Tekstovi sa tagom: franjo tuđman

Dayton

Dayton, najpoznatiji mali američki grad u BiH

Četvrt vijeka gorkog lijeka

Prošla je 25. godišnjica parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a bliži se 25. godišnjica njegove formalne ratifikacije u Parizu. Uza sve poznate mane, vrijeme, evo, pokazuje da je riječ o sporazumu žilavijem nego je na prvi pogled izgledalo
PROTEST USA

Političko pismo iz Njujorka: Opomena se zove - SFRJ

Balkanska senka nad Amerikom: Sympathy For The Devil

Pravi schadenfreude bio bi da se Trump i Biden sastanu u Daytonu, Ohio, pa se dogovore o podjeli teritorija i granicama? Kao ono kad su Amerikanci tamo krotili nas 1995? Mogli bi im mi odavde s Balkana poslati savjetnike, eksperte, recimo, Milorada Dodika i Dr Dragana Čovića koje je taj Dayton promovirao u važne faktore? I dok se Trump i Biden raspadaju i dijele u Daytonu, mi, zavađena braća balkanska, sastanemo se u Sarajevu i ponovo ujedinimo!
Tito

Uzrok i posljedice

Kako su nam mrtvi fazani ukrali budućnost

Danas znamo da su nam nadu ukrali upravo mrtvi fazani, oni koji su ih viđali dok su kimali glavom velikom gazdi. Poželjeli su da se tako odnosi i prema njima. Sjetite se samo Tuđmanove bijele vojne uniforme. Stajala mu je ko kravi sedlo. Loša kopija Tita
Brss 04 S

Interview: Vinko Brešan, redatelj filma “Koja je ovo država”

Politička korektnost u humoru ne postoji

Film “Koja je ovo država” započinje noćnim morama jednog generala (Nikša Butijer), nastavlja se službenim posjetom ministra unutarnjih poslova (Krešimir Mikić) Lepoglavi, gdje polaže kamen temeljac za novo krilo zatvora, i kulminira scenom u kojoj točno na Novu godinu četvorica tipova u zrelim godinama (Lazar Ristovski, Zdenko Jelčić, Mate Gulin i Slobodan Milovanović), preodjeveni u dresove naših nogometnih zvijezda, upadaju na Mirogoj i pljačkaju grobnicu prvog predsjednika RH Franje Tuđmana
devedesete

Privatna SFRJ istorija: Sećate li se 1990. godine?

Poslednja ruka pred yu-fajront

Istog dana kada je još uvek zajednička jugoslovenska televizija prenosila pravoslavnu božićnju liturgiju, krivi toranj u Pizi je zatvoren za turiste, prvi put posle osam stotina godina postojanja. Kažu da mu je bila neophodna restauracija, toliko se opasno nakrivio. Bio je to nekakav znak koji mi nismo umeli da pročitamo: - Nakrivio se, pa šta, nije naš! I da padne, pao je Italijanima, a ne nama
Zagreb_fon1

Zagreb, između spomenika i fontane

Miletova potkova

Odozgo sa sjevera, poviše pruge, stiže težak udarac zagrebačkom gazdi, eh, taj Lenuzzi se baš morao dosjetiti graditi “potkovu”, pa i fontanu tamo staviti. Vjerujemo da je to bio jedan od prvih razloga što je Mile udario bager u nesretnu livadu koja bi mogla glumiti “Milinu potkovu”, nalio beton u kocke i prepreke razne, kao one ispred američkih ambasada, da ne provale teroristi, e tako više neće dokona djeca i roditelji neradnici tu plandovati. Potom je sredio Lenuzzija satjeravši mu u srce ne jednu, već ga je, kao svetog Sebastijana, izboo desecima kontra-fontana
Okkro 02 S

Još jedna godišnjica vojno-redarstvene akcije „Oluja“

Redosled zločina, tuga i odlikovanja

Počelo je, da se podsetimo ili saznamo, 1991, kada je Milošević, preko Državne bezbednosti, i najeksponiranijih sledbenika stvorio na teritoriji Hrvatske takozvane srpske autonomne oblasti Krajina, SAO Zapadna Slavonija i SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, koje su se 1992. ujedinile u Republiku Srpsku Krajinu (RSK)
Asku 01 S

