Tekstovi sa tagom: epidemija

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se od 1. prosinca 1988. zbog epidemije koja je uzela mnoge živote zbog nepoznavanja bolesti, nemogućnosti pristupanja liječenju i, ono najgore, besramnog, homofobnog okretanja glave jer su oboljeli najviše bili i ostali gej/bi muškarci.

Svi smo danas u istom problemu. Ljudi koji odbijaju biti odgovorni prema drugima jer ne priznaju virus i pandemiju, istovremeno odbijaju osvijestiti činjenicu da to znači i neodgovornost prema sebi. Nijedna ovozemaljska nevolja nikada nije riješena tako što je ignorirana. Čak i dosljedno poštovanje mjera nikome ne garantuje da ga virus neće zakačiti, a ignorantsko ponašanje za mnoge znači direktan put do respiratora. A tek tu, kao što vidimo, nastaju pravi problemi

Kad vam se desi da i vas zakači virus, bilo bi pošteno da ostanete dosljedni do kraja i da se za pomoć obratite Davidu Ickeu, Novaku Đokoviću ili Semiru Osmanagiću. Odnosno, ako ne vjerujete u pandemiju i tvrdite da je ovo zavjera, kad dobijete temperaturu, a izgubite osjet mirisa, kad onemoćate i krenu teškoće s disanjem, onda molimo da se obratite najbližoj Piramidi Sunca umjesto nadležnom domu zdravlja

Ni Bil Gejts, ni sve njegove milijarde, ni Mikrosoft ni Epl ni 4G, 5G ili bili kakav G ne mogu opravdati neumoljivu bahatost domaćeg čovjeka u postupanju na sopstvenu štetu, što je manje bitno, ali niti u postupanju na štetu drugih, što je daleko bitnije

Izbor „zaraza ili siromaštvo i glad“ je lažan. Postojalo je vrlo jednostavno rješenje kako namaći pare koje nedostaju. Nama nije trebalo ukidanje mjera zaštite stanovništva, nego porezi na ekstrabogatstvo, nacionalizacija i eksproprijacija, u ime krize i vanrednog stanja koje je, bilo proglašeno ili ne, očito

Koronavirus je postao blag, bezazlen. Pretvorio se u nešto, usudili bi se čak kazati, prijateljsko i milo, upravo kao što je onaj Ćiba iz Spinuta nekako mutirao iz zloglasnog kriminalca u ljubaznog susjeda koji će pogurati tuđi auto. Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, koji su jednom izbezumljeni od straha zvali policiju da hapsi starije gospođe na ulicama, danas gledaju kroz mikroskop i jedva mogu vjerovati svojim očima. "Virus je oslabio", izjavljuje svečano ministar Beroš. "Strašno je oslabio", slaže se Krunoslav Capak

Čak i idiotu je moralo biti jasno da će popuštanje mjera dovesti do novih slučajeva zaraze i novih smrti. Tako je i bilo. Spašavanje ekonomije je ipak bilo važnije od ljudskih života. Koji su važni bili samo zato što je virus stigao u kasnu zimu/rano proljeće. Da je stigao u junu, kad je vrijeme turističke sezone, ne bi nas ni zajebavali sa frazama o ljudskom životu koji je važniji od para. Tada bi, kao racionalan i superioran, bio sproveden „švedski model“. Bilo bi nam objašnjeno da taj model čuva ekonomiju i radna mjesta, a dugoročno i ljudske živote. Mi bismo rekli: dobro. Mi uvijek kažemo: dobro. Dobra je pećina. Dobro je i van pećine. Dobri su životi, a dobra je i ekonomija. I vakcina i imunitet krda. Sve je dobro: i u pojedinostima i u cjelini.

