Tekstovi sa tagom: film

Luzz 01 S

"Nikad više luzerica" - drama s elementima iščašenog humora

Film o milenijalki koja odbija ispuniti tuđa očekivanja

Film Urše Menart jedan je od filmova u kojima je glavna protagonistica mlada žena koja se pokušava financijski osamostaliti i kroz ekonomsku neovisnost ispuniti vlastita i tuđa očekivanja. Špela se ne umije izboriti za sebe u vremenu gospodarske krize i kulturnih industrija koje “kulturu dostupnu zajednici” stvaraju preko leđa mladih i potplaćenih. Unatoč tome što je izgubljena i nesigurna, glavna junakinja ne odustaje u nakani da pronađe vlastito mjesto u društvu, ne predaje se i odbija poput većine njezinih vršnjaka emigrirati u potrazi za poslom
Leeloo 01 S

Ženstvenost i buljooko čudovište

Najveće SF junakinje na jednom mjestu

Sastaviti popis najznačajnijih filmskih i televizijskih SF junakinja i nije bio tako jednostavan zadatak kako nam se isprva činilo. Istina, davno su prošla vremena kada su žene u SF-u bile portretirane samo kao dame u nevolji ili ljubavni interesi glavnih junaka, ako bi uopće bile spomenute, ali i danas su u filmovima i serijama češći muški protagonisti, dok su žene u sporednim, iako ne i zanemarenim ulogama.
CAligari 01 S

Sto godina strave i užasa (1)

The Cabinet of Dr. Caligari (1920): San u vreme teške groznice

U poslednjih sto godina horor film je izrodio razna čudovišta, ali i mnogo više od toga, budući da su se uz pomoć ovog žanra manifestovale paranoje, nepoverenja i strahovi čitavih generacija. Filmovi strave i užasa komuniciraju sa strahovima koje gledaoci već nose u sebi, ali i sa skrivenim željama, te mislima koje se nikada ne izgovaraju naglas, te se radi o zapletima koji bude najosnovnije ljudske instinkte, a u moderno vreme i intelektualne rasprave čiji je cilj da ispod pokorice od straha pronađu neko dublje značenje. Horor filmovi ipak reflektuju samo ono što se u njih stavi – neki su od krvi i prosutih creva, dok su drugi sastavljeni od mnogo suptilnijih elemenata i stvari kojih se užasavamo tiho, bez ijednog vriska.
The Factory4

Ekskluzivno iz Motovuna: Film "The Factory" (2018)

Zapuštene fabrike Putinove Rusije

Ono što The Factory odvaja od sličnih filmova sa otmicom, pregovorima i taktičkim nadmudrivanjima uglavnom američkog porekla je njegov "setting" - uboga fabrika metalnih šipki upropaštena privatizacijom i zapuštena, čiji su radnici tek senke od ljudi. Ta realistična komponenta je ujedno i glavni adut filma jer otvara mogućnost da se prozbori koja o stanju stvari u Putinovoj Rusiji, o odjecima otimačine 90-ih i represije sovjetskog doba
A White, White Day 2

Motovun film festival: "A White, White Day" (2019)

Ljubav, vernost i depresija na islandski način

A White, White Day je film autora koji očito ima priču i ideju kako da je ispriča, ali mu fali razrade, prilagodbe, fleksibilnosti. Bljeskova genijalnosti kod Palmasona ima, ali oni su tek bljeskovi, pa onda pogrešne odluke još i više istupaju. Ovo će biti jedan od onih poslovičnih "ranih radova", koji možda ne ispunjavaju sva očekivanja ali najavljuju dolazak majstora. Hoće li Palmason to postati već sa svojim narednim filmom, nekada kasnije ili neće nikada, ostaje da se vidi. I ta provera će biti uzbudljiva
Broke1

Pozadina filma Brokeback Mountain

Heath Ledger nije voleo homofobične šale

Oni koji su čitali istoimenu priču mogli su da homoseksualne signale dožive na daleko drugačiji način od onog u filmu, te da deo: "Nikada nisu razgovarali o seksu, samo su puštali da se dogodi, u početku obično noću u šatoru, a onda i preko dana, dok ih je pržilo sunce, uveče pored vatre, brzo, grubo, smejući se i uzdišući, ali ne izgovarajući ni jednu jedinu reč, sem kad je Enis jednom rekao: “Ja nisam peder.” Na šta je Džek skočio: “Ni ja. To se nikoga ne tiče sem nas,” tumače upravo kao nedostatak političke volje, što se u filmu promenilo, i čitavu priču učinilo značajnijom za savremenog gledaoca..
General8

"General" Antuna Vrdoljaka (2019)

Film o Gotovini je suh, siv i dosadan

Vrdoljakov je “General” - ukratko - ispunio samo jednu svrhu. Ta je svrha ideološka. Cilj ovog filma je bio taj da bude ideološki performativ, da ritualno oblikuje službenu verziju hrvatske novije povijesti kroz lik idealnog hagiografskog reprezentanta. A kao i svi filmovi kroz koje trbuhozbori ideologija, i “General” je suh, siv i dosadan
Bekkim 04 S

Pozajmljeni intervju iz 1982.

