Tekstovi sa tagom: gabi novak

Arss 06 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (45)

Arsen Dedić: Neka ga otadžbina čuva i njeguje

Volite li Igora Krimova? Pojavio se u vremenu veselja i Judinih poljubaca. Nije mu bio sličan. Ni previše veseo, ni previše lep, ni blistavo odeven. Hteo je da postane pravi pesnik. Već je diplomirao flautu. Muzika je postala njegova sudbina kada je shvatio da je sve što radi - posebno. Igor Krimov je postao Arsen Dedić. Zavoleo je Gabi na putu za Aušvic. Ona nikada nije sumnjala. Zatim prvi tekst, prvi Beršvin za Gabiku... ,,Šta je sa vama dvoma? Je l' to definitivno gotovo?", pitala je Jovanka Broz. Bilo je. Arsen Dedić „muzičar koji misli", lice koje s podjednakom nežnošću gledaju devojčice i one uvek devojčice, suprug, otac, prijatelj i jedna od tekovina muzičke Jugoslavije i kad priča - priča posebno. Da je sve ono što znate o njemu - tako malo (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Arsenu Dediću. Intervju sa Arsenom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je krajem 1987. godine. Arsen Dedić je umro u Zagrebu 17. kolovoza 2015. godine)
Prell 01 S

Retro dosije: Povratak u duboku muzičku prošlost

Najbolje ex-yu pjesme koje niste čuli (12)

Kako u domaćim verzijama zvuče ‘Peggy Sue’, ‘Yesterday’, ‘Locomotion’ i slični evergreeni? Koji su to hitovi iz prošlosti koje nećete čuti na radijskim postajama? Ultimativna ljestvica najboljih nepoznatih rock, funky, disko i sličnih pjesama je pred vama! Naravno, možda ste i čuli za neke od njih ili možda imate neke koje biste rado podijelili s nama! Posebna zahvala ide svim aplouderima na YouTubeu koji su svoje kolekcije podijelili sa svijetom. Poslušajte izbor pjesama od kojih većina i danas na klupskom podiju dobro funkcionira. U nekoliko nastavaka predstavićemo ukupno 130 pjesama na graničnim rubovima bizarnog i nesvjesnog, zato se opustite, te – uživajte u ovom povratku u ludu muzičku prošlost!
Ganno 04 S

Gabi Novak: Interview za “Vijenac” 2002. godine

Nisam teška osoba za suradnju

Od 1958. godine u hrvatskoj zabavnoj glazbi skromno i samozatajno, ali uvijek kvalitetno i nepromjenjivo, djeluje Gabi Novak, ime koje je odavno postalo sinonim za postojanu kvalitetu u rijeci estradnih imena. Njezine su pjesme pune topline i nježnosti bile i ostale utočište svima onima koji su u glazbi tražili iskrenost i ljubav. Profinjena i dostojanstvena, ugodna i osjećajna glasa, Gabi Novak uvijek je bila u vrhu hrvatske zabavne glazbe, nikada ne pristajući na kompromise i podilaženje prolaznim trendovima
Gabbi 03 S

Siniša Škarica o pjesmama Gabi Novak

 Diva električna šapata

Šezdesete su dočekale novu zvijezdu raširenih ruku. Lijepa, nježna, čijoj je pomalo promukloj, seksepilnoj izvedbi veliki majstor eseja pokojni Veselko Tenžera skovao nadahnutu atribuciju „električnog šapata“, postat će sinonimom moderne pop pjevačice s mikrofonom. Nitko prije nje nije mogao s većim pravom ponijeti tu sliku
Ganno 02 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (44)

Gabi Novak: Malo riječi treba kad se voli

Gabrijela Novak htela je u životu samo crtati i slagati boje. Možda otud ravnoteža koja će je krasiti kasnije. Možda otuda sklonost da peva repertoar Doris Dej i uda se nakon prvog ozbiljnog „hodanja". Bojan Adamič bio je njen Pigmalion. Taj nežni promukli glas odmah je našao svoju publiku. Plavuša je za svoja tri minuta osvajala unuke i bake, supruge i supružnice, ljubavnika i ljubavnicu... U njenoj ljubavi nije bilo ničeg nesigurnog. Gabi Novak bila je pevačica koja je obećavala vernost. A kada su je krstili damom, nije se pobunila. Posle je tu bio Arsen, stvoren je jedan od najsrećnijih jugoslovenskih parova i rođeno je jedno sretno dete. Prvoj dami naše estrade nije se dogodilo da joj neko kaže: „Ne znam te". I zatvori vrata. To se damama ne dešava (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Gabi Novak. Intervju sa Arsenom Dedićem i Gabi Novak za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine.)
Bbbp 03 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (43)

