Tekstovi sa tagom: hrvatska

Nogomet

Volim vas, al' me se to ne tiče

Ne dozvoljavam sebi da me vole oni koji obožavaju Thompsona

Mene je pred demokratskim dijelom svijeta sramota što se u autobusu s osvajačima visoko cijenjenog drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu satima vozio neobrazovani, polupismeni, nacionalizmom zatrovani kvazipjevač Thompson, a vozio se samo zato što to jest. I ni jednoj osobi u tom otvorenom autobusu koji je pet sati gmizio od aerodroma do Trga, s istinskim, ljudskim pravom na ponos i veselje, nije palo na pamet da jednostavno iskorači iz busa
Reprezentacija HR

Lepota fudbala, uprkos porazu

Hrvatska reprezentacija pokazala kako se igra i bori

Nema lepšeg osećaja nego kada gledaš reprezentaciju sa ovih prostora kako bukvalno drži fudbalski čas. I to ne protiv slabijih nego na papiru jačih. Pamti se rezultat ali se pamti i ko je bio bolji, samouvereniji na terenu, lepši za gledanje
Reklm1

Retro izložba o oglašivačkoj agenciji Ozeha

Dizajn s feedbackom

U ponedjeljak 9. srpnja u galeriji Kortil u Rijeci je otvorena izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016, koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu je organiziralo Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Izložba  je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.. Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.
Fudbal

Svjetsko fudbalsko prvenstvo: Loptanje pred Putinom (4)

Zlatne mame i kvadratura fudbalskoga kruga

A kad je, nakon Raketinog savršeno izvedenog penala, pao pobjedonosni gol, u našoj kući niskozemskoj: ludovanje, vrištanje, skakanje. Kao da smo u Sisku! Komšije sigurno mislile da vodimo rat. Što, naravno, s obzirom na naše porijeklo, i ne bi bilo nikakvo čudo
Subba 01 S

Perverzni medijski obrat: Slučaj Danijela Subašića

A što da nije znao braniti?

Kad su srpski tabloidi slavodobitno “otkrili” da je Danijel Subašić sin Jove, svi hrvatski kolumnisti, blogeri i komentatori prionuli su tome da kolege nauče kako aršin roda i krvi ne pripada suvremenom svijetu. Lijepo je to, ali tu postoji jedan problem. Problem je što te iste vrednote hrvatska javnost, politika i građani ne primjenjuju na sve sinove Jove. Te im vrednote najednom postanu mile tek onda kad Srbin zna braniti, kad dobije Nobela ili izmisli izmjeničnu struju Kad su 90-ih na prostoru Jugoslavije počeli bratoubilački ratovi, u javnoj se komunikaciji isprva stidljivo, a potom sve češće pojavljivala jedna općekorištena fraza. “Prije se”, kazivala je ta fraza, “nije znalo tko je tko”
Aabra 06 S

Biti peder u svakom smislu

Država nepotrebnih

Nema tome dugo kako je proslavljen Dan državnosti, dan kojim se obilježava donošenje Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Time se Jugoslaviju proglasilo državom koja je nepotrebna Hrvatskoj i Hrvatima. S druge strane, Hrvatska je Hrvatima bila potrebna. Bila je potrebna kako bi bili u stanju otključati svoj potencijal. Kako bi pokazali da razna kulturna, znanstvena, gospodarska i ina dostignuća nisu ostvarena zbog bivanja dijelom Jugoslavije, nego unatoč tome. Bila je želja dokazati i sebi i drugima da možemo više i da možemo bolje.
Pilić Damir

Damir Pilić: Splitski pisac i novinar o svom trećem romanu

Tuđmanove ideje o nogometu bile su jednako nakaradne kao i njegove ideje o Bosni

Splitski novinar i pisac Damir Pilić objavio je roman "Kao da je sve normalno". Njegovi glavni likovi su novinar i fotoreporter, zbiva se u Bosni i Hercegovini, s referencijama na Poljsku, Mađarsku, današnju Europu i svijet. Preklapaju se i vremena, predratna socijalistička BiH osamdesetih, ratna zbivanja i zločini od Ahmića preko Sarajeva do Srebrenice, ubojstvo navijača Sarajeva i aktualna stvarnost toga grada, koji je prema pripovjedaču bio srce bivše države
thompson

Bitange bez poštenja i obraza

Svježe rane Domovinskog rata

Ratna rana ne da im spavati, cijele se noći prevrću u krevetu tražeći položaj u kojemu ih neće boljeti, i sve džaba. A ne treba biti džaba jer država plaća, Ministarstvo Tome Medveda otkupljuje braniteljsku muku za više nego pristojnu cijenu. I muka ne ide u zastaru. Nikad ne zacjeljuje. Dođe branitelj s flasterom na bradi pred komisiju, a predsjednik pita: “To vam je jutros od brijanja?”, a branitelj kaže: “Nemojte me, molim vas, gospodo, vrijeđati, to sam ja na Baniji devedeset pete, u akciji Bljesak dobio.” Pažljivo skine flaster i pokaže gdje ga je mrski neprijatelj strefio mitraljezom, a liječnici stave naočale na noseve i uglas se slože: “A jest, jest, sad vidimo. Rana je još svježa”
Dvoboj4

Legenda o kralju Zvonimiru

Povijest hrvatskih narodnih vladara sastavljena je od nacionalističkih budalaština

