne Karlove rečenice: “Idi do kraja i nikad nemoj odustati na pola puta!” Nastojim ostati vjerna tome njegovom poticaju
Pllu 01 S

Hitno: Jesenji apel glavnog urednika čitaocima

Svi za XXZ: Hajmo, curice, hajmo, dječaci

Već smo, nažalost, ustanovili tradiciju po kojoj se dragim XXZ čitaocima svakih nekoliko meseci pismom obraća glavni urednik, uglavnom sa istom temom: kako pomoći našem portalu da opstane u ovim zajebanim vremenima? Znam, naravno, da ogromna većina naših čitalaca nisu milioneri, naprotiv; svako od vas ima svojih finansijskih i drugih problema, samo mu još fali XXZ problem
jura stublić

Pogled u retrovizor: Jura Stublić i grupa Film

Himne jedne mladosti

Na kraju, Jura Stublić se nikada nije ostvario kao komercijalni pop autor, kojemu je bilo suđeno da zaradi milijune, makar i inflatorne, nego je napisao tih dvadesetak pjesama podignutog tonusa, himni u slavu svijeta, himni za oproštaj s njim… I vazda je u njima bilo one vedrine s kojom onih nekoliko istinskih kršćana, koliko ih je i bilo u protekle dvije tisuće godine, dočekuje i ispraća sve patnje života
sintesajzer

Iz arhive Dražena Vrdoljaka: O novoj muzičkoj modi

Dolje synthesizer!

Pomama “synthesizera” samo je još jedan dokaz više za tvrdnju da u nas uglavnom malo tko brine o tome što svira, preferirajući efekat pred vrijednošću muzičkog sadržaja
Aaba 01 S

Iz arhive Dražena Vrdoljaka: O grupi "Cod" i sarajevskoj pop-školi

Novi štos: humpa-cumpa!

Nitko ne svira »humpa-cumpa« bolje od električnog bubnja koji je nepogrešiv, ne traži stan, hranu, ni socijalno, a pod “groupie” uvijek mu možete podvaliti kakvu ofucanu pisaću mašinu! A sve je počelo sredinom 1975. godine kad je sarajevska grupa »Cod« zabilježila nacionalni hit skladbom Enesa Bajramovića “Dođi mi na čaj”. Budući da slijedeći napor »Coda«, “Rok za moju bivšu punicu«, nije uspio ponoviti uspjeh prethodnice, pomislili smo da se radi o još jednom od sarajevskih “one hit wandera”. Nekima je »Dođi mi na čaj« ostao u sjećanju po nagradi “Probavne smetnje godine” koju je dodijelio ozloglašeni žiri “Omladinskog tjednika”...
Splitski festival

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (8)

Đorđi Peruzović: Grmljavinom do pobjede na Splitu '72

Nakon finalne večeri Splita '72 u listu „Telegram“ se svojim tekstom oglasio Dražen Vrdoljak: „ Festival zabavne glazbe u Splitu daleko je, na žalost, od svake stvarne međunarodne važnosti, sudeći barem po imenima sudionika. Činjenica je da se najprije moramo nametnuti dobrom i izvornom zabavnom glazbom u našim okvirima, pa tek onda pretendirati na to da je prodamo u inozemstvu. Kada riješimo i taj temeljni problem, poslovi oko zabavne glazbe krenut će drugim tokom, pa će se od njih, možda, i dočekati neki konkretniji i primjetljiviji rezultat nego li je to Kalogjerin Nono na ploči Claudia Ville ili Mireille Mathieu“...
dražen vrdoljak

Sjećanje na velikog glazbenog novinara

Dražen Vrdoljak, riječi koje se pamte

Draženova lucidnost, spisateljski talent i erudicija u nekom bi "idealnom svijetu" bili možda pretočeni u naramke napisanih knjiga, snimljenih televizijskih glazbenih serijala i antologijskih boxova no, dakako, u "dolini suza" život se odvija po posve drugačijim shemama. Nama koji smo Dražena znali, s njime se desetljećima družili, zajedno proputovali tisuće kilometara i odgledali stotine koncerata, Vrdo je srećom ostavio mnogo više od objavljenih "naslova": dio sebe
Arsse 05 S

