Tekstovi sa tagom: feminizam

Bizarna tradicija izbora za miss Perua – prema kojoj kandidatkinje treba jedna po jedna pred mikrofonom da se predstave i izgovore koliki im je obim grudi, struka i kukova – prošle nedelje se pretvorila u malu feminističku pobunu nakon što su devojke javnost obavestile o obimu nasilja nad ženama

Iako film obiluje momentima koji će transfer blama u hrvatskoj kinematografiji dignuti na novu razinu ili pak nagnati na promišljanje je li riječ o osebujnoj primjeni apsurdističkih poetika u 21. stoljeću, temeljna je poruka vrlo jasna: današnje je vrijeme suštinski sjebano i nakon duboke kontemplacije kao jedini logični krivac nameće se ključni faktor – žene

Trans osoba Kristine Marie Jentoft prošla je tranziciju iz muškarca u ženu, a norveškoj javnosti poznata je iz rijalitija “Mlade majke”. U junu 2015. godine proglašena je za “Gej mis Norveške”, na izboru koji se održava u okviru Oslo Prajda. Budući da je iznenađena činjenicom da se društvo prema njoj odnosi drugačije od kada je žena, odlučila je da o tome piše, te se tim problemom bavi i u ovom tekstu.

Nema, naravno, ništa „prirodno“ u muškom nasilju i ženskoj šutnji. Istina koja oslobađa nije osobna, u smislu da pripada samo nama i samo je mi možemo izreći. Ono što nas kao žene oslobađa nije hashtag na Twitteru ili status na Facebooku, nisu osobne priče koje će muškarci vidjeti, lajkati i odmah sutra zaboraviti. Ne, ono što žene može osloboditi jednostavna je feministička istina da muškarci i žene moraju biti ravnopravni i da rodne razlike koje uzimamo zdravo za gotovo nisu zdrave, a nisu bome ni gotova stvar. Glumica koja je prihvatila status quo prihvaća „istinu“ po kojoj je potrebno izmasirati golog producenta za dobru filmsku ulogu jer je on faca, a ona „samo“ žena. Možemo li je kriviti zbog toga? I da, i ne.

Unatoč tome što je početak razvoja potrošačkog društva i kulture još uvijek predmet rasprave, neosporno je kako su gospodarski planovi u državama poslijeratne Europe u kombinaciji s modernizacijskim procesima koji su uključivali fundamentalne društvene, tehnološke i emancipacijske transformacije 1950-ih i 1960-ih godina rezultirali stvaranjem masovnog potrošačkog društva i kulture. U takvim se okvirima zahvat temeljitog poboljšanja životnog standarda poklopio sa zadovoljavajućom proizvodnjom te ponudom proizvoda i usluga, ali i s omasovljenjem potrošačkih želja, kako na području kapitalističke Europe, tako i na socijalističkom dijelu kontinenta

Ove snažne djevojke razvile su veoma čvrsto prijateljstvo bazirano na međusobnoj potpori. Njihovo prijateljstvo realističnim čini to da nisu uvijek potpuno zadovoljne jedna drugom te ne odobravaju baš svaku tuđu odluku. Svađaju se i povređuju, ponekad su i okrutne, no bez obzira na povremene nesuglasice uvijek su tu kada je nekome potrebna pomoć. Djevojke shvaćaju da se, ako žele da se ostatak društva bolje odnosi prema njima, najprije trebaju međusobno poštovati

Ispostavilo se naime da, iako se na prvi pogled čini da je djevičanstvo “privatna, prirodna i očita” stvar, na drugi pogled postaje jasno da je riječ o “javnom, konstruiranom i nevidljivom” fenomenu, kako navodi Tamar Jeffers McDonald, urednica knjige Virgin Territory o reprezentaciji nevinosti na filmu i jedna od rijetkih teoretičarki koje su se teorijski bavile ovom temom. A to posljedično znači da ne postoji jedna, jedinstvena i egzaktna definicija djevičanstva, već se one razlikuju ovisno o polju u kojemu se o njemu govori

