Tekstovi sa tagom: homofobija

Nurejev je još za života platio želju za slobodom. Kad je 1961. godine odlučio da ne želi da se vrati u Sovjetski Savez osuđen je na progonstvo, pa narednih 25 godina nije mogao da dođe do svoje rodne kuće. Trpele su i karijere njegovih sovjetskih prijatelja, a majku je ponovo video tek na samrti. Više od 50 godina ponovo je na nišanu, budući da je Boljšoj teatar krajem aprila 2023. zabranio baletsku predstavu o njegovom životu

Jednom davno, u jednoj dalekoj zemlji, živio je jedan dječak. Bio je strastven za plesanje latino-američkih i standardnih plesova. Od malih nogu je gledao plesače u lokalnoj plesnoj dvorani i brzo se zaljubio u zamršene pokrete i muziku…

Prošlo je mjesec dana od napada na članice i članove Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa u Banjaluci. Sa jednomjesečnim odmakom lakše je sumirati osjećanja, racionalizovati strah, ne zadrhtati svaki put kad se pored vas u mraku pojave muškarci u crnom ili grupa navijača. No i dalje ostaje gorak okus u ustima i pitanje da li sve ovo ima smisla u društvu u kojem živimo. Da li ćemo do kraja života morati voditi računa gdje hodamo i da li ćemo biti sankcionisani samo zato što ne mislimo kao većina i ne dijelimo vrijednosti koje imaju tačne projekcije šta je identitet, kako treba da izgleda tradicionalna porodica, društvo i država, isključujući sve ostalo

Potreba za mržnjom se često lomi na leđima LGBTIQ+ građana, a najveći broj incidenata ostaje neprijavljen. Surova stvarnost se dakle dešava mnogo češće nego što znamo. Psihološkinja Ana Mirković u intervjuu za televiziju N1 podseća da živimo u atmosferi koja apsolutno toleriše nasilje. Mržnja se, kaže, pothranjuje, a ono što se na taj način neguje, jača i razvija se. Deca se vaspitavaju da vrate istom merom, da udare još jače, da mrze sve što je drugačije, a neretko im se poručuje da je to jedini način da ostalima dokažu da se ne razlikuju, da pripadaju čoporu i da su mu odani. U tim njihovim inicijacijama stradaju oni koji s pretnjama žive oduvek

Županijski sud u Zagrebu presudio je u ožujku ove godine kako je udruga Vigilare (ponovno) diskriminirala, poticala na diskriminaciju i uznemiravala LGBTIQ osobe i njihove obitelji, ovog puta pokretanjem nove peticije naziva "Zaštitimo djecu od homo posvajanja", pripadajućom web stranicom i objavama na portalu udruge Vigilare

Kada vas sledeći put neko pita „A koja to prava nemate?“, podsetite ga/je da je u preko 70 zemalja sveta homoseksualnost i dalje kriminalizovana, a da je u 13 kažnjiva smrću (Belgrade Pride)

Godina je 2010. i iz svih zvučnika urla svjetskoprvenstvena Shakira: Waka waka eh eh, this time for Africa! Na maturalcu smo u Tunisu i razmišljamo samo o kupanju u toplom Sredozemnom moru, neograničenoj količini alkohola u hotelu, jahanju deva u pustinji i tko će zabrijati s kime

Tog 18. marta 2023. svjedočile smo i svjedočili novom nasilju nad LGBT+ zajednicom, ovaj put u Banjoj Luci. Godine naizgled uzlazne putanje navele su nas da se ponadamo laganijem jedrenju ka punoj slobodi i poštivanju prava na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Tako je ovaj napad razumljivo došao kao šok, i mnoge među nama naveo da to stave u širi kontekst radikalizacije, beogradskih litija, desničarenja. Percepcija je rastuće netrpeljivosti, kao da nikad nije bilo gore. Ja ću se ovdje usuditi reći da to nije tako.

Svi su toliko šokirani, da nasilje više nikoga ne uznemirava. To ne znači da mediji i novinari ne snose odgovornost za „naslove“ koje smišljaju samostalno ili s kolegama, posebno ako se radi o širenju mržnje i dezinformacija. Primer: „Gejevi šire sidu“

Mjesecima unazad, borim se sa svojim emocionalnim i psihičkim problemima koji me nerijetko dovode do iscrpnih fizičkih stanja i zdravstvenih problema. Kada kažem borim se – to je zaista tako. Borim se u vlastitoj koži i sa vlastitom kožom, iskačem i vraćam se u svoju kožu, borim se sa svime onim što pokušava da me povrijedi, obezvrijedi, izmakne, otjera, protjera, pomjeri, i sve to zbog etikete moje kože

Nisam se osjećala bezbjednije i poslije ovog traumatskog iskustva se zasigurno još dugo neću osjećati bezbijedno u Banjaluci, Doboju, gradu u kojem živim i Republici Srpskoj. Huligani postoje u svakom gradu i postojat će i dalje, ali trenutak u kojem vam osobe zadužene za red i vašu sigurnost kažu da vam je ne mogu više garantovati je strašan. Nakon gotovo tri sedmice još nisam bila kući i stalno razmišljam o tome kako će taj povratak izgledati, te kako će se, ukoliko dođe do narednog incidenta, to tretirati, jer iz informacija koje trenutno imam, policija još ništa nije uradila na tom slučaju, na izuzimanju dokaza i sankcionisanju nasilnika

Dok u Hrvatskoj moderna drag kultura postoji kao poneki klupski nastup kolektiva House of Flamingo, u zapadnom se svijetu rasprostranila u smjerovima koji su Balkancima nezamislivi

Vijekovima su LGBTI osobe suočene sa diskriminacijom, progonom i nasiljem zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Da bi preživjeli, posebno u vrijeme kriminalizacije istospolnih odnosa, mnoge LGBTI osobe su morale pribjeći različitim metodama komuniciranja, a istovremeno sačuvati privid heteroseksualnosti. Jedna od njih bila je upotreba tajnih kodova i simbola čija su skrivena značenja bila poznata samo unutar zajednice

Industrijska traka za proizvodnju neprijatelja Republike Srpske i srpskog naroda obara sve rekorde. Od drugih naroda, drugih vjera, do drugačijemislećih unutar svog nacionalnog tora, u kome, identično drugim fašisoidnim konceptima, u i izvan BiH, mora vladati princip “Ein Volk, ein Reich, ein Führer”. Ili u prevodu na jezike Balkana “Jedan narod, jedan tor, jedan čoban”. I jedna partija, poželjno je, mada nije problem da ih je i više sve dok jedna drugoj liče kao jaje jajetu i priznaju jednog vođu, u svim njegovim šizofrenim izdanjima (kojih nije malo).

Skoro da smo zaboravili na to da je ljubav između osoba istog pola bila kriminalizovana širom sveta, a u nekim zemljama je to i danas slučaj. Ponavljamo rečenice poput one dobro poznate „ljubav je ljubav“, ne bi li smo mrzitelje podsetili da su LGBTIQ+ osobe obična ljudska bića, gladna ljudskih prava