Tekstovi sa tagom: feminizam

Irski post-punk bend M(h)aol na savršen način secira sve teškoće bivanja ženom, dok The Hirs Collective donosi pozitivnu poruku inkluzivnosti u borbi protiv sistema

„Djevojka u gradu” bogato je djelo kojem se vrijedi vraćati zbog brojnih primjera, uvida i opisa vremena kojem se posvećuje. Budući da je fikcionalizacija 19. stoljeća još uvijek vrlo unosna i dolazi s vlastitim iskrivljenim predodžbama, ovakvo je pristupačno, a iscrpno djelo itekako važno za svakoga koga zanima odnos društva 19. stoljeća prema ženama, naročito stoga što je itekako taj odnos odigrao važnu ulogu u kasnijim predodžbama i očekivanjima

Od disfunkcionalnog djetinjstva među rižištima do književnog uspjeha u 6. arondismanu intelektualaca i boema, u životu Marguerite Duras, izuzev njezina umjetničkog poziva, doista nema središta

Književnoumjetnička djela Dubravke Ugrešić, općenito rečeno objedinjuju teme prije svega same prirode književnosti i pitanja kreativnog stvaralačkog procesa, a tokom devedesetih godina u prvi plan dolaze teme koje se tiču egzila, izbjegličke traume, pitanje identiteta, itd. Ugrešić vrlo vješto i hrabro u svojim radovima (zbirkama priča, romanima, esejima) upućuje kritiku vlasti i društvu općenito, često progovara o društvenoj nepravdi, i svakako da je možemo smatrati angažiranom intelektualkom. U nastavku ovog rada ćemo prikazati šta znači kada neko progovori van nacionalnih okvira i „zaprlja“ zrak

Kad je Caitlyn Jenner rekla Diane Sawyer da je „njezin mozak više ženski nego muški“ i zato se u 65. godini života odlučila na tranziciju, neke su feministkinje morale reagirati. Elinor Burkett napisala je za The New York Times tekst „What makes a woman?“, koji započinje nezadovoljstvom izjavom Jenner, kao i njenom ženskošću...

Metafora biološkog sata je počela ulaziti u kolektivnu svijest krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tajming nije slučajan: radi se o reakciji na sve izraženiju žensku ekonomsku samostalnost koja je pridonijela napuštanju tradicionalnih rodnih uloga

Klimnula sam glavom daveći se kolačem. "E pa, za mene feministkinja znači kako želim da iz moga života ne izađe jašući na meni”

Prvi Dan žena obilježen je 1911. godine, nakon što je odluku o tome, godinu ranije, na prijedlog Clare Zetkin, donijela Socijalistička internacionala žena na svojoj konferenciji u Kopenhagenu. Razlozi potrebe obilježavanja ovoga dana, nalazili su se, već tada duboko u prošlosti, koja je definirana marginalizacijom žene i njezinom svrstavanjem na vječni položaj Druge

Etika je, slobodno možemo reći, sastavni dio života svih ljudi. Isprepletena je u svakodnevne dileme običnog čovjeka kao i u najteža pitanja humanosti. Ukoliko sagledamo obrazovni sistem lako ćemo uvidjeti da mnoga zanimanja imaju poseban predmet kroz koji se izučava upravo etika. Ponekad je ona prilagođena specifičnosti zanimanja, a ponekada se govori upravo o životnoj etici. Dileme su naša svakodnevnica, mi živimo i postojimo u dilemama. Život pred nas postavlja različita pitanja na koja možemo odgovoriti samo uz pomoć ličnog etičkog kodeksa (koda) kojeg izgrađujemo i nadograđujemo kroz životni ciklus.

U utorak, 7. marta u 19 časova, u Bioskopu Balkan biće otvorena izložba „Slobodan let: Maga Magazinović, kroz vremensku i prostornu disperziju“. U fokusu ovog transmedijskog projekta je ličnost Mage Magazinović (1882-1968), reformatorke, teoretičarke umetničke igre, filozofkinje, aktivistkinje i feministkinje, koreografkinje, osnivačice Škole za ritmiku i plastiku

Da je jezik poprište ideološke borbe, konstruiranja nacionalne povijesti i identiteta, posebno zgodno pokazuje tretman stranih riječi. Zabrinutost nad “kvarenjem” jezika anglizmima česta je mantra ne samo u hrvatskim okvirima iza koje se skrivaju manje ili više svjesni nacionalistički impulsi. Kad bismo riječi zamijenili ljudima, imigrantima koji narušavaju ideal etničke čistoće, ovo bi inzistiranje na homogenosti (koja, zapravo, ne postoji u prirodnom obliku) bilo očito zabrinjavajuće...

Roman je doista važan i bio je dobar odabir za prijevod, čak i posredovano drugim jezikom (korejski slovi kao jedan od najtežih na svijetu). U Koreji je objavljen 2016. i izazvao je pravu feminističku revoluciju, nažalost i kontrarevoluciju – momci agresivno grme da su ugroženi: eskalirali su nasilje i femicid. Zemlja koju znamo po brzom razvoju, visokoj tehnologiji, K-popu, "Parazitu" ili "Squid Gameu", zapanjujuće je duboko patrijarhalna

Casey Lowry se pridružio YouTube-u pre sedam, a TikTok-u pre dve godine. Danas, njegov TikTok nalog broji preko tri milion pratilaca, videi sa feminističkom tematikom su mu viralni, a objavio je i više svojih singlova i nekoliko kultnih obrada pesama raznih umetnika. Razgovarali smo sa njim o onome što ga pokreće, i u čitavom razgovoru je zadržao ono po čemu je prepoznatljiv – širok osmeh na licu

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Centar za ženske studije priprema štampanje stripa kojim će se feminističko obrazovanje učiniti zanimljivijim široj publici i dati prostor maštanju o boljem svetu. Kako bi strip došao do što većeg broja ljudi potrebna im je vaša pomoć!