Tekstovi sa tagom: društvene mreže

Kompjut1

Doista divna ideja o potpunoj slobodi

Teorija manjka vrijednosti

Internet kakav danas poznajemo samo je podsjetnik na ono što su doživjeli svi drugi mediji kad ih je dohvatila nevidljiva ruka tržišta. Prije nego što ih je ščepala za gušu, novine, radio, televizija, a onda i internet, doista su mogli služiti, i služili su, kao izvori kvalitetnog informiranja, nudeći veću demokratizaciju, otkrivajući nepoznato i čineći svijet pristupačnijim
Fcbk 01 S

Uhvaćeni u društvenu mrežu

Kakav ti je Facebook, takav ti je život

Lične ispovesti postale su alati za samopromociju, pa se više ne radi o jednostavnim rečenicama, već o pažljivo komponovanim pasusima koji se dele u tačno određeno vreme, da bi se dobilo što više lajkova i šerova. Samopoštovanje tako sve češće zavisi od nepoznatih ljudi, a misli nam opsedaju komentari onih koji možda i ne postoje. Nismo se ni ranije gledali u oči, ali danas ne gledamo ni u zemlju. Ogledala su zamenile selfie fotografije, a prijatelji sve više liče na botove koji znaju sve o nama, ne zato što su nas slušali, već zato što ih kontrolišu zli agoritmi
Dagg 02 S

Mediji i mentalno zdravlje

Glorificiranje poremećaja prehrane

Svakodnevno smo preplavljeni brojnim sadržajima kojima se propagiraju različite dijete i trend mršavosti. Zbog opsjednutosti internetom i društvenim mrežama, ali i drugim zabavnim medijima, ljudi ponekad zaboravljaju na štetnost takvih reklama. Premda smo odrasli u eri gdje nam je dostupno gotovo sve, ponekad je važno odmaknuti se od virtualnog svijeta i osvrnuti se na realnost – u kojoj se postavljeni standard idealnog ljudskog tijela ne bi trebao smatrati konvencionalnim
Insta lepota

Kult tela u medijima

Lepota će sjebati svet

Menjala se kako su se menjali prohtevi tržišta, pa je lepota tako dobila i ulogu prodavca, drugim rečima postala je način da se kupci ubede da im je za estetsku podobnost neophodan određeni proizvod, koji pomaže da se što pre udovolji ukusima većine. Uprkos tome što se pre ili kasnije spozna da ljudska bića izvan fotošopa izgledaju drugačije, možda ne manje lepo, ali svakako manje savršeno, u glavama konzumera ostaje predstava o lepoti sa kojom se poigrao neki dizajner. Tako se srlja u nedostižne ideale, u život koji se živi sa protein štanglicom u jednoj, tegovima u drugoj, te šminkom u trećoj ruci, koja će iz torza izrasti samo da bi izašla u susret prohtevima onih koji za lepotom žude
Jeddn1

Ljudska prava nisu na pauzi

Društvene mreže – način da se LGBTIQ+ teme približe ljudima

Dok se fizičko udaljavanje i samoizolacija u vrijeme pandemije uzrokovane virusom COVID-19 nastavljaju, mnogima ponestaje ideja kako iskoristiti vrijeme kojeg odjednom imamo više nego što smo navikli_e
Afon 04 S

Žrtve društvenih mreža

Nekad smo skrivali sve što danas pokazujemo

Svi mogu vidjeti ono što želiš pokazati, pitanje je kako ćeš reagirati kada netko poželi vidjeti malo dublje, pogledati ispod površine. Nekoga neće zanimati broj tvojih pratitelja, lijepo lice ili savršeno upakirane slike sa putovanja. Netko će te pogledati u oči i postaviti sasvim jednostavno pitanje: "Tko si?"
Kaur R.

