Tekstovi sa tagom: ekologija

Ledos1

Tmurni zaključci, još tmurnije prognoze

Kako klimatske promjene izazivaju epidemije

Svaka nova bolest koju prenose životinje započinje s ljudima koji dolaze u kontakt s divljinom: Klimatske promjene očito su faktor koji može utjecati na te odnose. One oblikuju biogeografsku raspodjelu vrsta. Ako u budućnosti vidimo vrste kako se kreću u područjima na kojima prevladavaju ljudi, mogli bismo vidjeti nove mogućnosti da se pandemije razvijaju
Kess 01 S

Plastične kese lete u pakao

Retro ceger za svetliju budućnost

Dok su individualna iskustva ono što nas razlikuje, zajedničke tačke, koje bismo mogli da smestimo pod termin "srpska glupost," čine da se menjamo u smeru vulgarne mase koja odavno ne vidi zajednički cilj, već se fokusira na niz sitnih postignuća koja se svode na preživljavanje u duhu "šta će da se jede, šta će da se pije, koga da zajebem." Ovoga puta izbor prosečnog Srbina pao je na trgovinske lance, plastične kese i cegere, dok se ekološka svest polako budi pod finansijskim pritiskom
Abrac 15 S

Nove paradigme ekologije i uzgoja hrane

Život je postao neodrživ

Živimo u vremenu velikih promjena i aktualna politika čovječanstva naspram prirode je neodrživa. Što ja kao pojedinac mogu napraviti? Jasno je da postoje centri moći, poput velikih korporacija koje zagađuju neviđeno na Istoku ili komunalnog društva u susjedstvu koje ima moć odlučivati što i kako s otpadom. Isto tako, postoji i mikro-moć koju svatko od nas ima. Zvuči kao floskula, ali ako danas ne upotrijebim plastičnu slamku koja završava u moru, ili ako to još dvije milijardi ljudi ne napravi, to je dvije milijarde slamki manje u moru
Fogg 01 S

Zagađeni vazduh i neživotna sredina

Magla smrdi svuda oko nas

Dok su individualna iskustva ono što nas razlikuje, zajedničke tačke, koje bismo mogli da smestimo pod termin "srpska glupost", čine da se menjamo u smeru vulgarne mase koja odavno ne vidi zajednički cilj, već se fokusira na niz sitnih postignuća koja se svode na preživljavanje u duhu "šta će da se jede, šta će da se pije, koga da zajebem." Mesecima se, međutim, kolektivno gušimo u zagađenom vazduhu. Balkanski gradovi smenjuju se na top listi najzagađenijih, a jedino rešenje vidimo u - vetru
Izll 01 S

Otvaranje izlagačke sezone 2020. u Kulturnom centru Beograda

"Okupljanje oko olupine" i druge izložbe

Izložba „Okupljanje oko olupine“ održava se u Beogradu, jednom od najzagađenijih glavnih gradova Evrope. Proizvodnja električne energije u elektranama na ugalj ne samo što je glavni razlog zagrevanja planete do neviđenih nivoa, već otrovni zagađivači vazduha u Srbiji uzrokuju smrt 6.000 ljudi godišnje
Chrr 02 S

Poznati trend koji postaje sve sofisticiraniji

Ekologija, film i televizijske serije

Zbog zabrinjavajućega stanja planeta te prirode koja nas okružuje, kao posljedice nesmotrenoga ljudskoga djelovanja, svjedočimo o sve većoj potrebi za osvještavanjem ljudi za ekološku problematiku i tematiku. Tim više što i dalje postoje osobe koje nisu svjesne činjenice da je čovjek možda u zagađivanju i uništavanju Zemlje prešao točku bez povratka, a u tom negiranju veliki doprinos imaju političke i poslovne elite kojima je kapital na prvome mjestu. Danas je očuvanje planeta i života na njemu ključno pitanje i gorući problem jer tijekom dvadesetog stoljeća rasla je ekološka svjesnost, no ipak nedovoljno i nesustavno

Andrew Blowers: Buđenje naroda

Ne damo planetu!

Današnji gost XXZ magazina je britanski fotografi Andrew Blowers koji se bavi uličnom fotografijom, i prizore beleži uglavnom u crno-beloj varijanti. Fotografije koje gledate snimljene su tokom Extinction Rebellion's Autumn Uprising protesta koji su počeli još 2018. godine, kada su aktivisti zauzeli kultne lokacije širom Londona, a kako bi skrenuli pažnju na sve brže klimatske promene. Iako su protesti bili mirni, policija je ipak reagovala, što je izazvalo buru emocija, od straha do otpora koji se probudio usled nasilja koje su sprovodili organi reda. Blowers je odlučio da sa čitaocima XXZ magazina podeli deo svojih fotografija, a oni koji budu željeli da saznaju više mogu to da učine na njegovom Instagram profilu.
Dinno 04 S

Ekološka kriza i manjinske zajednice

Neće biti prajda na mrtvoj planeti

“Mi smo raznolika mreža ljudi koji dolaze iz svih oblasti života, ujedinjeni u vjerovanju da klimatska i ekološka kriza ne znače samo krizu planete, krizu migranata/ica, nego i krizu za LGBT+ zajednicu. Neće biti prajda u ekocidu. LGBT+ osobe, pogotovo migranti/ce, osobe sa invaliditetom, transrodne osobe i osobe drugih rasa, suočavaju se sa katastrofom na više frontova.”
Greta 01 S