Iz Lukovićeve arhive: Knjiga „Ćorava kutija“ u nastavcima (4)

Srbi umiru junački, na načine nezabeležene

Septembra 1993. objavljena je knjiga „Ćorava kutija“, zbirka Lukovićevih kolumni iz nedeljnika „Vreme“, u izdanju „Vremena knjige“. Nakon 25 godina od pojavljivanja ove knjige, mnogo toga je danas ostalo isto: jezik mržnje, političko ponašanje, propaganda, obračuni i kampanje, mentalni narativ, opsednutost teritorijama a ne ljudima, rusofilstvo i busanje u nacionalna prsa. Budući da se knjiga pojavila usred rata, mnogi van Srbije nikad nisu ni čuli za nju; u našem XXZ magazinu ćemo je lagano feljtonizovati, uz podsećanje na glavne junake/ludake od kojih smo mnoge, nažalost, zaboravili...
Hga 03 S

Kraj Međunarodnog tribunala za ratne zločine

Hronika beščašća i smrti

Tribunal je doneo 90 presuda za genocid i druge zločine, oslobođeno je 19 osoba, a 13 predmeta prosleđeno je nacionalnim sudovima. U 37 slučajeva postupak je obustavljen, zbog povlačenja optužnica ili smrti optuženog. Bilo je i kritika da je Haški tribunal predstavljao ’pravdu pobednika’ - oko dve trećine optuženih bili su Srbi, a oni koji podržavaju sud ističu da su najveće zločine u sukobu izvršile srpske snage nad muslimanskim civilima
Abar 36 S

Ubiti u ime naroda i otadžbine

General mrtvih civila

Prošlo je više od 26 godina otkako je 7. jula 1991. avijacija agresora napala Banske dvore, a Bajić, u međuvremenu unapređen, tvrdi da Hrvati ne mogu da mu oproste Banske dvore. I smeje se: “"Pa, čujte, ima i gorih stvari koje su se dešavale. A i nama su se dešavale, pa niko ne odgovara”
osma sednica

Tajna uspjeha pogubnih nacionalističkih režima

Većina je dobila ono što je htjela

Došao je trenutak da sebi priznamo da je malo tko zaveden, da "narod" nije žrtva perfidnih političkih elita nego su te elite banalni i autentični tumači "narodne volje". Imao je u ovih tridesetak godina "narod" dovoljno vremena da pojmi kako je doveden u položaj opljačkanog i poniženog ubojice, opljačkane i ponižene žrtve. Imao je dovoljno prilika da se otrijezni i od najvještije propagande, a ova nacionalistička, usput rečeno, i nije bila naročito vješta. Bila je glupa i odvratna, ali upravo zato i dopadljiva rulji. Kako bilo, podrška nacionalistima nikada nije opala ispod postojanih i zastrašujućih trideset posto, što je dovoljna kritična masa za udobno vladanje jer poput gravitacije privlači i kolebljive oportuniste i konformiste čime "demokratska" većina biva osigurana
Manimani 01 B

Hrvatsko ukazanje lopovskog PTSP-ja u državnoj aferi „dnevnice“

Lijeva ruka, desni džep na domoljubni način

Sljedeći tjedni jamačno će donijeti više svjetla u aferu „dnevnice“, jer razne političke opcije računaju se okoristiti nalazima istrage. Ma kakvi bili. Ne samo radi pozicioniranja uoči svibanjskih lokalnih izbora nego i zbog sve oštrijih obračuna u vladajućoj koaliciji HDZ-a i Mosta nezavisnih lista te radi odvraćanja pozornosti građana od dnevnih poskupljenja i „bolnih rezova“ najesen, što izravno erodira životni standard. Lažirana putovanja i mažnjavanje velikih svota novca za izmišljene dnevnice jamačno će se pokazati kao smokvin list ili dimna zavjesa pred neusporedivo važnijim problemima ove zemlje, koja će totalno nepripremljena biti gurnuta u skupinu najsporovoznijih članica postbreksitskog EU-a