Tekstovi sa tagom: hrvatska

Manimani 01 B

Hrvatski izolacionizam

Kapitalistički grabežljivci ne bi vam dali ni pet centi za vaše hrvatstvo

Shvaćate li kako smo beznadni? Osuđeni na siromaštvo, na očajne, loše plaćene i prljave poslove, ako ikakve poslove uopće nađemo. Jer, sve što doživljavamo važnim, o čemu govorimo većinu vremena, na što odlazi devet desetina naših skromnih intelektualnih kapaciteta, rasprave o Domovinskom ratu, o lustraciji, o udbašima i četnicima, tko se radovao srebrnoj medalji na Svjetskom prvenstvu, a kome je zbog toga uspjeha bilo krivo, kaže li se mineralna ili kisela voda, je li za dom spremni stari hrvatski pozdrav... sve je to izvan ove zemlje potpuno beskorisno.
Ccbb 01 S

Između kuge i kolere

Srbija – tri boje crno

Razlika između režima i opozicije je što bi vlast u Srbiji, njene partije i intelektualne perjanice rat rado videle i pokrenule na zapadu, protiv Bosne i Hercegovine, ni Hrvatsku ne treba isključiti, a desna opozicija okupljena oko tajkuna Đilasa rat vidi na jugu, protiv Kosova i u perspektivi Crne Gore. Jedni se zaklanjaju iza teze o „brisanju granice na Drini“, a drugi iza narativa o „zamrznutom konfliktu“ i „zaštiti Srba u regionu“. U širem smislu, za razliku od pretežno ruralnog, demagoško-populističkog i sekularnog nacionalizma i šovinizma koji širi i podstiče režim, Srbija je sve izraženije suočena sa potencijalno mračnijom alternativom
CRO slavlje

Doček hrvatske reprezentacije u Zagrebu

Uprljano nogometno slavlje

A sad, onaj prokleti The Day After. Doček u Zagrebu. Da udarim odmah u sridu, pošto svi znamo šta se tamo dešavalo. Ogromna masa, razdraganih ljudi, zastave, pjesma i veselje. Sve divno i krasno. Ali, koji će vam hakurik onaj ustaša u otvorenom autobusu, i na bini, braćo Hrvati? Samo mi sad nemojte: ma nije on takav, malo ih ponijelo… Koji će vam, na bivšem Trgu Republike, i on, i njegov šal “Vukovar”, i pjesma “Geni kameni”?
thompson

Ne rušite mostove koji su ionako klimavi

Ne slavi se uz Tompsona!

Osećam se prevareno kao čovek, izdano, ne zbog uložene energije prethodnih nedelja, nego što sam ispao budala pred onima kojima sam tvrdio da od Tompsona neće biti ni pomena na dočeku. Da je on potpuno nebitan u celoj priči. Izgleda da nije
Luka Modrić

Slavni nogometaš kao dijete

Luka Modrić među vukovima

Posjećivao sam obitelj Modrić kad god bih odlazio snimati divlje životinje, prirodu i život u planinama. Tako sam snimio i prijatelja i njegovog sina koji su prikupljali stado koza, zatvarajući tor i neke planirane scene prema planu za film. Ubrzo nakon 1990. godine rat je uništio njihov dom. Sve se odjednom promijenilo i više ih nisam vidio. Otišli su kao i mnogi ljudi iz tog kraja. I onda sam tek prije samo nekoliko godina dobio informacije o tome tko je mali dječak koji je pomagao ocu u mojoj epizodi? Taj dječak postao je poznati hrvatski nogometni igrač Luka Modrić
Nogomet

Volim vas, al' me se to ne tiče

Ne dozvoljavam sebi da me vole oni koji obožavaju Thompsona

Mene je pred demokratskim dijelom svijeta sramota što se u autobusu s osvajačima visoko cijenjenog drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu satima vozio neobrazovani, polupismeni, nacionalizmom zatrovani kvazipjevač Thompson, a vozio se samo zato što to jest. I ni jednoj osobi u tom otvorenom autobusu koji je pet sati gmizio od aerodroma do Trga, s istinskim, ljudskim pravom na ponos i veselje, nije palo na pamet da jednostavno iskorači iz busa
Reprezentacija HR

Lepota fudbala, uprkos porazu

Hrvatska reprezentacija pokazala kako se igra i bori

Nema lepšeg osećaja nego kada gledaš reprezentaciju sa ovih prostora kako bukvalno drži fudbalski čas. I to ne protiv slabijih nego na papiru jačih. Pamti se rezultat ali se pamti i ko je bio bolji, samouvereniji na terenu, lepši za gledanje
Reklm1

Retro izložba o oglašivačkoj agenciji Ozeha

Dizajn s feedbackom

U ponedjeljak 9. srpnja u galeriji Kortil u Rijeci je otvorena izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016, koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu je organiziralo Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Izložba  je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.. Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.
Fudbal

Svjetsko fudbalsko prvenstvo: Loptanje pred Putinom (4)

Zlatne mame i kvadratura fudbalskoga kruga

A kad je, nakon Raketinog savršeno izvedenog penala, pao pobjedonosni gol, u našoj kući niskozemskoj: ludovanje, vrištanje, skakanje. Kao da smo u Sisku! Komšije sigurno mislile da vodimo rat. Što, naravno, s obzirom na naše porijeklo, i ne bi bilo nikakvo čudo
Subba 01 S

Perverzni medijski obrat: Slučaj Danijela Subašića

A što da nije znao braniti?