Tabu teme u jednostavnoj formi

Rupi Kaur – fenomen Instagram pjesništva

Prije nekoliko godina, još u začetku svoje karijere, Kaur je napisala pjesmu o genocidu koji je izvršen u Indiji, gdje naročitu pažnju posvećuje silovanim ženama, mučenju i ubistvima njihovih muževa i djece, te piše o tome kako su te žene, iz traumatičnih iskustava, izašle nježne poput mlijeka i meda; upravo je po njima nazvala svoju prvu zbirku
Hatte 02 S

Društvo „brzih vijesti“

Govor mržnje pod okriljem slobode govora

Dakle, predviđene sankcije za širenje govora mržnje, pozivanje na nasilje, vrijeđanje po osnovu seksualne orijentacije, postoje. Zašto se onda ono još uvijek toleriše, bez posljedica za njihove kreatore i one koji osiguravaju prostor za njegovo širenje?
Fyyre 01 S

Dva dokumentarna filma o festivalu kojeg nije bilo

Fyre, zastrašujuća moć marketiniške kampanje

Ono što je još važnije je da su to dokumentarci o marketingu, psihologiju, sociologiji, pa i menadžmentu u kulturi. Svakako je najdetaljnije obrađen fenomen “influencera” bez kojih Fyre u takvom obliku ne bi ni bio rođen. Informacija koju su svi ti ljudi plasirali mogla je biti još lažnija od navedene te zastrašuje moć nad svojim pratiteljima koju su iskazali. Jednako je fascinantna i vizija koja je privukla tisuće ljudi - pješčani otoci daleko od civilizacije, činjenica da je vlasnik jednog od otoka bio Pablo Escobar, prisustvo manekenki…
Office

U neoliberalizmu možete biti vlastiti despotski šef

Perfekcionizam kao imperativ

Zbog perfekcionizma jedni prema drugima osjećamo prezir, bojimo se jedni drugih i u najboljem slučaju nismo sigurni u sebe. On zabranjuje tipove solidarnih veza i kolektivnih akcija koje su nužne da se uhvatimo u koštac s neoliberalnim kapitalizmom, same stvari koja ga stvara
Bukk 05 S

Kad te nadživi baterija mobitela

Smrt u doba Facebooka

Jezivo je umrijeti u vrijeme facebooka. Svi o tome imaju mišljenje, svi hoće svojih pet minuta. Većini je ipak žao, već zbog same smrti, činjenice smrtnosti. Ali to nije osobito originalno, i mnogo je onih koji s tim nisu zadovoljni. Vrebaju, došaptavaju se. Ako stvar postave naglavačke, nešto će se lajkova iz toga već izvući
Anet 01 S

Fake & spin

Lažni Hadžifejzović u zoni sumraka

Kako kaže kapitalistička maksima, tranzicija u kapitalističko društvo traje dokle god je živ i posljednji građanin koji se sjeća vremena prije tranzicije. Moguće je da isto pravilo važi i u politici: tranzicija u društvo bez etnonacionalnog zveckanja oružjem, čini se, trajat će dokle god su živi oni koji se rata itekako dobro sjećaju. A u 2018., pored političara koji od priče o ratu profitiraju na razne načine već tri desetljeća, sada, očito, profitiraju i mediji
Anet 03 S

Pesme iz novog rukopisa

Smrt na netu

Kad pomislimo na postmortem komentare zavrti nam se u glavi. Ne gasimo akaunt, nema nikoga da pridrži ruku
Anđa Marić

Sve više društvenih mreža, sve manje ljudi

Čestitke, želje, pozdravi i mali oglasi

Društvene mreže nas dosta toga mogu naučiti ako ih gledamo kao društveni eksperiment. Možeš vidjeti kako je tko odgojen, je li pristojan, suosjećajan, je li tračer ili hejter, ima li rigidne poglede na život i što ga/ju veseli. Prije svega, možeš vidjeti koliko je tko pismen, iako to s č i ć ne mogu još probaviti jer ti Google odmah predlaže pravo rješenje
Mim 01 S

Stanje na društvenim mrežama

Kakvi su ti mimovi, takav ti je život

Mimovi su jpg ili gif formati, ponekad i vido klipovi, sa propratnim tekstom, a svaki mim je zasnovan na jednom konceptu, koji svaki korisnik može da menja, ali ne sme da remeti osnovnu strukturu. Cilj im je da prenesu neku poruku, obično ironičnu, koja ima funkciju društvene kritike. Oni ne poznaju državne granice, a u njihovom rasprostiranju jedini ograničavajući faktor jeste dostupnost interneta, što negde ukazuje na brzinu razvoja globalne komunikacije.