Jill Ellen Blotevogel kaže da je epizodu "Zaraza" napisala nakon puno istraživanja. Među ostalim, naišla je na slučaj da je osoba, zaražena malarijom i koronavirusom, ozdravila kad je koristila klorokin, lijek protiv malarije koji se pokazao učinkovitim prilikom liječenja Covida-19. Tih godina, između 2002. i 2004., koronavirus poznat kao Sars-CoV-1, koji često zovemo SARS, pojavio se u kineskom Guangdongu

U zajednicama utemeljenim na preziru prema ljudskim bićima nije teško postati strano telo. Ne moraš čak ni da stvoriš sopstveni svet, dovoljno je da malo čačkaš po temeljima zajedničkog sveta, da podsećaš na kosti koje su tamo zakopane, da propovedaš jeretička učenja kako je nebo plavo, trava zelena, a ubistvo zločin – i već si na putu za izolaciju. Pojavni oblici prinudne izolacije kojima vas izlaže državni aparat variraju od zemlje do zemlje. U najgorem slučaju plivanje protiv struje može vas koštati glave, u najboljem – istanjiće vam živce ili vas zaraziti neizlečivim antropološkim pesimizmom

Dok se čitav svijet divi organizovanosti Crne Gore i uspješnosti borbe protiv epidemije koronavirusa, oni koji bi trebalo da budu zahvalni na tome najprljavijim jezikom se obrušuju na trud i uspjeh koji je za njih misaona imenica. Jedino u čemu iz DF-a jesu uspješni je destrukcija i maštovitost u lažima i izmašljanjima konstrukcija kojima zavode i zaglupljuju one zahvaljujući kojima śede u parlamentu

To demonstriranje drugarstva koje danima gledamo zapravo je bežanje od sebe i sopstvenih problema, takvim ljudima drugi služe kao štaka. Oni kojima je zaista stalo do drugih sede kod kuće

Knjige na ovom popisu na ovaj ili onaj način govore o nekoj pandemiji. Neke pripadaju znanstvenoj fantastici, a neke su se uistinu i dogodile. Budući da se moramo pozatvarati u svoje domove, važno je opskrbiti se dobrom literaturom. Slijedite preporuke Ministarstva zdravstva, pazite na zdravlje, a ako ste bolesni, nemojte izlaziti. Do dobrih knjiga možete doći i putem naše besplatne aplikacije Zaki Book

Pišite nam kakva je atmosfera u mestima u kojima živite, kako je u gradovima, kako teče život i kako se vi osećate povodom toga. Šta gledate, slušate, čitate? Da li vam teško pada izolacija, da li idete na posao ili radite od kuće? Prenesite nam informacije i doživljaje iz prve ruke

U karantinu nema mesta dosadi. Uradite sve što ste odlagali zato što niste imali vremena. Ponašajte se kao da spremate veliki ispit – izolujte se i prokrastinirajte. Najpre očistite čitavu kuću tako da blista, čak i onu najzabačeniju figuricu na polici kojoj jedina funkcija doslovno i jeste da skuplja prašnu. Napravite sebi zdrav i ukusan obrok (uvek se najbolje kuva kad treba da se uči), čujte se sa bližnjima, prijateljima i onima koje niste videli čitavu večnost, a potom se posvetite omiljenim knjigama, filmovima i serijama. Ima li šta lepše?!

Koronavirus izaziva kod ljudi kolektivnu pažnju, kakva npr. ne postoji kod činjenice da godišnje 4,6 milijuna ljudi umre od posljedica zagađenja zraka. Naravno, ta dva problema nisu ista, epidemija nekog virusa se razlikuje od problema zagađenja zraka, gladi u svijetu ili klimatskih promjena, ali ovdje se radi o sljedećem: koronavirus je pokazao da svijet ima kapaciteta kolektivno reagirati na probleme, samo ako postoji politička i društvena volja. Kad bi se u rješavanje problema zagađenja zraka ili gladi u svijetu uložilo 10% energije koja je uložena u borbu protiv koronavirusa, svijet bi bio puno ljepše mjesto