Tekstovi sa tagom: gej

U petak, 23. kolovoza, u Klubu Močvara (Trnjanski nasip bb) kolektiv House of Flamingo uprizorit će zagrebačku premijeru svoje nove izvedbene drag poslastice i najboljeg antidepresiva za povratak na vrući gradski asfalt – show pod nazivom ‘Interview With a Drag Queen’

“Ne odričem se” ima ličnu, ali i političku notu i poruku. “Ne odričemo se ljudi, ali ni vrednosti. Ne odričemo se slobode, ne odričemo se prava, ne odričemo se jednskosti. Odričemo se homofobije i straha u kojem nas teraju da živimo”

Homofobija u Poljskoj nije ništa novo, pa čak ni pre anti-LGBTIQ kampanje, kako tvrde neki građani, nije bilo lako biti gej u konzervativnom Bjalistoku. Nema gej klubova, friendly kafića, te drugih mesta za okupljanje, a držanje za ruke sa partnerom je, kao uostalom i u Srbiji, nešto što nije moguće ni zamisliti. Život se živi između četiri zida, pod uslovom da su zavese neprozirne i dovoljno teške, pa je sve više onih koji napuštaju zemlju u potrazi za normalnijim i bezbednijim životom

U ranim 1980-ima, mlade su lezbijke, od kojih su mnoge još bile tinejdžerke, gravitirale prema Londonu koji ih je privlačio svojom raznolikošću. Lezbijska supkultura rasla je oko tadašnjih skvotova londonskog Brixtona, a prema obojenim vratima i dekama na prozoru znalo se koja je kuća skvot

Film prati mladog i vibrantnog Elliota, koji je centar svake zabave, ali se iza šminke i glitera krije želja za seksualnom i najobičnijom ljudskom povezanošću. I onda upoznaje Jacka: samouverenog, autovanog i…oženjenog. I tu se postavlja pitanje o tome šta je uopšte povezanost, a šta potreba za konekcijom, te da li je svaka želji da se upozna onaj drugi samo maskirana potreba za seksom, te osećaj privlačnosti u odnosu na biće koje nam u datom trenutku telesno odgovara

Kada bismo svaku borbu shvatali kao svoju, društvo bi imalo osviještene građane, koji bi se borili za ljudska prava, koja su u načelu svima zagarantovana

Jedan od rođaka velikog umetnika, koji je ostao poznat jednostavno kao Michelangelo, objavio je 1623. godine zbirku pisama u kojima je muški rod onih sa kojima se umetnik dopisivao promenjen u ženski, kako bi se sakrila homoseksualna priroda vajara, te je tako ostalo u narednih 200 godina. Na ovu nepravdu je pažnju obratio John Addington Symonds, koji se bavio istorijom porodice Buonarroti, pa je 1892. već ukazao na taj problem. Ipak, o homoseksualnom identitetu umetnika je slobodnije počelo da se raspravlja tek poslednjih godina

Daleko od toga da je Šmit bio najgori primjerak svoje vrste. Međutim, nekako se događalo da se mojoj ekipi i meni – s mojim jedanaestogodišnjim stažom studiranja filozofije, na koji nisam ponosan – uvijek valja bakćati s njim. Iskakao je iz paštete upravo po mjestima koja bi trebala biti sigurna zona u odnosu na takve tipove; mnogi ljudi oko nas cijenili su ga, tražili i promovirali

Devet „izgubljenih“ priča Marcela Prousta, za koje se veruje da ih je autor krio zbog smelosti opisivanja koja u to vreme nije bila široko prihvaćena, trebalo bi uskoro da budu objavljene, te da tako po prvi put dobiju svoju publiku.

Početkom 2017. godine je njemačka vlada prihvatila zakon koji će izbrisati osude desecima tisuća Nijemaca koji su pod anti-gay zakonom, poznatim kao Paragraf 175, osuđeni zbog homoseksualnih činova. Riječ je o zakonu koji je donesen 1871. godine, kada je stvoren prvi moderni njemački zakonik.

„A šta je..“ – „Pssst…“, pa bih sačekao kraj filma da postavim pitanja koja bi do tog trenutka toliko sazrela da više nisam mogao da podnesem njihovu težinu. „A kako…! „Hajde, na spavanje.“ Ujutru bi me pored kreveta sačekala knjiga „Upoznajmo muškarce“, jedna od nekoliko iz kompleta Savremena žena, ali ne samo da žena odavno nije bila savremena, već muškarci sa slika nisu ni malo podsećali na one iz Almodovarovih filmova

Najveći broj LGBTIQ osoba koje su podnele zahteve ima oko 40 godina, te je finansijski obezbeđen, a većina je o starateljstvu počela da razmišlja nakon neke situacije koja im je ugrozila život. Budući da gejevi i lezbijke u ovoj zemlji nemaju dobar odnos sa svojim biološkim porodicama, u slučaju bilo kakve nemoći prepušteni su sami sebi, ili, ako imaju sreće, svojim partnerima/kama

Švedska fudbalerka Magda Eriksson, te danska Pernille Harder, progovorile su o poljupcu koji se dogodio na Svetskom prvenstvu u Parizu i brzo postao viralan. Pored toga su govorile i o značaju autovanja, i tome koliko je važno da se poznate ličnosti priključe „zajedničkom cilju“

"Ovoga puta, Džordž, nije sve izgubljeno. Ako zažmuriš i izviniš se mojim obožavateljkama, možda će se ono prethodno i zaboraviti. Smatram da su moji obožavatelji/ke dovoljno dobronamerni/e, i da mogu da ti oproste, budući da ono što si napisao ide samo do granica tvojih mogućnosti, do margina tvoje lične evolucije.“

“Vjerujemo u moć LGBTQ+ zajednice u Rusiji i njenu svijetlu budućnost, pa smo željeli izbjeći depresivne post-sovjetske stereotipe, koji su postali kliše. Ponudili smo subverzivan pogled na ruske stereotipe. Medvjedi, balalajke, krzno i ruske kupole su za nas jednako smiješni kao i heteronormativne ideje u glavama većine"