U posljednjih dvadeset godina, tzv. "girl power" postao je popularan način opisivanja uspješnih djevojaka u američkoj kulturi. Izvještaji o alfa djevojkama, djevojkama koje uspijevaju u svakoj domeni života, popularne su, nižu izvrsne rezultate u školi, osvajaju krune za kraljice maturalnih zabava, a istovremeno vješto izbjegavaju rodne stereotipe, postali su vodeći element u promjeni rodne dinamike

"Kao forenzički psihijatar i psihijatrijski forenzičar nisam mogao ostati imun na pisanje svog kolege iz Beograda Zorana Milivojevića. Premda on nije forenzički psihijatar, a prema nekim istraživanjima ni psihijatar uopšte, ogroman talenat koji ispoljava kada je reč o psihijatriji i psihologiji nije zanemarljiv. Zoran Milivojević je u svom jezgrovitom tekstu 'Medejina osveta' objavljenom u uglednom listu Politika, koji čitam radije od bilo kog britanskog, sažeto i psihijatrijski potentno izneo tvrdnje iza kojih bi čitava struka stala i koje su verifikovane zahvaljujući brojnim istraživanjima koje u Centru za femicid, ovde u Redingu, sprovodimo", piše nam Dževad Aličić

Mnogo je lakše moralizirati o lošim uzorima i ispraznosti utegnutih tijela naspram prepunih srca i umova, nego se uhvatiti u koštac sa složenošću reprezentacije ženskog tijela unutar patrijarhalnog sustava u cjelini. Teško je navigirati mutnim vodama sustava koji kod žena iznad svega vrednuje fizičku i seksualnu privlačnost, strogo i precizno propisujući parametre poželjnosti, a istovremeno omalovažava i ponižava žene koje vlastitu seksualnost odlučuju koristiti u profesionalne svrhe ili je u javnosti prezentirati na načine koji se smatraju kršenjem tradicionalnih normi

Nakon stotinu milijuna različitih ekranizacija Batmana, Supermana, Spider-Mana, nakon nebrojenih adaptacija i ekranizacija žnj DC-jevih i Marvelovih muških superjunaka i antijunaka, Hollywood nam se napokon smilovao i dao šansu Wonder Woman, junakinji koja vrijedi više od Ant-Mana, Aquamana, Green Lanterna, Čuvara galaksije i Deadpoola zajedno. Da, WW vrijedi više, ali ljudi je sudeći po pojedinim reakcijama, kako je sam lik Wonder Woman (Gal Gadot) rekao, baš i ne zaslužuju

Ljudi žive za djecu jer je to jedini način na koji vlastitu budućnost uopće mogu zamisliti. Ono što pri tom zaboravljaju jest da se preko djece u budućnost ne protežu samo oni, već i opasna ideja da je roditeljstvo jedni ispravan način da budućnost mislimo i da volimo. Pro-life inicijativa ne crpi, dakle, svoju snagu iz ideje da ženama treba zabraniti pobačaj, već iz inercije po kojoj majčinstvo prihvaćamo kao najveću i neupitnu ljubav. Ako ljubav majke prihvatimo kao ideal, logično je da žene koje majčinstvo odbijaju postaju slika i prilika mržnje

Ovaj tekst nije "jauk", već jedini način da se progovori o stanju na  Fakultetu političkih nauka i apeluje na upravu fakulteta da povede računa o problematičnim stavovima nekih profesora. Ako ništa drugo, onda je motivisan strahom za budućnost našeg društva u kome profesori otvoreno zastupaju homofobične, nacionalističke i krajnje reakcionarne stavove

Džejms Sent Džejms je transrodni muškarac, saradnik onlajn magazina "Everyday Feminism", za koji je napisao tekst o muškim privilegijama. Dvadeset pet primera muških povlastica iz ugla transrodnog muškarca zaista govore same za sebe