Tekstovi sa tagom: gej

Beats 01 S

Dirljiva istorijska drama: Robin Campillo, Aranud Valois, Nahuel Pérez Biscayart

Remek-djelo: 120 otkucaja u minuti

"120 otkucaja u minuti" ("120 battements par minute") prošle je godine nagrađen Grand Prixom na festivalu u Cannesu, a nedavno je osvojio i pregršt Cesara, francuskih filmskih nagrada, uključujući i onu za najbolji film 2017. godine. Film režisera i koscenarista Robina Campilla prati skupinu aktivista skupine ACT UP koji početkom devedesetih godina u Parizu pokušavaju nadležne natjerati da im pomognu borbi protiv epidemije AIDS-a, ali i educirati javnost o tada smrtonosnoj bolesti. U tekstu za Crol.hr Gordan Duhaček objašnjava zašto je riječ o najboljem filmu iz 2017. (upozorenje – spoileri).
Kiss 01 S

Edvard Majbridž, The Kiss

Prvi snimljeni poljubac

Edvard Majbridž, fotograf poreklom iz Britanije, poznat je prvenstveno po ranom korišćenju višestrukih foto-aparata da uhvati kretanje, te po zoopraksiskopu, uređaju za projektovanje pokretnih slika koji se koristio pre današnje celuloidne filmske trake. Za Majbridža se prvi put čulo 1867. godine, kada je objavio fotografije Josemitija i San Franciska. Ubrzo se proslavio svojim fotografijama pejzaža, koje su slavile veličanstvo i prostranstvo Divljeg zapada. Slike je objavljivao pod pseudonimom Helios. U leto 1868. godine Majbridž je dobio narudžbinu da fotografiše ekspediciju američke vojske koja se uputila na Aljasku.
Ajag 01 S

Stid prati razvoj ljudskog roda

Kruženje srama u LGBTI+ zajednici

Mušarci s kojima sam dijelio sobu u hotelu komentarisali su druge muškarce na dejting sajtu, da bi mi se potom obratili pitajući me da li mi smeta što pričaju gej stvari. Odgovorio sam da mi nema šta smetati, da sam i ja biseksualan i da je to okej, na što je odgovor jednog od njih bio, citiram: “Nikada ne bih mogao pomisliti da je neko tako debeo dio LGBT+ zajednice, mislim, mi vodimo računa o tome da smo tip-top, ali izgleda nas ima i drugačijih.” Osjećaj srama koji sam tada osjetio je bio veći nego ikada. Jaka želja da budem dio nečega, da budem prihvaćen je po prvi put postojala, međutim, biti prozvan drugačijim u zajednici za koju misliš da je jedina u kojoj ćeš se istinski osjećati prihvaćeno je jako bolno.
Fotoe 01 S

Kratka povijest homofobije

Djeca rasterećena od predrasuda neće postati homofobna

Dogodilo vam se da šećete s partnerom držeći se za ruke, a bakica preko puta križa se s gađenjem i ne može gledati prizor od užasa. Vršnjaci u školi te zlostavljaju jer nisi poput njih, govore ti da si "tetkica", zatim te i fizički napadnu. Vi i partnerica ste pomislile kako je vaša ljubav toliko velika da u njoj može sretno rasti dijete, dok uz klicanje susjeda i prijatelja gore transparenti o dvije mame.
Gaja 02 S

Abominandum crimen

Kažnjavanje homoseksualaca u renesansnom Dubrovniku

Da bismo potpuno shvatili uzroke i značaj propisa protiv sodomije u renesansnom Dubrovniku, verujem da ih treba staviti u širi okvir ekonomskog, društvenog, političkog, demografskog i kulturnog razvoja grada. Dubrovnik se u 15. veku proširio velikom brzinom. Ekonomski rast bio je snažan, zahvaljujući trgovini rudama i metalom iz balkanskog zaleđa (prevashodno srebrom) preko Dubrovnika, kao i zahvaljujući dubrovačkoj pomorskoj trgovini. Demografsko širenje grada bilo je izuzetno, naročito naprasni prirast vlastele. Kulturni život se snažno razvijao i menjao. Ukratko, život u Dubrovniku postajao je bolji, ugodniji i zanimljiviji, ali u isto vreme kompleksniji i komplikovaniji.
Danca 01 S

This Is Me - umetnost u službi aktivizma

Ples protiv nasilja

Pokušavajući da savremenim izrazom i eksperimentom igru približi publici, Wall istovremeno insistira na igri kao načinu povezivanja među ljudima, podupirući životni i umetnički credo da plesati znači živeti i preživeti.
Invisi1

Portretima protiv izolacije

Projekt 'The Invisibles' bilježi LGBTIQA+ zajednicu na Balkanu

The Invisibles je projekt koji kroz seriju foto portreta dokumentira priče i povećava vidljivost LGBTIQA+ zajednice na Balkanu. Iva Vejnović, umjetnica i ilustratorica iz Beograda, započela je ovaj projekt potaknuta sličnim projektima koji u fokus stavljaju priče marginaliziranih grupa u društvu.
Fau1

Dok su im djeca bila mala

Majka Hrabrost i njena queer djeca

Moja prijateljica, koja je kao trogodišnja djevojčica ostala bez majke, odrastala je uz oca. Njeno djetinjstvo nije bilo teško samo po tome što je izgubila majku, već i što se sa ocem, jer bio je rat, potucala od nemila do nedraga. No, gdje god da su bili, po izbjegličkim kampovima ili napuštenim tuđim domovima, otac je učio životu i ljubavi. Nikad je nije razdvajao od starijeg brata, čemu je učio njega, učio je i nju: krečenju, poslovima oko kuće, čitanju ruskih klasika. Kada je saznao da njegova kćerka voli djevojke, nije krio razočarenje jer to možda znači da nikad neće imati djecu. Njemu su djeca bila jedini smisao života. No, volio ju je, dakako, jednako kao i prije, stao je iza njene odluke, vjerovao u ljubav kao i ona, a izabranice srca njenog u šali je zvao svojim zeticama.
Aaga1

