Tekstovi sa tagom: hrvatska

Udruga Zagreb Pride u srijedu je poslala priopćenje u kojem upozorava kako novi iskazi izravnih svjedoka i napad molotovljevim koktelom na gej muškarca u Maksimiru krajem prošle godine nedvojbeno dokazuju da već mjesecima po zagrebačkim parkovima i gej okupljalištima hara homofobna nasilnička banda

Onima u Srbiji koji ne znaju kako bi pomogli samo svojima u Hrvatskoj, evo još jedne istine: iz Zagreba zove brat od prijateljice mi koja živi u Cirihu, korijeni im sa Korduna. Traži vezu sa ljudima u tim nesretnim Majskim Poljanama iz čije je familije poginuo otac. Čuo on i drugari mu da žena kuka kako će i šta će, imaju kredit u banci. Hrvati su koje je netko otjerao iz Bosne. Pa Srbi iz Zagreba žele vidjeti stanje, uzeti sve podatke, koliki je ostatak dugovanja, koja banka, preuzet će otplatu kredita

Sad je najvažnija zelena naljepnica. Garantira da možeš biti u životnom prostoru, bio stan ili kuća, zidovi se ne bi smjeli urušiti na tebe, ali, ali… onaj opaki od 6,2 po Richteru podigao nas je u zrak pa onda bacio na zemlju, povaljali se oni koji se nisu za nešto čvrsto držali, kao što sam sama s obje ruke za dva zida i dva štoka jednih vrata, između predsoblja i kupatila. Al’ je on bacio na zemlju i naše dimnjake i krovove. Mogu biti u kući, mogu i drugi u stanu, ali kraj je decembra i početak januara, sredina zime, pametan zaključak na cesti: dobro je što nema zime… ma uvijek ima nešto dobro i u najgorem, ali mi se tresemo od hladnoće

Feldmaršal Borojević bio je tragični gubitnik u Prvom svjetskom ratu koji ga je slavio kao „Lava od Soče“, svjetski priznatog od vojnih eksperata kao vrsnog stratega obrane koji je dobio sve bitke, odbio dvanaest velikih ofenziva talijanske armije, ali je izgubio rat a na kraju skoro i penziju

Niti će 2021. godina biti bolja, niti će 2020. biti moguće zaboraviti. Naprotiv, ne bi ni trebalo. Zaboravljanje i potiskivanje posljedica koje proživljavamo, te nadanje lišeno materijalnih okolnosti, prije da nas otupljuje da preventivno razmišljamo u pravcu anticipacije krize i društvene reakcije na nju. Sa COVID-om vidjeli smo na koji način ona danas funkcionira – u fokusu nije bilo spašavanje društva koliko tržišnog i bankarskog sektora, do te mjere da je omogućilo još veća bogaćenja – globalna, kao i lokalna

Ljudi koji danas pomažu Petrinji, Glini i Sisku melem su za dušu, no grč u želucu stvaraju oni koji i večeras, koji cijeli dan danas “slave” neku svoju novu godinu. Petardama. Kao da svi nismo danas oko podneva prešli granicu pucanja. Kao maloumni koji valjda misle, samouvjereno smatraju da će se prelaskom preko konvencijom utvrđene granice jedne godine i prelaskom u drugu pojaviti nekakav deus ex machina koji će nam sam po sebi udijeliti boljitak, radost i uspjeh

Nedugo nakon stupanja na dužnost američki predsjednik Barack Obama pozvao ga je u Washington, bio je gost dvojice glavnih tajnika Ujedinjenih naroda u New Yorku, sudjelovao je na dodjeli Nobelove nagrade za mir u Oslu, vlada japanskog premijera Shinzo Abea dodijelila mu je Orden izlazećeg sunca sa zlatnim zrakama i rozetom kojeg je 1875. godine ustanovio japanski car Meiji, a prošlog mjeseca u Vatikanu primio ga je papa Franjo...

