Tekstovi sa tagom: hrvatska

U subotu, 8. listopada, na Dan Hrvatskoga sabora, trebao se održati neslavno propali prvi hrvatski Hetero pride. Na Trgu bana Jelačića umjesto toga održana je – molitva "katoličkih muževa".

Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije.

Zagrebačka gradska vlast još je u rujnu najavila hitno uvođenje obaveznog Građanskog odgoja i obrazovanja u škole, a nakon razgovora sa strukom odlučili su da izmijenjeni, poboljšani program budućeg predmeta u punom opsegu ipak krene iduće školske godine.

Nakon što je partner saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića, Matija Stainer, prošlog tjedna na društvenim mrežama objavio njihovu fotografiju s Brača na kojoj se ljube, vijest je, osim u domaćim, odjeknula i u nekim inozemnim medijima.

Građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj i dalje je na ledu kao, uostalom, i cijela reforma školstva. U školama se provodi tek kao jedna od sedam međupredmetnih tema i postoji tek formalna obveza da se obrade neki pojmovi Građanskog odgoja, no kvaliteta izvođenja takve nastave ovisi potpuno o individualnom izboru tema, znanju i dobroj volji nastavnika koji zapravo ne odgovara nikome za sadržaj onoga što predaje.

A Beograd k’o Beograd, velik je, snažan i moćan, i ove jeseni. S prijateljem filozofom krećem na peripatetičku hodnju put Dedinja. Šetamo ulicama i uličicama pjesničkih imena, i imena  bivših jugoslavenskih krajeva i pokrajina, penjemo se uz Konavljansku (koja bi, govorim, ustvari trebala biti Konavoska), prolazimo između vila, žutilo i rumenilo lišća oduzima nam dah, i sve je tu puno duhova, sjajne modernističke arhitekture, povijesti i pustoši. Na Dedinju kada se nađete, gdje nema ljudi na ulicama i uličicama, nego samo mine pokoji crni automobil, i netko šeće psa, učini vam se da ste iz Srbije upravo stigli na onaj komadić teritorija koji je nekim čudom ostao u Jugoslaviji

Zagreb Pride na svom Facebook nalogu piše da je na Korčuli zlostavljana grupa gej turista, a u Zagrebu vrijeđane lezbijke iz Španjolske

„Zlarin, mali otok brnistre i smilja/ Još i danas stoji kraj pučine sive,/ Reci mi, moja koljevčice sinja,/ Masline tvoje jesu li još žive?“ (Vesna Parun)

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Danas, zahvaljujući Hrvatskom proljeću i ideologiji hrvatskog etno-klerikalnog nacionalizma, imamo Internet. Ovaj nam medij daje priliku rezimirati Hrvatsko proljeće u polustoljetnoj perspektivi a uz to ocijeniti i trideset godina dostignuća hrvatske samostalnosti i demokracije

Nakon prošlogodišnjih presuda u kojima je potvrđeno da životni partneri mogu pristupiti procjeni za udomiteljstvo, u srijedu je iz udruge Dugine obitelji i službeno potvrđeno da životni partneri mogu pristupiti procjeni da postanu posvojitelji

Udruga Zagreb Pride u srijedu je poslala priopćenje u kojem upozorava kako novi iskazi izravnih svjedoka i napad molotovljevim koktelom na gej muškarca u Maksimiru krajem prošle godine nedvojbeno dokazuju da već mjesecima po zagrebačkim parkovima i gej okupljalištima hara homofobna nasilnička banda

Onima u Srbiji koji ne znaju kako bi pomogli samo svojima u Hrvatskoj, evo još jedne istine: iz Zagreba zove brat od prijateljice mi koja živi u Cirihu, korijeni im sa Korduna. Traži vezu sa ljudima u tim nesretnim Majskim Poljanama iz čije je familije poginuo otac. Čuo on i drugari mu da žena kuka kako će i šta će, imaju kredit u banci. Hrvati su koje je netko otjerao iz Bosne. Pa Srbi iz Zagreba žele vidjeti stanje, uzeti sve podatke, koliki je ostatak dugovanja, koja banka, preuzet će otplatu kredita

Sad je najvažnija zelena naljepnica. Garantira da možeš biti u životnom prostoru, bio stan ili kuća, zidovi se ne bi smjeli urušiti na tebe, ali, ali… onaj opaki od 6,2 po Richteru podigao nas je u zrak pa onda bacio na zemlju, povaljali se oni koji se nisu za nešto čvrsto držali, kao što sam sama s obje ruke za dva zida i dva štoka jednih vrata, između predsoblja i kupatila. Al’ je on bacio na zemlju i naše dimnjake i krovove. Mogu biti u kući, mogu i drugi u stanu, ali kraj je decembra i početak januara, sredina zime, pametan zaključak na cesti: dobro je što nema zime… ma uvijek ima nešto dobro i u najgorem, ali mi se tresemo od hladnoće

Feldmaršal Borojević bio je tragični gubitnik u Prvom svjetskom ratu koji ga je slavio kao „Lava od Soče“, svjetski priznatog od vojnih eksperata kao vrsnog stratega obrane koji je dobio sve bitke, odbio dvanaest velikih ofenziva talijanske armije, ali je izgubio rat a na kraju skoro i penziju