Gabi Novak: Pamti samo sretne dane

Gabrijela Novak htela je u životu samo crtati i slagati boje. Možda otud ravnoteža koja će je krasiti kasnije. Možda otuda sklonost da peva repertoar Doris Dej i uda se nakon prvog ozbiljnog „hodanja". Bojan Adamič bio je njen Pigmalion. Taj nežni promukli glas odmah je našao svoju publiku. Plavuša je za svoja tri minuta osvajala unuke i bake, supruge i supružnice, ljubavnika i ljubavnicu... U njenoj ljubavi nije bilo ničeg nesigurnog. Gabi Novak bila je pevačica koja je obećavala vernost. A kada su je krstili damom, nije se pobunila. Posle je tu bio Arsen, stvoren je jedan od najsrećnijih jugoslovenskih parova i rođeno je jedno sretno dete. Prvoj dami naše estrade nije se dogodilo da joj neko kaže: „Ne znam te". I zatvori vrata. To se damama ne dešava (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Gabi Novak. Intervju sa Arsenom Dedićem i Gabi Novak za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine.)
Nne 01 S

Dvostruki album: Socijalistički disko (1977-1987)

Ples iza jugoslovenske baršunaste zavese

Disko je ponovo zanimljiv istraživačima zvuka i društvenih okolnosti jer je bio i ostao u kontrastu dominantno maskulinoj rok kulturi. Na plesnim takmičenjima i u klupskom životu često su zvezde bili Romi i pripadnici drugih manjina; žene su u disku, iako na samoj granici medijske eksploatacije, naučile da taj stil preokrenu u svoju korist. U klubovima su mogle da biraju, a ne samo da budu birane. Koncept igranke je napušten, seksualnost je postala nešto čega su svesniji i muškarci i žene
Spltl 03 S

Intervju iz 2000. godine: Arsen Dedić o napuštanju Splitskog festivala

To nije bio raskid sa Splitom, već sa festivalskim duhom

Ja uvijek kažem: ja sam osjećajan, ja nisam osjetljiv. Mene na kraju krajeva baš briga, ali da me stvari rane - rane me! Jer pazi, ako ti tamo u Splitu pjevaš pjesmu koju sam pisao negdje u Rusiji, u snijegu: Ovo mi more više znači, ti će mi ljudi  više dati, a oni maltene pripremaju za Gina Paolija i za mene jedan onako amaterski linč, pa je li čovjek onda mora biti zadovoljan? A onda ja samo mogu reći, gospodo zabavljajte se, upravo odlazim!
Krstptr 03 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (41)

Krsta Petrović: Neokaljani glas

Kad se seti zlatnih dana jugoslovenske zabavne muzike, Krsta Petrović nije tužan. Ostalo mu je sve što je imao: glas, stas i odnos prema poslu. Predratni voždovački đak, sitni švercer uglja i cigareta u okupiranom Beogradu, poratni član „Krsmanca" i kasnije pevač od ugleda - kao da je bio predodređen da peva najnepevljive pesme, da ih peva dobro i nikad ne bude NAJpopularniji. Osim toga, Krsta Petrović je ekskluzivni svedok istorije naše estrade čije je učesnike dobro poznavao. Mnoge je dočekao i mnoge ispratio. Od faze Net King Kola, preko „Tbilisi, Gruzija maja...", do starogradske pesme proteklo je mnogo vremena. Sasvim dovoljno da se ružne stvari zaborave. Tih godina smo svi mi pevali, ali su malo pevali nas (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Krsti Petroviću. Intervju sa Petrovićem za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine. Krsta Petrović umro je u Beogradu, 21. jula 2001.)
Misso 07 S