Ima li se rašta, znajući da je brak vjekovima (i) trgovina, pitati - zašto se baš na razvijenom Zapadu sudaram s pećinskom filozofijom opstanka? Unaprijeđene tehnologije i zakonodavstva, doduše. Nabujale administracije i političke korektnosti, ali u osnovi – isti jarac. Bar u narednih 100 godina

Prijepori su počeli već i prije odlaska na ljetovanje. Kako bismo izbjegli bavljenje bilo čime hrvatskim tijekom zajedničkog odmora na moru, htjeli smo ga provesti izvan granica Lijepe naše, no naše planove je naravno omela pandemija. Let za Grčku je otkazan u zadnji trenutak, tako da smo bili osuđeni na Hrvatsku

Ostaje nam razbistriti kontroverzu koja to nije o Oliverovom nepopustljivom bojkotu Srbije. Takav Oliver koji navodno zlopamti i ne prašta, ne može ući u kulturu sjećanja koju tek treba stvoriti na ovim prostorima poslije balkanskog tridesetogodišnjeg rata. To nije bio on ni kao osoba niti na to ukazuje njegov opus u kojem ima više vjere, ljubavi i oprosta nego u liturgijama glavnih kršćanskih crkava s ovih prostora u zadnjih četrdeset godina. Poput onog galeba iz njegove pjesme, bio je visoko iznad prizemnog nacionalizma i tribalnog konflikta

U ona dva tjedna koliko je trajalo sindikalno ljetovanje, uživala sam u svakom danu, a oni su, onako bezbrižni, letjeli jedan za drugim, prebrzo klizeći prema jutru u kojem ćemo se ponovo ukrcati u autobuse koji će nas odvesti kući. Raspoloženje u povratku bilo je drugačije nego kad smo dolazili. Putem su nije pjevalo nego se je razgovaralo o tome što će koga dočekati u Zagrebu, o prvom danu posla i o pogonu koji će uskoro oživjeti. Govorilo se je o kupovini školskih knjiga, o pripremi ajvara i pekmeza, i hoće li i ove godine sindikati organizirali povoljnu zimnicu

Nacija, to ti je, brale, Crkva, država, vojska, policija, kontraobavještajna služba, što će ti više. I ekonomija, dakako, zna se, to smo prvo jamili, ili kako bi braća marksisti kazali, prvobitno akumulirali

Koronavirus je postao blag, bezazlen. Pretvorio se u nešto, usudili bi se čak kazati, prijateljsko i milo, upravo kao što je onaj Ćiba iz Spinuta nekako mutirao iz zloglasnog kriminalca u ljubaznog susjeda koji će pogurati tuđi auto. Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite, koji su jednom izbezumljeni od straha zvali policiju da hapsi starije gospođe na ulicama, danas gledaju kroz mikroskop i jedva mogu vjerovati svojim očima. "Virus je oslabio", izjavljuje svečano ministar Beroš. "Strašno je oslabio", slaže se Krunoslav Capak

Da netko upucava u glavu prijatelje im i poznanike tu negdje oko njih, a oni se ne mogu sačuvati i ne smiju misliti kako njih neće, e to je već teško zamisliti. A dovoljno je samo se nakratko snagom misli pokušati unijeti u takvu situaciju. Nitko nikoga na takvo unošenje ne može prisiliti, ali nitko nema pravo to ne pokušavati. Svatko tko odustane od pokušaja izdajnik je ljudskog roda i čovječnosti. Dogodilo se, bilo je, završeno je, ali ne može se negirati. I ne mogu se u isti krug stavljati vatra i led, a sve kako bi se dobila mlaka voda ugodna za brčkanje

Čak šest od deset LGBTIQ osoba u Hrvatskoj doživjelo je nasilje na ulici, u školi, na radnome mjestu i u vlastitim domovima. To je otužna bilanca terenskog istraživanja koje je udruženje Zagreb Pride provelo u razdoblju od travnja do kolovoza prošle godine