Tekstovi sa tagom: hrvatska

Arar 12 S

Ekskluzivno: Iz knjige „Šezdesete u Hrvatskoj – mit ili stvarnost“

Kultura svakodnevice: Veća plaća, stan, fićo, ljetni odmor uz zvuke lakih nota

Monografija „Šezdesete u Hrvatskoj – mit ili stvarnost“, zbirka eseja o književnosti, filmu, muzici, likovnim umjetnostima i kulturi svakodnevice, objavljena je uz istoimenu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), kojoj je suizdavač Školska knjiga. Sa dozvolom izdavača i autora, u nekoliko nastavaka objavićemo delove iz ove dragocene monografije
Zagreb

Ekskluzivno: Iz knjige „Šezdesete u Hrvatskoj – mit ili stvarnost“

Književna scena u doba političkih previranja

Monografija „Šezdesete u Hrvatskoj – mit ili stvarnost“, zbirka eseja o književnosti, filmu, muzici, likovnim umjetnostima i kulturi svakodnevice, objavljena je uz istoimenu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), kojoj je suizdavač Školska knjiga. Sa dozvolom izdavača i autora, u nekoliko nastavaka objavićemo delove iz ove dragocene monografije
Blajburg

Iz hrvatske perspektive, Austrijanci su rijetko glup narod

U Bleiburg kada krenem ja

Svi ti austrijski primitivci jednostavno ne mogu shvatiti što im desetljećima ustrajno tumačimo mi Hrvati, jedno slavno pleme i jedna čudesna kultura čije je najpoznatije postignuće, najbolje čime smo zadužili ljudski rod, komad šarene krpe oko muškog vrata. Mora vas uhvatiti malodušnost kad tako nešto vidite. Prosto vam dođe da sjednete na zemlju i gorko zaplačete kakvim smo neškolovanim benama okruženi
Fntm 09 S

Znate li onaj vic o nogometašu koji je tužio svoju domovinu

Spremni za dom i ljudska prava

Kako ne shvaća da se ne može tražiti slobodu u ime tiranije, toleranciju u ime nasilja? Kakav je to krš u glavama desničara da ne shvaćaju kako zapaliti pravoslavnu crkvu nije prvorazredna civilizacijska stečevina, neprocjenjivo kulturno dobro, europska vrijednost i humanistička tradicija koju valja brižljivo njegovati i spašavati da ne izumre?
Ustaše

Komedija zabune

Kineski ustaša ili poremećeni fašizam

Saznao sam da u Hrvatskoj pjevanje ustaških pjesama spada pod prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Ja sam majke mi, bio uvjeren kako se javni red i mir krši ako poslije 22h glasno pjevaš bilo što, dok pjevanje ustaških pjesama spada pod veličanje fašizma i širenje mržnje. No srećom, u krivu sam
Lastovo 01 S

Jugoslavija u Hrvatskoj 1918-2018: Od euforije do tabua (3)

Strah desnice od SFRJ

Knjiga “Jugoslavija u Hrvatskoj ( 1918.–2018.), od euforije do tabua” Dragana Markovine, koju je nedavno objavila izdavačka kuća Fraktura, nije ni apologija ni blasfemija, iako će je mnogi tako – pogrešno – shvatiti. Ona je žal za propuštenim šansama, za svijetom u kojem bi Vukovar i Mostar ostali netaknuti, u kojem se ne bi dogodio pokolj u Srebrenici i u kojem bi sve žrtve ratova u mirnoj svakodnevici provele devedesete godine. Povijesna znanost dugo se dogmatskiopirala pitanju “što bi bilo kad bi bilo”, ali je počela poimati da to pitanje može nekim novim, vrijednim spoznajnim svjetlima obasjati događaje koji su se doista zbili. “Jugoslavija u Hrvatskoj” izazvat će mnoga negodovanja i upravo u tome krije se njena najveća vrijednost. Hrvatska javnost okovana je tabuima, zabludama, zabranjenim temama i poplavom povijesnog revizionizma. Sâm sadržaj tih tabua zapravo je sporedan. Problem je tabu kao takav. Povijesno i moralno vrednovanje ove ili one države, kao i lijevi i desni prijepori postaju sporedni u društvu koje ima potrebu za samoobmanom i koje na drugačije mišljenje reagira, u najboljem slučaju, s nelagodom. Dragan Markovina u “Jugoslaviji u Hrvatskoj poziva na dijalog čak i kad je kategoričan u svojim stavovima jer demokratska kultura sučeljavanja različitosti nije licemjerni ritual, već beskompromisni sraz argumenata, nemoguć bez slobode govora i građanske hrabrosti. “Središnje pitanje na koje će ova knjiga pokušati odgovoriti je zbog čega je i kako došlo do toga da Jugoslavija u Hrvatskoj od sinonima za euforiju iz 1918., postane sinonim za tabu i autocenzuru 2018., u boljem slučaju, ili za psovku u gorem?” Iz knjige Dragana Markovine prenosimo nekoliko poglavlja
Asku 01 S