Siniša Škarica o Stjepanu Mihaljinecu

Maestro zabavne glazbe    

Ne mogu da se ne upitam, baš u ovakvim trenucima: koliko sam toga propustio, i koliko toga propuštamo svi mi, kada, i inače, posve slabo primjećujemo sve te važne ljude, sve dok nam, nažalost,  ne kažu svoje posljednje zbogom
Splii 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (3)

Pjesme među krošnjama pinija i mirisima ružmarina

„Split, grad jubavi i žala, sunca i picigina,  maestrala i misečine, grad fanfara i trumbeta, grad koji je znao reći ča je pusta Londra kontra Splitu grada - nije slučajno stvorio festival dug pet godina... A festival priča o kućama pored mora i nekim zaboravljenim datumima jula, o ženama crnih marama i čela punog tuge, o moru u čijim su dubinama koralji i naše nade…ili o lipim splitskim maškarama o vragoljastim Maricama, i fjaki i marendi i rivi i…“, pisao je 1965. godine kompozitor Pero Gotovac o malom, petogodišnjem jubileju festivala Melodije Jadrana
Iro 02 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (40)

Stjepan Mihaljinec: Pamtiće me po pjesmi "Proplakat će zora"

Maestro je podigao palicu i... Čovek iz senke, kompozitor, aranžer, dirigent, ili pijanista - mnogima je pomogao. Živeli su i pevali jedan srećan život. Stjepan Mihaljinec rado ga se seća. Sa Ivom Robićem, mirnim čovekom, nastupao je kod Tita. Žao mu je Vice Vukova, eksplozivnog čoveka. Arsen Dedić od svake pesme pravi umetničko delo. Našao je sebe. Gabi Novak uvek je bila savršeno vođena i savršena. Uopšte. Mišo Kovač proslavio je Stjepana Mihaljinca, zoru, plakanje i sebe. Ostali su bili sjajni. Stjepan Mihaljinec radovao se svakom njihovom uspehu (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Stjepanu Mihaljinecu. Intervju sa Stjepanom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine. Stjepan Mihaljinec umro je u Zagrebu, 13. veljače/ februara 2014.)
Aaspli 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (2)

Čuvene Bačvice, novi festivalski dom

S bazena Jadrana Festival se 1963. seli na Bačvice. Melodije Jadrana su se potpuno afirmirale i  koncepcijski su dobro postavljene. Uz Zagreb i Opatiju ipak je bio potreban i Split, koji će osim klasičnog šlagera njegovati primorsku, mediteransku glazbu. Melodije Jadrana Split  svoje treće izdanje sele u ljetno kino Bačvice. Opet blizu mora, u jednom fantastičnom dalmatinskom ambijentu
Mihha 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (39)

Stjepan Mihaljinec: Nezamenljiva siva eminencija

Maestro je podigao palicu i... Čovek iz senke, kompozitor, aranžer, dirigent, ili pijanista - mnogima je pomogao. Živeli su i pevali jedan srećan život. Stjepan Mihaljinec rado ga se seća. Sa Ivom Robićem, mirnim čovekom, nastupao je kod Tita. Žao mu je Vice Vukova, eksplozivnog čoveka. Arsen Dedić od svake pesme pravi umetničko delo. Našao je sebe. Gabi Novak uvek je bila savršeno vođena i savršena. Uopšte. Mišo Kovač proslavio je Stjepana Mihaljinca, zoru, plakanje i sebe. Ostali su bili sjajni. Stjepan Mihaljinec radovao se svakom njihovom uspehu (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Stjepanu Mihaljinecu. Intervju sa Stjepanom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je 1987. godine. Stjepan Mihaljinec umro je u Zagrebu, 13. veljače/ februara 2014.)
Feljt3

Siniša Škarica o albumu „Zlatna kolekcija“ Lole Novaković

Život kao kap veselja

Lola Novaković bila je prva žena izazova, vamp yu-estrade, femme fatale. Krupnih zelenih očiju, visoka. Glasa gotovo savršenih modulacija i kontrole, od maznog podglasa do moćnih visina; mušku publiku osvajala je već svojom pojavom. This is a man's, man's world! Drugim riječima privlačila je pozornost medija i vrhova naglo razgranate zabavne glazbe. Korak ispred Gabi Novak, dva ispred Tereze Kesovije; nedvojbeno je njome vladala tijekom šezdesetih