Tekstovi sa tagom: društvo

Miješanjem kultura, običaja, navika, kuhinja, tradicija – država i njeni građani mogu samo profitirati. Ljepota i kvalitet neke sredine ogledaju se upravo u njenoj šarolikosti, u mogućnosti izbora, a sve su to kvaliteti u kojima se i nismo baš proslavili posljednjih decenija. Ovdje ni tzv. autohtoni narodi, šta god da to značilo, ne mogu da izađu na kraj jedni s drugima i pitanje je kako li će prihvatiti pridošlice drukčije boje kože, religije i tradicije

Dobro često nije i ne mora biti isplativo. To da se dobro dobrim vraća, ta omiljena mantra društvenih mreža, bajka za djecu i odrasle, služi tome da motivira na činjenje dobra i izbjegavanje zla one koji bez želje za nagradom i straha od kazne ne bi bili dovoljno motivirani. Dobro se ponekad i vrati, ali nema nikakvog jamstva da će biti tako, a iskustvo nam kazuje da često i nije. Pretpostavka postojanja nekog višeg sustava pravednosti (bio to Bog ili kakva nepersonalna racionalna ili prirodna zakonitost akcije i reakcije) tek je nagovor čovjeka da, kad već ne može biti dobar iz vlastite svijesti i savjesti, ono bar bude dobar jer očekuje nešto zauzvrat

Ekologija je iz borbe za gradove i prirodu bez smeća prešla u prvorazredno političko pitanje. To se desilo onog trenutka kad je politika poklekla pred biznisom. Znači, davno, davno…

Više nismo u stanju, u kavezu nepromišljenog konformizma, razlikovati “ispravno od pogrešnog, lijepo od ružnog”. Samoća nije samo stanje uma neophodno za razvoj individualne svijesti – i savjesti – već i praksa koja nas priprema za sudjelovanje u društvenom i političkom životu

Arhaične navike prehrane helenskoga svijeta, dobro opisane u Homera, Platon povezuje s uravnoteženim i umjerenim životnim stilom te ih koristi za uspostavljanje društvenih modela Republike i Zakona, jer se  oslanjaju na jednostavnost, trezvenost i ističu po tome što ne stvaraju neravnotežu u društvu zbog ekonomske moći, koja pripada elitama. Degenerirane pravedne vlade, tj. demokracija i tiranija, razlikuju se pak po raznolikosti, ekscesu i nejednakosti

Vjerovatno postoje stotine kategorija u koje možemo biti razvrstani, što se sve na kraju slijeva u – manje ili više tačan, a što vrijeme odmiče bit će sve tačniji – finalni portret koji se dalje prodaje reklamnim i drugim agencijama. Taj proizvod može pribaviti ko god hoće za smiješne sume. Studenti širom svijeta u svrhu polaganja ispita pravili su eksperimente i kupovali podatke o tridesetak hiljada pojedinaca za stotinjak dolara. Privatnost više niko ne može sačuvati

U poslanici Efežanima sv. Pavao govori kako ljudi moraju platiti crkveni porez, jer (istinski) duhovnici “oru za njih na nebeskoj njivi” i donose im spiriutualne darove i buduće blagodeti milosti. A ja vam kažem: NE KUPUJTE, ne dajte i ne plaćajte ovu jeftinu, iskvarenu nauku, ovaj svjetovni jad i čemer, pehlivansko laganje i prenavljanje, balansiranje između laži i samoljublja

Ideja „prave osobe u pogrešno vreme“ se odnosi na upoznavanje osobe za koju nam se čini da je baš ono što tražimo, ali u vreme kada su životne okolnosti previše komplikovane ili za nas ili za njih, pa je potencijal nerealizovan. Ipak postoje i oni koji veruju da je ovo samo mit i da ako zbog nečega nismo zajedno da to znači da smo upoznali pogrešnu osobu. Ko je u pravu? Možda ne morate biti fatalista da biste poverovali u to da „tajming može biti loš“, možda je dovoljno da se makar jednom prepustite osećaju i zapitate se ono čuveno „a šta ako ipak uspe?“. Ne možete uticati na to da životne okolnosti druge osobe budu prave za vas, jer nije vaš zadatak (i ne treba biti) da nekog menjate. Ali možete raditi na to da vi budete prava osoba i da vaš tajming bude pravi.

U psihologiji se sve više pridaje važnosti zastupljenosti određenih psiholoških fenomena u odnosu na geografsku lokaciju. Drugim riječima, kako mjesto u kojem živimo oblikuje ili djeluje na naše psihičko zdravlje i svjetonazor

Prema Foucaultu, postoji razna tumačenja činjenica, ali moć je tu da nametne svoju interpretaciju (svoju istinu) i totalizira je. Kad razmišljamo o moći, često mislimo na gospodu u skupim odijelima kako sjede za stolom i razmišljaju “što sad možemo učiniti?”

Nitko vas ne smije tjerati da se zabavljate, pa ni šef ni odjel za ljudske resurse! Francuski kasacijski sud nedavno je presudio u korist radnika koji je dobio otkaz jer nije htio više sudjelovati u “team building” putovanjima u organizaciji svoje firme. Krajnje je vrijeme da se prepozna da je forsiranje korporativnih zabava kršenje prava na slobodno vrijeme

Antropologija, koja pamti raznolikost nestalih društava i prati stare kulturne matrice koje su ona sačinjavala, potvrđuje nam kako se hrana ne može svesti samo na zadovoljavanje jednostavnih fizioloških potreba, jer prakse koje ona rađa čine bitan element raznolikosti kulture. Uz to, kristalizira društvene odnose, kontrolira igre moći; obnavlja mjesto u društvu i u obitelji...

Štampa bilježi da je prvi klozet s vodom izumio, odnosno instalirao, Britanac John Harrington 1596. i da je čovjek od strane savremenika brutalno ismijan. Zato je klozetska šolja u široj upotrebi tek od druge polovine 19. vijeka, i u njoj su prvi uživali, pogađate, pripadnici više klase

Povijest petka 13. je u najboljem slučaju mutna, ali postoji nekoliko mitova i legendi koji objašnjavaju faktor straha tog dana

Ako nema obućara, frizera i kozmetičara ne fali. I svi imaju posla. I zvanični i oni priučeni. Kod muških frizera, takozvanih brica, je neophodno zakazivanje. Računam, većina muškaraca često ide na šišanje, pa je možda i logično. Kod ženskih frizera je odavno zakazivanje ultimativno. I to najmanje nekoliko dana unapred. Ako su neke veće svadbe ili proslave, a niste zakazani, frizuru ćete morati da pravite same