Jugoslavija u Hrvatskoj 1918-2018: Od euforije do tabua (2)

Kolika je i kakva je krivnja SKJ za raspad zemlje?

Knjiga “Jugoslavija u Hrvatskoj ( 1918.–2018.), od euforije do tabua” Dragana Markovine, koju je nedavno objavila izdavačka kuća Fraktura, nije ni apologija ni blasfemija, iako će je mnogi tako – pogrešno – shvatiti. Ona je žal za propuštenim šansama, za svijetom u kojem bi Vukovar i Mostar ostali netaknuti, u kojem se ne bi dogodio pokolj u Srebrenici i u kojem bi sve žrtve ratova u mirnoj svakodnevici provele devedesete godine. Povijesna znanost dugo se dogmatskiopirala pitanju “što bi bilo kad bi bilo”, ali je počela poimati da to pitanje može nekim novim, vrijednim spoznajnim svjetlima obasjati događaje koji su se doista zbili. “Jugoslavija u Hrvatskoj” izazvat će mnoga negodovanja i upravo u tome krije se njena najveća vrijednost. Hrvatska javnost okovana je tabuima, zabludama, zabranjenim temama i poplavom povijesnog revizionizma. Sâm sadržaj tih tabua zapravo je sporedan. Problem je tabu kao takav. Povijesno i moralno vrednovanje ove ili one države, kao i lijevi i desni prijepori postaju sporedni u društvu koje ima potrebu za samoobmanom i koje na drugačije mišljenje reagira, u najboljem slučaju, s nelagodom. Dragan Markovina u “Jugoslaviji u Hrvatskoj poziva na dijalog čak i kad je kategoričan u svojim stavovima jer demokratska kultura sučeljavanja različitosti nije licemjerni ritual, već beskompromisni sraz argumenata, nemoguć bez slobode govora i građanske hrabrosti. “Središnje pitanje na koje će ova knjiga pokušati odgovoriti je zbog čega je i kako došlo do toga da Jugoslavija u Hrvatskoj od sinonima za euforiju iz 1918., postane sinonim za tabu i autocenzuru 2018., u boljem slučaju, ili za psovku u gorem?” Iz knjige Dragana Markovine prenosimo nekoliko poglavlja
Studenti

Jugoslavija u Hrvatskoj 1918-2018: Od euforije do tabua

Između avangarde i nacionalizma: 1968. i 1971.

Knjiga “Jugoslavija u Hrvatskoj ( 1918.–2018.), od euforije do tabua” Dragana Markovine, koju je nedavno objavila izdavačka kuća Fraktura, nije ni apologija ni blasfemija, iako će je mnogi tako – pogrešno – shvatiti. Ona je žal za propuštenim šansama, za svijetom u kojem bi Vukovar i Mostar ostali netaknuti, u kojem se ne bi dogodio pokolj u Srebrenici i u kojem bi sve žrtve ratova u mirnoj svakodnevici provele devedesete godine. Povijesna znanost dugo se dogmatskiopirala pitanju “što bi bilo kad bi bilo”, ali je počela poimati da to pitanje može nekim novim, vrijednim spoznajnim svjetlima obasjati događaje koji su se doista zbili. “Jugoslavija u Hrvatskoj” izazvat će mnoga negodovanja i upravo u tome krije se njena najveća vrijednost. Hrvatska javnost okovana je tabuima, zabludama, zabranjenim temama i poplavom povijesnog revizionizma. Sâm sadržaj tih tabua zapravo je sporedan. Problem je tabu kao takav. Povijesno i moralno vrednovanje ove ili one države, kao i lijevi i desni prijepori postaju sporedni u društvu koje ima potrebu za samoobmanom i koje na drugačije mišljenje reagira, u najboljem slučaju, s nelagodom. Dragan Markovina u “Jugoslaviji u Hrvatskoj poziva na dijalog čak i kad je kategoričan u svojim stavovima jer demokratska kultura sučeljavanja različitosti nije licemjerni ritual, već beskompromisni sraz argumenata, nemoguć bez slobode govora i građanske hrabrosti. “Središnje pitanje na koje će ova knjiga pokušati odgovoriti je zbog čega je i kako došlo do toga da Jugoslavija u Hrvatskoj od sinonima za euforiju iz 1918., postane sinonim za tabu i autocenzuru 2018., u boljem slučaju, ili za psovku u gorem?” Iz knjige Dragana Markovine prenosimo nekoliko poglavlja
Džon Lenon

