Tekstovi sa tagom: feminizam

Istorijski, žene su prikazivane kao projekcija muških fantazija, predrasuda i odnosa. Međutim, u 1970-im se dogodila promena u načinu na koji se žene predstavljaju u umetnosti. Umetnice su počele da istražuju vizuelne prikaze sopstvenih bića kako bi stvorile alternativne poglede na ženski identitet. Gabriele Schor je, kao direktorka kolekcije i urednica prateće monografske publikacije, istražila feminističku avangardu kako bi naglasila ulogu koju su ove umetnice imale u poslednje četiri decenije. Rezultati su radikalni, poetični, ironični, ljuti, cinični i srdačni

U feminističkoj povijesti, ruže simboliziraju one manje materijalne ciljeve borbe. U slavnoj rečenici feministkinje i sindikalistkinje Rose (!) Schneiderman, ono što tražimo kruh su i ruže – radnička prava, materijalna sigurnost, demontiranje sistema kapitalističke i patrijarhalne opresije, ali i pravo na zanos, za sve...

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Iako feministička, ženska borba treba biti slavljena i cijenjena svaki dan, ipak mjesec mart nosi neku svoju posebnu simboliku i težinu. Prošle godine sam pisala konkretno o Osmom martu kao danu svih žena, govoreći o značaju datuma i za žene koje ne uklapaju u nama dobro poznato heteronormativne okvire. Ove godine stavljam u fokus feministički i LGBTI pokret, odnosno gotovo prirodno sestrinstvo ovih pokreta i zajedničkim tačkama.

U ovom stripu tekst u potpunosti dominira – uokviren je oblikom kadra koji ga raspoređuje i ističe na razne načine. Pritom se koriste različiti fontovi koji sugeriraju korištenje različitih glasova – što same autorice, što likova o kojima govori. Ako uzmemo u obzir da je Liv Strömquist ujedno i radijska voditeljica, taj način pripovijedanja postaje logičan – vidimo da je riječ o osobi koja je vješta s riječima i zna ih koristiti na slikovit način. Strip zato djeluje poput pamfleta ili letka koji pokušava (pre)formulirati naš stav o pitanjima koja su tabuizirana i baš je zbog toga njima lako manipulirati.

Žrtve patrijarhata smo svi, samo što u nekom trenutku zbog izvesnih karakteristika uživamo određene privilegije ili trpimo zbog njih. Kada se to osvesti, onda postaju jasni rezultati jednog istraživanja u kojem se tvrdi da devojke ne konkurišu za određeni posao zato što misle da nisu dovoljno dobre, dok momci konkurišu znajući da nisu dovoljno dobri. Postaje jasno zašto žena može (i mora) da bude seksualizovana, ali nikako seksualna. Postaje jasno zašto spisak ostaje beskrajan, a zahtevi nikad ispunjeni

Rodne uloge koje su nam dodijeljene nikada nismo prestali igrati; nekada su stvari malo išle nabolje, ali ne kontinuirano. Žene i dalje igraju one tradicionalne, ali za mizerne plate i užasne uslove rada. Sve je nerijetko popraćeno mobingom, odnosno psihičkim, a ponekad i fizičkim nasiljem. One su zadužene za više poslova koje moraju istovremeno obavljati u velikim trgovačkim lancima, koje najčešće drže ljudi bliski vladajućim strukturama. Druge su pretežno u konfekcijskim industrijama koje su u vlasništvu stranih kapitalista. A nakon zvuka sirene čekaju ih standardni poslovi u kućama. Kapitalizam kome je imanentan patrijarhat stvara nam sivu i tmurnu sliku života žene, baš kao u Zolinom romanu „Žerminal“

Mnoštvo teorijskih promišljanja o fenomenu igre konačno je, u savremenom trenutku, rezultiralo time da se igra prestane smatrati kao najobičnija razonoda, i počne se shvatati kao složen socijalni i društveni aspekt života.

Najteže saznanje mi je kada vidim da žena ženu degradira, omalovažava i ismijava. Da jedna u drugu upiru prst jer, ukoliko nisi mučenica kojoj je život stao zbog braka, ti si ljudski odron. Ako nisi uspješna, onda si jadnica, ako si uspješna, onda si najvjerovatnije nemoralna. Svaka žena u našem društvu nosi olovno breme na leđima i zato žena ženi treba biti istinska podrška, i sada i u vremenima koja dolaze

Orodnjavanje proračuna? Zvuči kao još jedan ideološki izum ljevice. Kakve veze ima spol s makroekonomijom? Predstavnici konzervativnih opcija ponovno bi se primili za glavu i najvjerojatnije iznijeli lavinu istih ili sličnih komentara pri samom spomenu ovog koncepta. No, rodno osjetljivi proračun nije nerazumljiv i nepoznat samo konzervativcima, nego i široj hrvatskoj javnosti, pa čak i onima koji su ga dužni implementirati

„Alkohol je proteza društvenosti koja svet pretvara u pozornicu, a ljude u glumce“, pisao je Veselko Tenžera. Ova rečenica nije bez posledica – „Najpre se alkoholom leče od života, da bi od alkohola bili lečeni zbog života“. Ipak, bežanje iz realnosti uz umerenu konzumaciju alkohola ponekad može da bude blagotvorno. Akcenat je, naravno, na umerenosti.

Klavir, bubnjevi, gitara, saksofon, harmonika i udaraljke samo su neki od instrumenata kojima više nego uspješno barata poznata pjevačica, kantautorica, skladateljica i umjetnica PJ Harvey, na glazbenoj sceni aktivna još od 1988. godine

Kada shvatimo da su identitet i ponašanje uslovljeni ne primarno biologijom, nego društveno-povijesnim prilikama, moći ćemo redefinirati vlastite uloge, zahtjeve, očekivanja, odnose i norme

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Na svojem četvrtom albumu američka pjevačica Halsey napravila je radikalan zaokret u odnosu na raniji, srednjostrujaški pop zvuk i snimila nevjerojatan mračni pop album koji ne zvuči nimalo neobično