Tekstovi sa tagom: feminizam

Femi 01 S

Feminizacija siromaštva

O neplaćenom kućnom radu

Problematika neplaćenog kućnog rada ujedinjuje teme klase i roda, ukazujući da rodna diskriminiranost generira klasnu i obrnuto
Arkvv1

Pozajmljeni intervju: Lejla Kalamujić

Queer, feminizam i klasno pitanje kao uzbunjivači društvene stvarnosti

"Vani pričaš o ratu i šta sve on nosi; ovdje o tome kako je biti lezbejka, kako je biti hospitalizovana na psihijatriji. Moj zaključak: ljudi vole da im neko drugi priča o vlastitim strahovima, strepnjama i svemu onome što sami nisu u stanju izreći
Skke1

Samoosnaživanje

Vožnjom skateboarda djevojke u Indiji ruše društvene norme

Organizaciju Girls Skate India pokrenule su Atita Verghese i 11 drugih skejterica koje su se odlučile boriti protiv tradicionalnih indijskih normi na neuobičajen način. Članice ove „ženske bande“ putuju Indijom kako bi podučavale i osnaživale djevojke da se uključe u drugačije društvene aktivnosti, kao što je skateboarding
Atrann 02 S

Lažnim argumentima protiv ljudskih prava

Jačanje transfobnih glasova unutar feminizma

Ne želim ovdje davati prostora transfobnim portalima niti njihovim zagovarateljicama, tako da neću navoditi individualna imena niti imena portala, već ću se fokusirati na raskrinkavanje štetnih diskursa koji potkopavaju intersekcionalnu solidarnost stvarno progresivnog feminizma. Feminizam koji bi trebao stremiti oslobođenju za sve, a ne samo za neke. Važno je napomenuti da su neki od dolje navedenih diskursa doputovali do naših prostora iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država, što ne znači da ih treba olako shvatiti ili jednostavno odbaciti kao inostrani uvoz
Bitll 06 S

Vrištanje i obožavanje

Feminizam, moda i Bitlsi

Ne moramo previše ni poznavati rad Bitlsa, dovoljno je da pristupimo u bilo koju, sada dostupnu, Internet fotografsku datoteku. Tamo možemo videti masu devojčica, devojaka i žena koje izuzetno afektivno reaguju, tj. vrište gledajući u Bitlse. Ovo vrištanje izjednačavalo se sa histerijom
Ilustra 05 S

Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

LGBTIQ+ zajednica kao saveznik u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja

Povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kao i kampanje 16 dana aktivizma, sa članovima/icama LGBTI zajednice i aktivistkinjama, razgovaralo se o potencijalnim doprinosima koje ova zajednica može dati
Bajk1

Priče su se stoljećima prenosile uz ognjište

Prve bajke sadržale su feminističku kritiku patrijarhata

Život žena u tom periodu bio je vrlo ograničen. Udavane su s petnaestak godina – često za mnogo starije muškarce – kako bi se očuvala obiteljska imovina. Nisu se mogle razvesti, raditi niti kontrolirati svoje nasljedstvo. U pokrajinama gdje su muškarci smjeli imati ljubavnice, žene su zbog širenja glasina o muževima mogle biti kažnjene slanjem u samostan
Kattr 02 S

Strašne žene

Najradikalniji feministički filmovi Katharine Hepburn

Katherine Hepburn nazivana je feminističkom filmskom ikonom, no rijetki su se zapravo pozabavili time kako se „feminizam“ ispoljava kod ove velike zvijezde. Zovemo li je feministkinjom zato što je inzistirala na nošenju hlača u vrijeme kada se od žena očekivalo da nose suknje i visoke potpetice?
Toni Morison

Odlazak dobitnice Nobelove nagrade za književnost

Toni Morrison, žena koja je prevazišla sve margine

Toni Morrison, prije dva dana preminula američka spisateljica, koju će svijet što ne čita, ako ne već po onome što je napisala, ponajviše pamtiti upravo po gomili bitnih nagrada koje je primila, nije osobito cijenila suvremene autore koji su, kako je znala govoriti svojim studentima na Princetonu, poučavajući ih kreativnom pisanju - više pisali o vlastitim životima negoli izmišljali tuđe
Ammand 02 S

Strašne žene

Amanda Palmer: ekscentrična buntovnica internetskog doba

Izjavivši da „kada ne bi bilo publike, ona svoju umjetnost ne bi ni radila“, Amanda Palmer priznaje ono što će se kasnije pokazati krucijalnim u brojnim kritikama koje će internet ujedinjeno izvikivati u njenom smjeru – ona voli pažnju, ali njezin odnos prema tome nije ni približno tako jasan kao što bi se dalo naslutiti.
Poees 01 S

