Tekstovi sa tagom: film

Fii 01 S

120 otkucaja u minuti: Robin Campillo, Aranud Valois, Nahuel Pérez Biscayart

Dirljiva istorijska drama

Film „120 otkucaja u minuti“ biće prikazan u okviru devetog Merlinka festivala 9. decembra u 21:00 u Velikoj sali Doma omladine Beograda i nakon projekcije biće organizovan razgovor sa režiserom Robinom Campillom.
Miza 03 S

Mizandristkinje: LaBrusova radikalna lezbejska fantazija je dar boginja queer filma

Separatistički lezbejski kult šarmira seksom i satirom

Film „Mizandristkinje“ (The Misandrists) je premijerno prikazan na ovogodišnjem Berlinalu, a na Merlinka festivalu možete ga pogledati u petak, 8. decembra u 21:00. Reditelj Brus LaBrus prisustvovaće projekciji nakon koje će razgovarati sa publikom.
Ubistvo u Orijent ekspresu 2017

Nemilosrdni gadovi: Negdje u planinama između Vinkovaca i Slavonskog Broda

Besciljno tumaranje Orient Expressa

Priča počinje u Jeruzalemu 1934. gdje naš vrijedni Brko rutinski rješi slučaj neke krađe, da bi se vrlo brzo obreo u Istanbulu gdje će se ukrcati na slavni vlak i opet se, ne svojom voljom, naći usred goleme ujdurme koja naravno uključuje ubojstvo. Nećemo dalje u detalje, ali moramo reći da se stvar događa kad vlak zapne negdje u snježnim planinama između Vinkovaca i Slavonskog Broda (!?), ali i to je beba u usporedbi sa jugožandarima koji se pojave na kraju, a od kojih je jedan crnac. Al’ jebajiga, ovo je ipak produkcija za Facebook generaciju koja se ne zamara detaljima, pogotovo ne tako beznačajnima kao što su zemljopis ili povijest. Ipak je tu najvažniji brk…
Saul 04 S

Priča iza ratne drame Saulov sin

Dok igraš šah, ne gledaš u oči

Filmska rekonstrukcija holokausta uvijek je pobuđivala sumnje — može li uopće nešto što je zbog svoje užasnosti nepredočivo postati fikcijom. Što se pritom zbiva s istinom? A o prošlogodišnjem, velikom nagradom kanskog žirija nagrađenom, prvijencu madžarskog režisera Lászla Nemesa kritičari su bili jedinstveni: Saulov sin (madžarski: Saul fia, prim. M. K.) nije nalik nijednom dosadašnjem filmu o holokaustu.
Deer 03 S

Nemilosrdni gadovi: The Killing of a Sacred Deer, SAD, Irska, V. Britanija, 2017., drama, horor, 121 minuta

Začudno dosadan film

I dok su prijašnji autorovi filmovi ili bili smješteni u distopijske svjetove („Dogtooth“, „Jastog“) ili su se bavili grupicom ljudi koja prakticira transgresivne aktivnosti („Alpe“), „Ubojstvo svetog jelena“(dakle, treći put u četiri autorova filma u naslovu se spominje životinjska vrsta) u svojoj prvoj polovici djeluje kao ne baš uspješna vježba iz deadpan humora (pisac ovih redova, inače dosta veliki ljubitelj Lanthimosa se nasmijao točno jednom) i socijalna kritika koje zapravo nema. Zapravo, do pedeset i prve minute gledatelj će se uglavnom pitati zašto gleda to što gleda, i to na loš način
Orso 01 S

Retro intervju: Orson Welles

Tito je poslednji živi velikan našeg doba

Jedino što ne volim u Jugoslaviji je isuviše masna hrana, koja mi ne prija jer imam veoma slabu jetru. Da, ima još nešto - belo vino vam je suviše jako...
Call 02 S

"Call Me By Your Name": Je li bolje govoriti ili umrijeti?

Sočna i slatka "Skrivena ljubav"

Jednog dana majka mu čita priču o zaljubljenom vitezu koji se boji objaviti svoju ljubav lijepoj princezi i pritom se propituje što bi trebao učiniti: Is it better to speak or to die? Je li bolje govoriti ili umrijeti? Elio odluči reći Oliveru što osjeća
Gagal 01 S

Fuck Off I Love You: Skup svega najgoreg u hrvatskoj kinematografiji

Filmski manifest šovinizma

Iako film obiluje momentima koji će transfer blama u hrvatskoj kinematografiji dignuti na novu razinu ili pak nagnati na promišljanje je li riječ o osebujnoj primjeni apsurdističkih poetika u 21. stoljeću, temeljna je poruka vrlo jasna: današnje je vrijeme suštinski sjebano i nakon duboke kontemplacije kao jedini logični krivac nameće se ključni faktor – žene
Wind River

