Tekstovi sa tagom: ekonomija

Pare

Ekonomija Crne Gore

Ćorilica u petak

Crnogorskom ekonomijom do ratova devedesetih danas mahom bave oni koji nijesu bili akteri tih vremena, miješajući sentimentalna ośećanja i stvarnost. Fabrika sama po sebi ništa ne znači. Kad donosi gubitke ona je u vrijeme socijalizma bila teret za čitavo društvo. Danas, nadam se, samo vlasnika. Ako neko hoće da se ozbiljno pozabavi vrijednošću ondašnjih fabrika onda bi morao analizirati njihove bilanse svih godina postojanja
Korona virus

Smrt kao odluka države

Zaraza ili glad, pitanje je sad!

Izbor „zaraza ili siromaštvo i glad“ je lažan. Postojalo je vrlo jednostavno rješenje kako namaći pare koje nedostaju. Nama nije trebalo ukidanje mjera zaštite stanovništva, nego porezi na ekstrabogatstvo, nacionalizacija i eksproprijacija, u ime krize i vanrednog stanja koje je, bilo proglašeno ili ne, očito
Korona virus

Sve nas nosi isti korona val

Šta će ti stanovništvo kad ti crkne ekonomija?

Čak i idiotu je moralo biti jasno da će popuštanje mjera dovesti do novih slučajeva zaraze i novih smrti. Tako je i bilo. Spašavanje ekonomije je ipak bilo važnije od ljudskih života. Koji su važni bili samo zato što je virus stigao u kasnu zimu/rano proljeće. Da je stigao u junu, kad je vrijeme turističke sezone, ne bi nas ni zajebavali sa frazama o ljudskom životu koji je važniji od para. Tada bi, kao racionalan i superioran, bio sproveden „švedski model“. Bilo bi nam objašnjeno da taj model čuva ekonomiju i radna mjesta, a dugoročno i ljudske živote. Mi bismo rekli: dobro. Mi uvijek kažemo: dobro. Dobra je pećina. Dobro je i van pećine. Dobri su životi, a dobra je i ekonomija. I vakcina i imunitet krda. Sve je dobro: i u pojedinostima i u cjelini.
Manimani 01 B

Pitanja bez odgovora

Ekonomske posljedice pandemije

Moguće je da su sve mjere koje vlade širom svijeta provode, proporcionalne opasnosti koju COVID-19 predstavlja. Možda su nas samo one spasile scena koje gledamo u Italiji. Ali što manje pitanja postavljamo stručnjacima i našim izabranim predstavnicima, to su šanse da se iz svega ovoga izvučemo uz minimum dugoročnih posljedica sve manje i manje
Wind 01 S

Poricanje ne vodi nikuda

Virus promjene

Virus je dakle raskrinkao ekonomiju zabave, kao i ekonomiju rasta. Već sama pomisao da je možda nastao zbog ljudskih štetočina koje su u tolikoj mjeri suzile prirodna obitavališta šišmiša da je virus došao u mogućnost da pređe na ljude, umjesto da nastavi normalno cirkulirati među životinjama kao tisućama godinama dosad, je civilizacijski porazna. Nikakva božanska kazna i fatalističke projekcije ne mogu nadmašiti ljudsko nezasitno grabljenje i eksploatiranje svega poradi kapitalističkog profita, onoga koji uvijek misli da može više i da može još. Isto vrijedi i za klimatske promjene, kao i ostale porazne posljedice ljudskoga djelovanja. Ako samo prestanemo poricati, već smo puno učinili
Korona Kina

Pogled u budućnost

Krize kao katalizatori društvenih promjena

Sa zaoštravanjem globalne pandemije koronavirusa, sve se češće postavljaju pitanja o tome kako će svijet izgledati nakon ove krize. Već se predviđaju i utopijski i distopijski scenariji. Ili, nešto umjerenije, neki predviđaju jačanje i rast autoritarnih, pa čak i totalitarnih tendencija, dok drugi kao potencijalnu posljedicu raspleta ove krize vide raspad populističkih i suverenističkih pokreta. I jedni i drugi utemeljuju svoja predviđanja i prognoze na povijesnim primjerima kriza i promjena koje su nastupile nakon njih
Svede 06 S

Dosije: Švedska, obećana zemlja (1)

Temelji socijalne države

Nezamislivo je da neki službenik u javnom sektoru, koji prima platu iz poreza, bude osoran ili neljubazan prema nekom građaninu kojem pruža uslugu. Rezultati plaćanja poreza vidljivi su svakom građaninu: čiste ulice, ošišana trava i cvijeće u parkovima, gradski prevoz koji se odvija tačno u minut, socijalna i pravna sigurnost, najviši standard besplatne zdravstvene njege, čisti zrak i voda, hrana čiji se kvalitet kontroliše, i mnogo drugog od životne važnosti za svakog pojedinca
Kanabis

Siva zona kao područje emancipacije

Uloga kanabisa u albanskoj ekonomiji

Kao glavne karakteristike albanske ekonomije mogu se izdvojiti: veliki udio neformalne ekonomije u stvorenoj društvenoj vrijednosti, natprosječna količina gotovinskih transakcija u svakodnevnom životu te spontano nastalo progresivno naplaćivanje u uslužnim djelatnostima. Temelj neformalne ekonomije je proizvodnja kanabisa koja primarno ima socijalnu funkciju: borbu protiv siromaštva
Erotik 01 S

Kako jezik utiče na psihologiju govornika

Reči koje nas (ne) određuju

Jezici koji o budućnosti govore na drugačiji način nego o sadašnjosti i prošlosti (futured languages), poput engleskog jezika, razlikuju se od takozvanih „bezvremenih jezika“ (futureless languages), kao što je kineski, koji koriste iste fraze u opisivanju onoga što se dogodilo juče, što se trenutno događa, te što će se dogoditi sutra. Uz pomoć bogatih baza podataka, te analiza, Chen je došao do zaključka da su ove lingvističke osobine praćene i očiglednim ekonomskim razlikama. Tako govornici onih jezika koji se ubrajaju u „bezvremene“ obično uštede više od onih koji govore jezike u kojima postoji vremenska razlika, a Chen kao objašnjenje za ovu pojavu navodi da oni u čijem se jeziku budućnost razlikuje od prošlosti, o njoj govore kao o nečemu što je daleko, te su manje motivisani da štede u sadašnjosti za period koji možda nikada neće dočekati.
Lenkasam1

Delatnost zločinačkog udruženja koje je zaštićeno vlašću

Jači štiti slabijeg, bogatiji izdržava siromašnijeg

Zlatno doba: protektoralna ekonomija. Uzimam u zaštitu svakoga ko je slabiji od mene, i stavljam se pod zaštitu svih koji su snažniji od mene. Misao o borbi za opstanak je nepoznata. Stvar bezuslovno pripada nekome, i to onome koji je daje. To je pojam vlasništva. Ispravna misao o vlasništvu ne počiva na pravednoj podeli, nego na bogatstvu prirode iz čega proizilazi velikodušnost. Čovekovo vladanje stvarima. Osnovno ekonomsko stanje. Istorija: borba za opstanak. Demonska priroda stvari. Vlasništvo: lično ili zajedničko vlasništvo: nasilje ili tzv. pravedna podela. Pobediću i opljačkati svakoga koji je slabiji od mene, i sakriću se ispred onih koji su od mene jači. Stvari vladaju čovekom. Štednja, gramzivost, strah, osiguravanje, odbrana, isključivanje iz vlasništva, prikupljanje, skrivanje ispred drugih