Wisława Szymborska, strašna žena

Dajem poduku iz šutnje

Poljska pjesnikinja, prevoditeljica, književna kritičarka i nobelovka Wisława Szymborska rođena je 2. srpnja 1923. godine u Prowentu (današnji Kórnik) u Poljskoj. Od 1931. godine pa do smrti 2012. živjela je i djelovala u Krakowu. Smatrala je kako javnost ne bi trebala zadirati u njezinu intimu pa zbog toga faktografija njezinog života i rada ne obiluje iscrpnim detaljima, a značajno je što je za sobom ostavila umjetnički vrijednu, misaonu poeziju svakodnevice. Zbog čega je tijekom života objavila samo oko 350 pjesama i zašto nije htjela pisati više? „Zbog toga što kod kuće imam koš za smeće“, davno je odgovorila Szymborska.
Hand 01 S

Dragi seksisti, evo nešto i za vas

Handman's Tale, nešto drugačija priča

Dok čekamo rasplet treće sezone "Sluškinjine priče" i pitamo se jesmo li već sami postali statisti u prvoj sezoni, prisjetimo se njome nadahnutog skeča koji prikazuje budućnost svijeta prema svakom respektabilnom desničaru: ugrožene bijele muškarce koji ustaju protiv svojih vladarica "feminacistkinja". Predstavljamo "Handman's Tale".

Prizori iz Poljske: Arhiva Joanne Helander

Žene iza Gvozdene zavese

Kasnije artističko priznanje, kada su fotografi, a posebno fotografkinje, u pitanju uglavnom zavisi od veličine arhive koja je iza umetnika ostala. Jedna od najpoznatijih priča o fotografkinji koja se proslavila nakon smrti je svakako ona o Vivian Maier, koja je iz potpune anonimnosti brzo postala jedna od najpoznatijih fotografkinja XX veka. Kada su u pitanju fotografije koje prate život iza Gvozdene zavese, žene umetnici ostaju još više nevidljive, a poljska fotografkinja Zofia Rydet je možda najpoznatija umetnica koja je fotografisala u to vreme. Sa druge strane, Joanna Helander je figura koja se ne pominje često, a njen rad se uglavnom fokusirao na žene i njihov položaj u vreme komunizma. Upravo zbog toga ovde nudimo delić njenih fotografija, kako bismo ustali u odbranu svij „Viviana Maier“, od kojih neke nikada nisu izašle iz senke, pa se o njihovom radu ni danas ništa ne zna.
Lendita Zećiraj S

Interview: Lendita Zeqiraj, rediteljka filma "Agina kuća"

Želela sam da prikažem žene u nevolji koje se ne ponašaju kao žrtve

Svojim prvim igranim dugometražnim filmom „Agina kuća“ Lendita Zećiraj otvorila je program East from West Karlovarskog filmskog festivala, za koji je dobila specijalan pomen ekumenskog žirija. Ovo hrabro autorsko ostvarenje ostaće dugo u pamćenju gledaoca po nesvakidašnje građenim ženskim ulogama, toj grlatoj, raspsovanoj i neustrašivoj „bandi“ koja živi zajedno u kući u planinskoj zabiti i koja odbija da se preda sopstvenim traumama. Tu, zajedno sa njima je i devetogodišnji Aga koji čezne za figurom oca ili jednostavno za bilo kakvim muškim društvom. On bi mogao biti klinac kao i svi drugi, da nije vezan za majčinu sudbinu u sigurnoj kući. Region je dobio pravi feministički film koji će da iritira, boli, gane ili da zaprepasti publiku, U svakom slučaju je neće ostaviti ravnodušnom. Ovo je nastavak uspeha za Zećiraj, koja iza sebe ima višestruko nagrađivane kratke filmove „Ograda“ (2018) i „Balkon“ (2013) od kojih je prvopomenuti bio čak trostruko kvalificiran za Oskara

Izložba u Zagrebu

Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. –1946.

Grafička dizajnerica i fotografkinja Barbara Blasin autorica je izložbe “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.” koja je otvorena u Galeriji HDD. Izložba daje pregled publikacija različitih ženskih, feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine tridesetih do prvih poratnih godina. Radi se o progresivnim feminističkim publikacijama koje u vrlo složenom i opresivnom međuratnom razdoblju dobivaju svoju formu u nastojanju da urede glasila namijenjena „ženama iz svih društvenih slojeva"