Bekim Fehmiu: Želim da pominjem samo one stvari koje spajaju

Vidite, 1967. godine, posle premijere "Skupljača perja" u Puli, imali smo prijem kod druga Tita. Moja supruga Branka i ja sedeli smo preko puta Tita, pored Žarka Veselinova. Drug Veselinov i ja smo tri sata govorili o prosveti i kulturi u našoj zemlji. U toku razgovora on mi reče: "Bekime, treba da na svakom mestu istakneš da si Albanac." Razmišljao sam o tome: zašto? I počeo da ističem da sam Albanac iz Jugoslavije, što je za mnogo opterećenih, koji ne vide dalje od nosa, to bio znak nacionalizma.
The forgotten mountain1

Ardit Sadiku, albanski reditelj, gost palićkog festivala

Naći mir bez istinske svrhe najveća je tragedija u životu

Film “Zaboravljena planina” albanskog reditelja Ardita Sadikua prati priču starijeg čoveka koji postaje beskućnik nakon što mu sin prodaje celo imanje. Film koji prikazuje složene porodične odnose i posledice usamljenosti, biće premijerno prikazan u okviru selekcije “Paralele i sudari”, programa koji obuhvata angažovane filmove iz istočne Evrope, u okviru 26. Festivala evropskog filma Palić koji se održava od 20. do 26. jula na više lokacija na Paliću i u Subotici. Tim povodom, razgovaramo sa rediteljem o inspiraciji za ovaj film, o međuljudskim odnosima nekada i sada, i o njegovim budućim projektima
The Hummingbird Project4

Film "The Hummingbrid Project" (2018)

Korporativni triler ispunjen pohlepom i nadmetanjem

Donekle su upitni i motivacijski i moralni aspekt filma, odnosno zašto bismo gledali nadmetanje očito dobrostojećih ili nepristojno bogatih ljudi, kao i to da je činjenica da naše junake vodi prilično jednostavna pohlepa, ma koliko se oni trudili da je zamaskiraju iza velikih reči o tome kako žele pokazati srednji prst sistemu od kojeg itekako profitiraju. Ali to se sve da lako otkloniti sa sportskim analogijama: kao što su neki ljudi plaćeni da udaraju lopticu reketom, šutiraju loptu, trče u ravnoj liniji ili skaču u vis i u dalj, tako se naši junaci i zlikovci takmiče ko će osigurati brži protok podataka internetom. A takmičenja su, po prirodi stvari, zabavna za gledanje slično kao i za učestvovanje u njima
Aus 01 S

Film "Us" (2019)

Solidan klasni horor

Dvije godine nakon izuzetno hvaljenog redateljskog debija s filmom "Get Out" koji mu je čak donio Oscara za najbolji scenarij, američki komičar i režiser Jordan Peele vraća se s "Us", još strašnijim "pametnim" hororom koji preispituje američku društvenu stratifikaciju.
Dussi 08 S

Sećanje na glumicu Dušicu Žegarac i njenu knjigu “Kao na filmu”

O festivalu velike jugoslovenske porodice: Pula moje mladosti

“Pripadam generaciji koja je imala sreću da živi i radi u jednom iz mnogih razloga osporavanom vremenu koje je bilo, uprkos svim kritikama i ograničenjima koja je nametalo, itekako plodno i podsticajno. Vremenu koje je iznedrilo filmske, i ne samo filmske stvaraoce koji su iza sebe ostavili dela vredna poštovanja koja će, nadam se, uprkos zbunjenosti i promenama koje su nam zamutile jasan pogled na stvari, ipak biti ‘znakovi pored puta’…” pisala je 2014. u svojoj knjizi “Kao na filmu” Dušica Žegarac, jedna od najvećih filmskih zvezda nekadašnje Jugoslavije. Rođena je 15. aprila 1944. godine, a umrla 24. maja 2019. Među njenim najznačajnim filmovima su “Deveti krug” (Reditelj: France Štiglic, 1960), “Stepenice hrabrosti” (Reditelj: Oto Deneš, 1961), “Saša” (Reditelj: Radenko Ostojić, 1962), “Tople godine” (Reditelj: Dragoslav Lazić, 1966), “Buđenje pacova” (Reditelj: Živojin Pavlović, 1967), “Pošalji čoveka u pola dva” (Reditelj: Dragoljub Ivkov, 1967), “Opklada” (Reditelj: Zdravko Randić, 1971) i “Poseban tretman” (Reditelj: Goran Paskaljević, 1980). Iz knjige “Kao na filmu” prenosimo deo posvećen Pulskom festivalu
Agina kuća3

Ekskluzivno sa nedavno završenog festivala u Karlovim Varima

"Agina kuća", kosovski feministički film

Zećiraj će „Aginom kućom“ kojom je otvorila East of the West takmičarski program Karlovarskog filmskog festivala, i koji joj je doneo specijalan pomen ekumenskog žirija, sigurno izazvati burne reakcije svojom hrabrom misijom da ženama da grlatu slobodu u izražavanju emocija
Let There Be Light

Film „Let There Be Light“ Marka Škopa

Kako se rađa ksenofobija

Prilaz reditelja Marka Škopa kompleksnoj temi buđenja ksenofobije je otreznjujuće blizak onome što poznajemo iz stvarnog života. On je analitično obzervativan, dubinski i bez direktno izgovorene kritike i takođe ukazuje na tužnu činjenicu da smo taoci svoje direktne sredine
Koko-di Koko-da S

Ekskluzivno sa filmskog festivala u Karlovim Varima: "Koko-di Koko-da"(2019)

Disfunkcionalan par u nadrealnom košmaru

Nekim gledaocima sadizam koji Nyholm demonstrira prema svojim likovima može biti problematičan, ali recimo da se tu radi o cepidlačenju i nepotrebnoj moralizaciji jer sam dizajn negativaca takav da nema i ne može imati dodirnih tačaka sa realnim svetom. Dizajn filma inače, što vizuelni, što zvučni, tako je izbalansiran između realističnog i surealnog da se čini kako se Koko-di Koko-da vrlo vešto prebacuje iz jednog "sveta" u drugi