Tekstovi sa tagom: faruk šehić

Faffa 04 S

Slavuji se peku na roštiljima McDonald'sa

Faruk Šehić: Izbavljenje

živim onkraj svih stvari/ učim od pauka i crvenog puža/ proučavam nervaturu lista/ trudim se biti prijatan i vedar/ ali onaj unutrašnji otkucaj/ daje sasvim drugi ritam
Kosms1

Bookstan 2021

Ptice su shvatile da postoje i počele da lete

U Sarajevu će se od 7. do 10. jula održati šesti po redu Međunarodni festival književnosti Bookstan
Aadone7

Postati sretan kotač u mehanizmu noći

Napjev izgubljen u noći

Za trenutak sam pomislio da mogu hodati po vodi/ Da me odozdo pridržavaju riječne sirene/ S bijelim dlanovima uglačanim morskim strujama/ Svjetla se pale u brodogradilištu, svjetionici žmirkaju na lukobranima
Sahtt 03 S

Opsesija satovima

Oni koji ne odustaju od sjećanja

Tako čovjek, uz jutarnju kafu, krene s čitanjem o satovima i završi na holokaustu. Jedna bezazlena pasija se začas pretvori u smrtno ozbiljnu stvar. Kada sam ovo spomenuo svojoj poljskoj prevoditeljici, ona je napisala samo jednu rečenicu: “To je sudbina ovih prostora.”
Bekim Sejranović

Posvjeta Bekimu Sejranoviću Beksu

Braća po oružju, očaju

Njegove knjige su u memoriji mnogih ljudi i nadam se da neće odatle dugo izaći. Najvoljeniji među piscima, takav je epitet dobio nakon što je umro
The Life Ahead S

XXZ magazin preporučuje

Film uz koji se plače

Suočen sa pošastima nepismenog, petparačkog, tabloidnog novinarstva i neretko iste takve stvarnosti, XXZ magazin beži u prošlost, onu bolju prošlost, neka lepša vremena i tekstove o događajima i ljudima koji nisu zaslužili da budu zaboravljeni. Međutim, valja se setiti toga da neprijatelj nikada ne spava, da teška vremena mogu postati još teža, te da u svakakvom vremenu i sredini postoje ljudi koji se trude, stvaraju i teže boljem. Zato smo odlučili da vam svake sedmice preporučimo dela savremenika iz sveta (pop) kulture koji su zaokupili našu i zavređuju vašu pažnju. Uz pokoje nedelo, odnosno *kontrapreporuke, razume se
Unna 04 S

Izgubljena mjesta (5)

Živimo individualnu ljudsku slobodu

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili
Marijj 20 S

Apokalipsa bez sofisticiranog užasa

Trijumf zaborava

Jesen je zvonila na uzbunu. Padale su jabuke i kruške, tam-tam prezrelosti pozivao je živa bića na gozbu. Svi bi se odazvali, samo je čovječanstvo ostalo opravdano odsutno. Osim ako čovječanstvom nismo mogli nazvati jednog živahnog dječaka, vitkog i spretnog tijela, radoznale, bujne mašte
Fisho 01 S

Kosmos je maštovit i inventivan u svojoj raznolikosti

Zlatni škobalj i humor iz masovne grobnice

Nalazimo se u tridesetim godinama Dvadesetog vijeka. Teško je poreći tu činjenicu. Islamofobija je novi antisemitizam. Fašizam se vratio svojim starim vrijednostima, evropskim vrijednostima. Umalo ne napisah eUropskim vrijednostima kao naši domaći fašisti koji, svako malo, uništavaju Partizansko groblje u Mostaru, koje je projektovao veliki jugoslavenski arhitekta i intelektualac Bogdan Bogdanović. Sve barijere su ukinute, ne postoji politička korektnost jer je sve dovedeno u sumnju, sve je podložno ispitivačkim očicama internetskih i stvarnih trolova, što je, znamo, odlika liberalne demokratije
Faruk Šehić

Gorkim putem kroz podzemlje

Marsijanska elegija

Tako su i nas protjerali iz grada, Jugoslaviju ubili na ulicama / U jednom selu sam vidio tele kako spava u pepelu / Poslije je mukalo, zazivalo mamu, završilo na ražnju / Vatra ga je oplemenila, iznudili smo priznanje iz njega / Preveli ga u vjeru bogumilsku, u vjeru mahovine, lipljena / Iz njegovog jezika smo gonetali našu sudbinu
toalet papir