Urgentno: Još jedan apel glavnog urednika čitaocima

Red Alert - da opstane XXZ

Igrom nacionalističkog slučaja, otvorimo srpsko-desničarsko-crkveni sajt „Stanje stvari“, koji, takođe, traži donacije od svojih četnolikih čitalaca. Čitam šta pišu: „Posle finansijskog udara na „Stanje stvari“, kao što znate, obratili smo se onima kojima smo jedino i mogli – vama, dragi čitaoci i priložnici. Sa velikom zahvalnošću javljamo da je novac za mesec jul u potpunosti prikupljen, i da smo u ovom trenutku skupili nešto (4 odsto) i za mesec avgust“. Pa, jebem mu sunce žarko, dragi čitaoci – priložnici! Zar da dozvolimo da četnički nakot bude bolje organizovan od nas koji se čitamo po bivšoj SFRJ kojoj se uvijek s ljubavlju vraćamo? Zar da dozvolimo da naše zalaganje za pomirenje i toleranciju bude zaklano od strane onih koji slave „umerene desničare“, rat za Kosovo, i koji sanjaju Veliku Srbiju čim šubaru stave na glavu? Zar su fašisti milosrdniji od nas svih?
Bgzg 09 S

Retro: Šta je Dražen Vrdoljak pisao 1992. o srbijanskim rockerima

Bez rata i pljuvanja Hrvata

Dražen Vrdoljak je preko posebnog kurira dobio nove ploče beogradskih rokera i prošlog je tjedna u radio-emisiju uvrstio dvije sasvim “neutralne” balade Bajage i Balaševića. Post festum, gotovo je optužen za diverziju i izdaju. Vrdoljak obećava da takvu glazbu na Hrvatskom radiju više nikad neće puštati. Jer ga tamo više neće biti. A u “Profilu” piše o rokerskim zvucima Istoka
meri cetinic

Retro: Šta je Dražen Vrdoljak pisao 1977. o Oliveru Dragojeviću

Autentičan dalmatinski ugođaj

Oliver Dragojević trenutno je neosporiv vladar jugoslavenskih džuboksova (makar onih u koje sam osobno zavirio). Istina, o njegovoj bi sveopćoj omiljenosti mogli posvjedočiti i neki konkretniji a manje kompromitantni podaci, primjerice o nakladama gramofonskih ploča, o zastupljenosti u radio- programima, o dominaciji top-listama
oliver dragojević

Ključni diskografski momenti

Šest najvažnijih Oliverovih albuma

Premda se već tijekom 60-ih kalio u Batalima, a 1967. godine prvi put nastupio na Splitskom festivalu s Runjićevim "Picaferajem", Oliver Dragojević ozbiljnu diskografsku karijeru započinje tek sredinom sedamdesetih. Konkretno, nastupom na Splitskom festivalu 1974. godine s pjesmom i ubrzo hit-singlom "Ča će mi Copacabana", pa legendarnom "Galeb i ja" uz koju 1975. godine objavljuje i debi album "Ljubavna pjesma". U to doba albumi i u nas počinju biti jednako važni kao i do početka sedamdesetih dominantni singlovi, analogno sve većem utjecaju albuma u odnosu na singlove od sredine šezdesetih na američkom, britanskom i ostalim zapadnim tržištima
Oliver Dragojević

Kako je Oliver Dragojević uzletio do nebeskih visina

“Galeb i ja”, pjesma nad pjesmama

Pretužan je čas da bih sada, dok na “repeat” po ne znam koji put slušam “Galeb i ja”, bio sretan; onako kako sam bio sretan kao klinac dok sam na nekoj lažini pored mora za sebe punim glasom, ispunjene duše i otvorena srca pjevao nazigled tugaljive stihove te naizgled melankolične pjesme. Pa ipak, kad sada i ovdje dođe ona moćna završnica “Galeba” s kojim je Oliver postao Oliver, uvjeren sam da su i on i taj njegov galeb postali jedno. I da će uz tog svog galeba Oliver s nebeskih visina - sretan, ponosan, spokojan i zadovoljan - gledati na nas dolje kako se i dalje mučimo i trpimo
Bgz 01 S

Tragom fotografije: Beograd u Zagrebu/ Zagreb u Beogradu, akcija iz 1985.  

Bolje vas našli: Poslednje Rock bratstvo & Roll jedinstvo

Beograd i Zagreb odabrani su za početak, kako iz organizacionih razloga (jer je zbog dobre „logistike“, koja se tada nije tako zvala, to bio najlakše uraditi), tako i zbog toga što je razmena „rock'n'roll dobara“ i tako bila najveća između ta dva grada. Za zagrebački Jugoton (sada Croatia Records) od beogradskih izvođača tada su objavljivali Partibrejkers, Riblja čorba i Električni orgazam, a praktično nije bilo nedelje u godini da bar jedna zagrebačka grupa nije svirala u Beogradu ili obrnuto, česta su bila gostovanja na рlоčamа i snimanjima, dok su se beogradski i zagrebački mediji većinom prosto utrkivali ko ćе više prostora dati muzikantima sa strane, a i publika je u oba glavna grada bila veoma blagonaklona prema gostima...