Od dvije, tri krivo prevedene latinske rečenice iz nevjerodostojnog izvora, zapisane rukom maštovita redovnika, a nađene na nekom nepotpunom kamenom odlomku ili gnjilom svitku, sastavili smo jednu povijest u koju više želimo vjerovati, nego što bi ona bila istinita, povijest o kralju "krepke snage, rukom moćnom, pobožnom i beskrajnom poštenom Zvonimiru"
Stokk 01 S

„Stara škola Kreka – iz tame u svjetlo“ Marina Ivanovića Stoke

Ovisnost o vjeri

Predstava repera Marina Ivanovića Stoke je odlična dok govori o silasku u pakao droge, ali pada u provaliju pred sam kraj kada kreće trkenjanje o bogu, svjetlu u tami i ostalim izlizanim „born-again Christian“ frazama prepisanima iz petparačkih udžbenika za duhovnu obnovu Katoličke crkve…
Aarad 01 S

Pozivanje na obitelj kao podmukla zamka

Što je zajedničko Željki Markić i vlasniku pizzerije

Kao posljedica masovnog iseljavanja omjer se obrnuo, poslova je više nego zainteresiranih, a vlasnike pansiona i slastičarnica iznenada je nekako napustila pamet. Puf! Mozak im se momentalno ispraznio. Bistri izvor mudrosti s kojega su nekada nesebično pojili svoje sobarice, kuharice i konobare tajanstveno je presušio. Samo je manji dio njih shvatio da je doba bezobzirnog izrabljivanja završilo, da dvije hiljade i osamsto mjesečno više nije dovoljno, da ljude moraju bolje platiti. Jer, ako oni neće, ima tko hoće, u Njemačkoj, Austriji, Norveškoj i Irskoj deseci tisuća poslodavaca mnogo kvalitetnije podučavaju o naravi kapitalističke ekonomije
Refugee 03 S

Revolveraši na „džamijskoj ruti“ kroz Hrvatsku

Obračun kod Donjeg Srba

Policija radi težak, slabo plaćen, a prema građanima i državi odgovoran te po vlastiti život opasan posao. Mudar puk bi kazao - nose glavu u torbi. To nije sporno. Ali jest sporno jesu li vlada i resorni ministar na visini vlastite odgovornosti da tim ljudima omoguće kvalitetne uvjete za odgovorno, stručno i humano bdjeti nad sigurnošću i mirom građana i društva, odnosno da taj posao bude pod transparentnim civilnim nadzorom. Vlast je odgovorna, ako se taj kadar odgaja/obrazuje za revolveraše ili pit bullove, a ne čuvare reda čija je prva kvaliteta dobar osjećaj za pravednost, zakonito i humano postupanje. Uporaba vatrenog oružja zakonski je solidno riješena za četiri slučaja od kojih je najvažnija obrana vlastitog života, a uporaba fizičke prisile mora biti također u krajnjoj nuždi, kad su iscrpljene sve tehnike psihološke intervencije u kontaktu s prijestupnikom.
Refee 01 S

Referendum o abortusu i druge razlike

Irska i Hrvatska – dva razroka oka u glavi

Irska je prošlog vikenda referendumom o legalizaciji pobačaja – točnije o promjeni osmog amandmana u Ustavu kojim je 1983. zabranila abortuse – pokazala da „svakoga trenutka u svakom pogledu sve više napreduje“. A – pa što god o tome mislili i irski i domaći katolibani – ukidanje rigidnog i anticivilizacijskog zakona o pobačaju kojim se on zabranjivao i žrtvama incesta i potencijalnim rodiljama djece s golemim deformacijama, svakako jeste napredak. Vrijedi podsjetiti da je za ukidanje bilo čak dvostruko više glasača nego li protivnika što je eto zoran pokazatelj promjene krvne slike irskog društva
Šatoraši

Lista “boračkih elitista” neutaživog apetita

Nezaposleni branitelji hoće u ravnatelje

Novi braniteljski zakon predviđa da veteranska populacija ima prednost ne samo kod zapošljavanja, nego i kod izbora na upravljačke funkcije. Ne samo u školskom sustavu, nego u svim javnim službama i ustanovama. Štoviše, ta se prednost proteže ne samo na nezaposlene branitelje i djecu stradalih i nestalih hrvatskih boraca i ratnih vojnih invalida, nego i na ratne dragovoljce i članove uže i šire obitelji smrtno stradalog ili nestalog branitelja, makar neki od njih bili za života i smrtni neprijatelji. Sudjelovanje u ratu tako je postalo nasljedno pravo u najširem smislu
zračna luka franjo tuđman

Zračna luka 'Doktor Franjo Tuđman'

Djelo bolesne žudnje da budemo veći nego što jesmo

A onda su koji kilometar dalje sagradili golemu novu zgradu Zračne luke "Doktor Franjo Tuđman", kojoj ni nakon godinu dana nismo otkrili smisao. To odvratno, dehumanizirano mjesto u predvorju ima tek nekoliko klupa, i to za invalide. Poželite li sjesti, morate usput naručiti i sendvič od sedamdeset pet kuna ili nešto drugo apsurdno skupo u aerodromskom kafiću. Beskrajni prazni prostori, deseci tisuća četvornih metara ništavila neobjašnjivo završavaju stazama od platnenih vrpci što se lome pod pravim kutem kao Meandri pokojnog Julija Knifera