Život u doba korone

Apokalipsa toalet papira

Opasnost od COVID-19 je stvarna i treba se pridržavati svih medicinskih uputa, ali opšte ludilo je prevazišlo gabarite virusa. Čini se kao da je cijeli svijet globalni reality show u kojem desničarski lideri velikih država koriste ovaj virus kako bi ojačali svoje autoritarne pozicije jer u doba krize nema labavo. Samo stega i vanredno stanje
Aasara 05 S

Jessica Stern i Jevreji današnjice

Preživio sam, dakle, pišem

Opravdano se bojim da je bog naših neprijatelja jako snažan i opasan, te da nismo ni svjesni na kakvoj se istorijskoj vjetrometini nalazimo. Okruženi evropskim fašistima, ako ne računam ove naše lokalne fašiste kojima su Karadžić i Mladić veliki uzori, ali oni su uzori i svjetskim bijelim suprematistima i kršćanskim fundamentalistima širom svijeta, kao što su bili uzori teroristi iz novozelandskog gradića Christchurch. Jevreji današnjice smo mi, bez obzira kako se ko izjašnjavao ili ne izjašnjavao. Imamo pogrešna imena i prezimena, koja evropske i svjetske fašiste asociraju na ‘prljavi’ Istok. Mi smo ta nečist, prljavština, tumor na zdravom tkivu velikih bijelih Evropljana, i zato nas je Radovan Karadžić i pokušao odstraniti. U mnogim dijelovima Bosne on je i postigao svoj cilj, pogotovo u istočnoj Bosni
Faruk Šehić

Pisati o novom Auschwitzu: Kako opjevati osakaćeni svijet

Faruk peva posle rata

Onaj ko je u stanju da u travki vidi Gandijevu dušu, samo nastoji da svetu, uprkos svom njegovom zlu i užasu, kaže “da” i da proslavi njegovu lepotu. Lav Šestov piše da je u mnogim Puškinovim pesmama prepoznao nešto slično, da pesnik blagosilja svet i da ga vidi onako kako ga je Bog video nakon stvaranja, kada “sve beše dobro veoma”. Ponekad slični tonovi zazvuče u poeziji i prozi Faruka Šehića, kada do reči dođe onaj smireni čovek od pre rata
Peter Handke

Kad živite pokraj koncentracionog logora, a pišete o tricama

Slučaj dosljedne apologije zla

Nobelova nagrada apologeti zla, poborniku fašističkog i genocidnog režima Slobodana Miloševića koji nam je izbrisao živote, koji je pod zemlju poslao više od 100.000 ljudi, milione unesrećio, razbio zajedničku zemlju, me je više nego ikad podsjetila koliko sam sve vrijeme bio u pravu, i koliko je nekad potrebno biti krut i strog, ne odustajati od svojih nakana. Moje nakane su bile izgradnja memorije koju sam nam htjeli i skoro i uspjeli izbrisati. Ta memorija je ogromna, i ona u sebi sadrži sjećanje na normalan život bez stresa, na to da smo svi bili jedno, na to da smo isti, a ne različiti, na sve ono što su stratezi zla uradili da dođemo do ovog momenta kada je mržnja, nacionalizam, rasizam ili ksenofobija nešto sasvim normalno. Nešto oko čega se mnogi više ni ne uzbuđuju
sarajevo

Ruševine über alles: Tek je bio završio naš prvi rat

Ratne strahote su nas izliječile od mržnje

Niko od nas nije ni znao šta znači skraćenica PTSP. Samo smo se prepustili mirnodopskoj struji vremena. Prepuštali se beskrajnim raspravama u Magičnoj kocki. Možda nas je to liječilo, jer sjećam se trenutka u kojem Xanax nije radio. U kojem mi nije mogao pomoći kada bih osjetio vrelinu kako iz stomaka kreće prema grudima i glavi, neka snažna energija zbog koje sam mislio da ću se zapaliti i obasjati prostor kao svjetleća raketa, sam, sakriven negdje na zgarištu zanatskog centra, osvijetljen mjesečinom, u sjenci srušene bogomolje čiji toranj je pokazivao pravac prema zemlji i podzemnom svijetu