Kad su srpski tabloidi slavodobitno “otkrili” da je Danijel Subašić sin Jove, svi hrvatski kolumnisti, blogeri i komentatori prionuli su tome da kolege nauče kako aršin roda i krvi ne pripada suvremenom svijetu. Lijepo je to, ali tu postoji jedan problem. Problem je što te iste vrednote hrvatska javnost, politika i građani ne primjenjuju na sve sinove Jove. Te im vrednote najednom postanu mile tek onda kad Srbin zna braniti, kad dobije Nobela ili izmisli izmjeničnu struju Kad su 90-ih na prostoru Jugoslavije počeli bratoubilački ratovi, u javnoj se komunikaciji isprva stidljivo, a potom sve češće pojavljivala jedna općekorištena fraza. “Prije se”, kazivala je ta fraza, “nije znalo tko je tko”
Aabra 06 S

Biti peder u svakom smislu

Država nepotrebnih

Nema tome dugo kako je proslavljen Dan državnosti, dan kojim se obilježava donošenje Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Time se Jugoslaviju proglasilo državom koja je nepotrebna Hrvatskoj i Hrvatima. S druge strane, Hrvatska je Hrvatima bila potrebna. Bila je potrebna kako bi bili u stanju otključati svoj potencijal. Kako bi pokazali da razna kulturna, znanstvena, gospodarska i ina dostignuća nisu ostvarena zbog bivanja dijelom Jugoslavije, nego unatoč tome. Bila je želja dokazati i sebi i drugima da možemo više i da možemo bolje.
Pilić Damir

Damir Pilić: Splitski pisac i novinar o svom trećem romanu

Tuđmanove ideje o nogometu bile su jednako nakaradne kao i njegove ideje o Bosni

Splitski novinar i pisac Damir Pilić objavio je roman "Kao da je sve normalno". Njegovi glavni likovi su novinar i fotoreporter, zbiva se u Bosni i Hercegovini, s referencijama na Poljsku, Mađarsku, današnju Europu i svijet. Preklapaju se i vremena, predratna socijalistička BiH osamdesetih, ratna zbivanja i zločini od Ahmića preko Sarajeva do Srebrenice, ubojstvo navijača Sarajeva i aktualna stvarnost toga grada, koji je prema pripovjedaču bio srce bivše države
thompson

Bitange bez poštenja i obraza

Svježe rane Domovinskog rata

Ratna rana ne da im spavati, cijele se noći prevrću u krevetu tražeći položaj u kojemu ih neće boljeti, i sve džaba. A ne treba biti džaba jer država plaća, Ministarstvo Tome Medveda otkupljuje braniteljsku muku za više nego pristojnu cijenu. I muka ne ide u zastaru. Nikad ne zacjeljuje. Dođe branitelj s flasterom na bradi pred komisiju, a predsjednik pita: “To vam je jutros od brijanja?”, a branitelj kaže: “Nemojte me, molim vas, gospodo, vrijeđati, to sam ja na Baniji devedeset pete, u akciji Bljesak dobio.” Pažljivo skine flaster i pokaže gdje ga je mrski neprijatelj strefio mitraljezom, a liječnici stave naočale na noseve i uglas se slože: “A jest, jest, sad vidimo. Rana je još svježa”
Dvoboj4

Legenda o kralju Zvonimiru

Povijest hrvatskih narodnih vladara sastavljena je od nacionalističkih budalaština

Od dvije, tri krivo prevedene latinske rečenice iz nevjerodostojnog izvora, zapisane rukom maštovita redovnika, a nađene na nekom nepotpunom kamenom odlomku ili gnjilom svitku, sastavili smo jednu povijest u koju više želimo vjerovati, nego što bi ona bila istinita, povijest o kralju "krepke snage, rukom moćnom, pobožnom i beskrajnom poštenom Zvonimiru"
Stokk 01 S

„Stara škola Kreka – iz tame u svjetlo“ Marina Ivanovića Stoke

Ovisnost o vjeri

Predstava repera Marina Ivanovića Stoke je odlična dok govori o silasku u pakao droge, ali pada u provaliju pred sam kraj kada kreće trkenjanje o bogu, svjetlu u tami i ostalim izlizanim „born-again Christian“ frazama prepisanima iz petparačkih udžbenika za duhovnu obnovu Katoličke crkve…