Živi kao što si rođen/a

Nikad nije kasno za autovanje

Deo mene veruje da nikada nije kasno za autovanje, ali znam da neki ljudi žive u sredinama gde se ne osećaju sigurno. Nikoga ne bi trebalo na silu autovati, iako je važno da se što više nas autuje kako bismo bili vidjiviji. Svako autovanje je izraz hrabrosti i svet je bolje mesto kada ste hrabri.
Sinti 01 S

Kampanja kreće iz Stonewall Inna

Cynthia Nixon kandidirat će se za guvernerku New Yorka

Praktična Miranda iz popularnog "Seksa i grada" u ponedjeljak je na Twitteru najavila kandidaturu i obznanila glavne točke svog progresivnog programa. Poznata glumica i aktivistkinja Cynthia Nixon mogla bi postati i državnica. Na predizborima 13. rujna ove godine pokušat će postati demokratska kandidatkinja za guvernerku New Yorka – protukandidat će joj biti sadašnji guverner Andrew Cuomo.
Femi 03 S

Tumačenjem protiv predrasuda

Feminizam za svako LGBTI slovo

Nikad ne možemo dovoljno govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi feminizama i LGBTI pokreta, posebno zato što nam uvijek prijeti diskonekcija između generacija – nove generacije ne poznaju svoju povijest i povijest feminizma što završava u regresiji. Sustav koji ima koristi od strukturalne homofobije, transfobije i bifobije, a korijen ima u mizoginiji, računa na diskonekciju koja bi prouzročila nepostojanje kontinuiteta, potiče je, razbija solidarnost i udaljava od međugeneracijske razmjene iskustva i edukacije. Zašto patrijarhalno društvo u kojem živimo tako uporno odbacuje i opresira svoje LGBTi sugrađane/ke? “Zašto nas toliki mrze?” – pita se Valeri u V for Vendetta kad država šalje vojsku da zatvara i pogubljuje homoseksualce i lezbijke. Odgovor je uvijek u – mizogoniji.
Russog 02 s

Od pop grupe t.A.T.u. do Trampa: Satira u službi homofobije

Poljubi me filmski nestvarno

Vrubelov satirični mural svoju snagu crpi iz tenzije između dve nacije, a poljubac potiče sa fotografije koja ilustruje ono što se stvarno dogodilo, te umesto homoerotičnog podteksta, radije nudi predstavu o „socijalističkom bratskom poljupcu“. Taj bratski poljubac, koji je evoluirao iz Komunističkog pokreta, predstavljao je nešto više od rukovanja, te se obično sastojao od tri poljupca u obraz, dok je poljubac u usta bio važan znak političkog bratstva.
Gods 01 S

God's Own Country: Priča u ruralnim okolnostima

Sirovost božje zemlje

Iako bi se o nekim komponentama ovog filma mogli pisati i radovi za sebe, ostaje da se kaže da je film zaista u svojoj cjelini ponio veliki potencijal nešto drugačijih, a opet, nekako viđenih priča. Možda je upravo i način kombiniranja i komponovanja istih najveće bogatstvo ovog filma, odnosno, to je perspektiva koja je svakako teži da balansira, donekle i humanizira, pa i ogoli život LGBTIQA osoba, te ih na taj način prikaže kao osobe sa načelno jednakim startnim pozicijama.
Franco 02 S

In memoriam: Marielle Franco, feministkinja i lijeva političarka

Živjela je za društvo koje je nije uspjelo zaštititi

Aktivistkinja za ljudska prava, outovana lezbejka i feministkinja, te lijeva političarka Marielle Franco (38), ubijena je u Rio De Janeiru u srijedu, 14. marta, u 21 i 30, na povratku sa skupa na kojem se govorilo o osnaživanju crnkinja u Brazilu, prenosi Libela.org. Za vrijeme vožnje je drugo vozilo presrelo njezin automobil i otvorilo paljbu. Uz Marielle Franco, smrtno je stradao i njen vozač Anderson Pedro Gomes, a još jednoj su osobi nanesene fizičke ozljede. Policija pretpostavlja da se radi o ciljanom atentatu, te da je ubistvo motivirano činjenicom da je Franco otvoreno kritizirala rastuće policijsko nasilje i vojnu prisutnost u siromašnim četvrtima Ria. U nastavku prenosimo tekst s Foruma.tm o protestima koji su uslijedili nakon Mariellinog ubistva.
Carz 01 S

Ali mama, ovdje su svi ljudi nekako isti

Dvije mame ili mama i tata

Dok njih dvije skupa pakuju Almin kofer (tri trenerke, četiri majice, dvije haljine, pet pari čarapa i nijedna pidžama), Almina mama mi priča o kvartu u kojem žive. Svu raznolikost ljudi, rasa, običaja, boja kože, religija, spolnih orijentacija, porijekla koju svakodnevno žive, sažeo je u jednoj rečenici njen sin Emil, šestogodišnjak, začuđen čuvenim praznim pričama o bosanskohercegovačkoj multietničnosti: “Ali mama, pa ovdje su svi ljudi nekako isti!”. Koji dan kasnije, otišli su na izlet u Sarajevo i slučajno u nekom turističkijem dijelu grada susreli mnogo stranaca, mahom Arapa, na šta je maleni rekao: “Osjećam se kao kod kuće!”