Sotona je gotovo u svemu

Katolička radost zbog ubistva Johna Lennona

Na katoličkom portalu kažu da je Lennon možda ubijen zato što je kazao da su Beatlesi popularniji od Isusa. Velikog engleskog glazbenika oni očito smatraju neprijateljem vjere, osobom koja im je nanijela mnogo štete jedinoj svetoj i apostolskoj Crkvi, i ne pokazuju ni trun žaljenja za njim. Naprotiv, čini se da je dobro da Johna Lennona više nema. Bogu hvala, neka je njega Chapman ustrijelio
Lezbor1

Le Zbor pred Saborom

Želja nam je samo jedna, da fašista više nema

Revoltirane izglasavanjem diskriminatornog Zakona o udomiteljstvu, Članice Le Zbora u nedjelju su pred zgradom Sabora otpjevale "Ay Carmelu".
Signa 01 S

Zakona se najmanje drže oni koji bi to najviše trebali

Svi smo mi "gejevi", "masoni" ili "četnici" kad to nekome zatreba

Dakako da jesmo u zaostatku i kako vidimo živimo barem 50 godina u prošlosti, a ne pomaže nam niti Zakon o istospolnim zajednicama, donešen u Saboru, ali Sabor tu opet nije bitan.
Okkro 24 S

To su ipak tuđa djeca

Što nas sprečava da pomognemo imigrantima

Što nas je spriječilo da budemo socijalno empatična zemlja, pa još i oboružana katoličkim milosrđem, pa makar isključivo prema bijelcima, europejcima, onima s kojima dijelimo jezik, i domovinu? 
Srbenka3

Nebojša Slijepčević, reditelj dokumentarnog dragulja "Srbenka"

Deo javnosti tretira ratne zločince kao heroje

Povijest nas uči da na Balkanu uvijek postoji mogućnost da se međunacionalni sukobi ponove. Uvijek dođe neki novi rat, koliko god to izgledalo nemoguće. Mislim da je zbog narednih generacija potrebno sačuvati realnu sliku onog što se događalo devedesetih, a ta slika nije ni jednostavna, ni crno-bijela. Nevinih žrtvi bilo je na svim stranama, i sve strane su zaprljale ruke zločinima. Ignoriranje, i nepriznavanje te činjenice samo ostavlja klice novih sukoba
Ptsd 05 S

Rat se nije završio

Moj otac, samoubojica i heroj

U svemu što govorim, što činim, u određenoj mjeri zastupam vlastitog oca. Čovjeka koji čeka da detonira ručna bomba, koju je položio na stranu srca, ispod lijevog pazuha. Iz te perspektive, perspektive gubitka, mogu metaforično pljuniti u lice, reći “jebite se” svim drčnim debilima koji umišljaju da posjeduju moju sudbinu, kao i živote drugih ljudi
rogač

Što se događa kada umjesto demokracije imamo ruljokraciju

Kako je rogač razotkriven kao neprijatelj hrvatskog naroda

Smiješno je i pomisliti da bi netko ustao protiv jednoga bezazlenog, hranjivog i zdravog ploda koji su u drevna doba žvakali i biblijski uglednici, ali narod je zbog rogača obuzela takva neumjerena, mahnita jarost kao da im u susjedstvu podižu smrtonosno otrovan kemijski pogon ili nuklearnu termoelektranu. Mitski je nepoznati počinitelj čak zapalio skupi traktor za krčenje zemljišta. Nakon toga se i vlast povukla. Načelnik općine ne želi se, kaže, više suprotstavljati volji mještana, nepotrebno izazivati njihovo strpljenje. U opisanom događaju prepoznaju se sve osobitosti ruljokracije