Vox Feminae: Priča o Indijankama u filmu "Wind River"

Ubijene i nevidljive

Film kroz cjelokupni razvoj narativne linije šalje snažnu poruku o položaju indijanskog stanovništva, naglašavajući pri tome dvostruku diskriminaciju kojoj su podvrgnute žene u rezervatima. One su s jedne strane diskriminirane kao pripadnice manjinske skupine, a s druge strane kao žene
Merlinka 01 S

Međunarodni festival LGBT filma

Merlinka ponovo među Srbima

Ovogodišnji Merlinka festival održaće se od 7. do 13. decembra u Velikoj sali Doma omladine Beograda pod sloganom "Zaljubi se zatvorenih očiju". Za sedam festivalskih dana biće prikazano preko 70 kratkih, igranih i dokumentarnih filmova, kao i nastupi Ide Prester, Sonje Sajzor, dreg kraljice Lejdi Galore, violiniste Nika Jovičića.
Spaa 01 S

Boja nara

Zapis o Sergeju Parađanovu

Parađanov je jedinstven redatelj, koji ne samo da je radikalno raskinuo sa u to doba dominantnim „soc-realizmom“ sovjetske kinematografije (što je bila i osobita politička hrabrost, koja ga je koštala), nego je potpuno usamljena pojava u filmskom izričaju
Tarkov 01 S

Andrej Tarkovski, poslednji intervju (1986)

Stvarati bolju duhovnu atmosferu za ceo svet

Vera - to je jedino što zaista postoji u čoveku. Volter je rekao: "Da nema Boga - trebalo bi ga izmisliti" ne zato što on nije verovao, on je u to verovao. Materijalisti daju Volterovim rečima strašni smisao. Vera je jedina stvar koja može spasiti čoveka. To je moje čvrsto uverenje. Inače kako? To je jedina stvar koja u čoveku nesumnjivo postoji. Sve ostalo je fikcija.
Iluza 02 S

Čovek u gej bioskopu (2)

Posmatranje sopstvene stvarnosti

Do nedavno se homoseksualnost retko prikazivala na velikom platnu, a i kada jeste bilo je to nešto čemu bi se trebalo podsmevati, što bi trebalo sažaljevati, čak nešto čega bi se trebalo plašiti. Holivud, taj veliki kreator mitova, naučio je strejt ljude šta da misle o homoseksualnosti, a gej ljude šta da misle o sebi. Niko nije odoleo tom uticaju.
Blade runner

Nemilosrdni gadovi: „Blade Runner 2049“, SAD, V. Britanija, Kanada 2017., SF triler, 166 minuta

Film bez života i strasti

Ono što najviše razočarava je nedostatak bilo čega što već nismo vidjeli u drugim SF-ovima. Na primjer ideja (vrlo iritantne) hologramske djevojke je preuzeta iz (inače vrlo precijenjenog) Spike Jonzeovog „Her“, a ideja pobune ‘robova’ iz (teško je to uopće izgovoriti) „Matrixa“. Općenito, kao što je to također običaj u novim SF-ovima, naglasak je s intimnog, pojedinačnog prebačen na globalno. Priča se o stvarima koje će promijeniti ljudsku rasu i svijet i bla bla bla. Zašto se forsira takav dramatično općepreuzimajući, a zapravo vrlo banalni narativ također nije jasno?
Sigurni1

Andrew H. Walker: Privatne i javne persone

Ista tela, licem u lice

Javnost retko ima priliku da poznate ličnosti doživi intimno, što je prirodno, budući da je pojam „privatnost“ tu kako bi postavio zdrave granice. Oni koji žele da se približe slavi, ne bi li je bar na trenutak osetili, pokušavaju da shvate ko su i kako žive poznati, a isto čine i tabloidni mediji, fotografi, te razni drugi koji čvrsto veruju da su neke ličnosti, a zbog svoje slave, postale javno dobro. Fotograf Andrew H. Walker imao je nešto drugačiju ideju, pa je na filmskom festivalu u Torontu zamolio poznata lica da pred kamerom pokušaju da prikažu dve strane svoje ličnosti (pod uslovom da ih toliko ima). Tako prva verzija predstavlja ono što su subjekti spremni da podele sa javnošću, dok druga naginje ka onom delu ličnosti koji bi radije sačuvali za sebe. Posmatraču ostaje da pretpostavi na kojoj je strani fotografije privatna, a na kojoj javna ličnost, budući da fotograf tu informaciju čuva za sebe, ili je ni sam ne zna. To navodi na zaključak da će nam glumac, ma koliko nam od sebe dao, zauvek ostati misterija, uostalom kao i čovek sam. Walker je pristao da sa čitaocima XXZ magazina podeli deo svojih fotografija, a oni koji žele da saznaju više o projektu, mogu to da učine na njegovom web-sajtu ili Twitter nalogu.