Ona je sve što patrijarhat govori djevojčicama da ne smiju biti

O Greti Thunberg, ili o nama

U ponedjeljak 23. septembra, švedska aktivistica Greta Thunberg održala je govor na UN-ovom samitu o klimatskim promjenama, tri dana nakon što je govorila pred desetinama hiljada ljudi koji su učestvovali u klimatskom školskom štrajku u New Yorku. Od tada su ona i njen aktivizam postali predmet žustrih rasprava
Greet 01 S

Weekend Videos

Greta Thunberg: Poslednja opomena čovečanstvu

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Okrv 06 S

Kontrola nad estetikom grada

Srednjovjekovna svinja i marketing XXI stoljeća

Gotovo svako značajnije mjesto imalo je vlastiti statut koji je određivao širok spektar ponašanja – od odnosa prema vinogradima do odnosa prema svinjama. Ova posljednja životinja nerijetko je bila označavana kao prava ekološka opasnost: te se životinje ne može držati, i to zato što onečišćuju čitav kraj, prljaju pašnjake i čine veliku štetu siromašnim ljudima, a od njih nema nikakve koristi...
Ulan 01 S

Zima, zima, e pa šta je: Ulan Bator , glavni grad Mongolije

Ugalj opasniji od mraza

Stanovnici Mongolije već vekovima sa kolena na koleno prenose priče o tome koliko su užasno hladne zime u ovoj zemlji. Tokom prvih devet faza (svaka traje po devet dana) ovog ledenog godišnjeg doba, koje počinje 22. decembra, mrzne se čak i vodka napravljena od mleka. U trećoj fazi temperatura može da padne i do 40 stepeni ispod nule, te se u tim uslovima mrznu čak i repovi trogodišnjih volova, da bi na kraju i otpali. Do šeste faze, koja pada negde u februaru, već se očekuje da se utabani putevi ponovo pojave ispod snega i leda. Ipak, zimski užasi građana glavnog grada Ulan Bator više su u vezi sa dimom koji se podiže iz gradskih dimnjaka, nego sa samim mrazom. Od 2016. godine ovaj grad je, pored titule najhladnijeg glavnog grada na svetu, poneo i oznaku najzagađenijeg, budući da je premašio nivoe zagađenosti vazduha koji se beleže u Pekingu i Nju Delhiju. Prema podacima lokalne uprave, 80% zagađenja proizvodi populacija koja živi u severnom delu grada, a koja je nekada bila poznata po nomadskom načinu života. Ovaj deo populacije živi u takozvanim jurtama, kružnim šatorima koji se sastoje iz jedne prostorije, čiji centralni deo zauzima ognjište. Jurta odgovara nomadskom načinu života, te u roku od dva sata može da se spakuje na kamion, ili neko drugo prevozno sredstvo, i odveze u bilo kojem smeru. Budući da u manjim mestima nema posla, te da je nomadski život postao naporan modernim Mongolima, stotine hiljada njih došlo je u glavni grad u potrazi za korom hleba. Tako su organizovali „jurta naselje“, koje se nekontrolisano širi, budući da nema jasnih zakona o vlasništvu zemlje. Tokom komunističke ere zemlja je pripadala državi, da bi 1991. godine bila proglašena vlasništvom građana, što je dovelo do brojnih zabuna, budući da bilo koji državljanin koje dođe u grad polaže pravo na zemlju. Ovaj deo stanovništva najodgovorniji je za zagađenost vazduha, jer u ognjištu po čitav dan gori ugalj, te je u januaru zabeleženo 3,320 grama nedozvoljenih supstanci po metru kvadratnom, što je 133 puta više od onoga što Svetska zdravstvena organizacija smatra bezbednim. Novinar i fotograf Njujork Tajmsa, Bryan Denton, napravio je reportažu o uslovima života u glavnom gradu Mongolije, a tokom zimskih meseci, te ilustrovao nevolje nekadašnjih nomada koji danas maštaju o novoj urbanoj površini za sebe i svoje potomke.
Smeće

Bez vode se gasi iskra života

Pogledaj rijeku Bosnu i svoju smrt, čovječe

Pogledaj ovu rijeku bez života, pogledaj i ti, čovječe iz Sarajeva, Visokog, Kaknja, Zenice, Maglaja, Doboja, Modriče i vidjećeš u toj prljavoj i zatrovanoj vodi ubicu, svog ubicu i ubicu svoje djece. Za sve ovo nikoga ne možeš kriviti, nego samo sebe. Jeste, moraš kriviti prije svega sebe, i nije za utjehu što oko tebe ima mnogo krivaca. Ili bolje rečeno: mi smo na svakom koraku na Balkanu, tu, da zagadimo životnu sredinu, pošto smo nacionalizmom i mržnjom već zagadili i sami sebe
finska moda

Reciklaža tekstila: Ekološki osvešteni dizajneri

Finska moda za 21. vek

Finci su, kao i ljudi širom sveta, zabrinuti za očuvanje životne sredine. Veliki deo ljudi u Finskoj odvaja ono što je moguće reciklirati, poput kartona, papira, stakla, metala i plastike, od ostalog otpada, a nekoliko finskih kompanija nalazi nove načine i za ponovnu upotrebu bačenog tekstila