Tekstovi sa tagom: hrvatska

Sikav 02 S

Intervju: Miroslav Sikavica, režiser iz Hrvatske

Zvuci domoljubnog rata

Hrvatska radiotelevizija je tijekom 1990-ih otvoreno naručivala i poticala komponiranje novih domoljubnih pjesama, intenzivno emitirala postojeće, organizirala i financirala humanitarne koncerte i festivale domoljubne glazbe te snimala u velikom broju domoljubne glazbene spotove. Pjesma je bila maltene glavno medijsko sredstvo hrvatske borbe za samostalnost te nacionalne homogenizacije. No, koliko je popularna glazba tih godina bila ovisna o radiotelevizijskoj potpori, toliko je bila i izložena, odnosno podložna političkom pritisku. Ništa bolje nije bilo u Srbiji. Milošević je koristio (masovne) medije kao jedan od temelja svoje političke moći
Fudz 01 S

Turizam i nova dalmatinska kuhinja

Dalmacija u mom woku

Jedno od pitanja na koje su se uvijek – najčešće bedasto - lomile hrvatske gastronomske ambicije je pitanje izvornosti jela. Pa i pitanje je li dalmatinskoj kuhinji koja privlači gastro-turiste mediteranska komponenta otežavajući faktor? Čak i – mana? Naravno da nije, već je prednost. Isticanjem mediteranske „note“ (koja objedinjuje i „morsku“ i „kontinentalnu“ gastronomsku komponentu) dalmatinskoj kuhinji daje zahvalan širi kontekst. Potom, i u Dalmaciji kao i na drugim prostorima gdje su se križali različiti kulturološki i civilizacijski utjecaji, teško je – ili pak nemoguće – govoriti o jelima koja su isključivo autohtona odnosno izravan produkt neke lokalne gastronomske tradicije koja ne bi bila ozračena tuđim utjecajima
Portugal

Pomolimo se u Portugalu za švicarski standard

Što je predsjednica izmolila Gospu u Fatimi

Predsjedničina javna molitva za Domovinu, koju je tako lijepo obznanila i na Facebooku, stoga je vraški poučna. Ona naravno prokazuje koliko je i za predsjedničk,u još uvijek neslužbenu kampanju, poželjno na rever okačiti bedž praktične i bogobojažljive vjernice. Koja onda može računati na izborne milodare iz Crkve, podršku s oltara ali, naravno, i javne televizije koja je odavno već postala ekspozitura Kaptola
Flm 01 S

Prije i poslije usvajanja Istanbulske konvencije: Nevolje s desnicom

Što se to u teoriji roda skriva da naše crkvenjake toliko dira?

Osim činjenice kako je termin “rodna ideologija” izmišljeni koncept koji svoje obrise dobiva nakon Svjetske konferencije o ženama u Pekingu 1995. godine čija Deklaracija zagovara rodnu ravnopravnost i rodno osjetljive politike, nakon čega Crkva kreće u pokrštavanje rodne teorije u zavjeru radikalnog feminizma i LGBTIQ pokreta, danas se taj termin uz izrazito negativnu konotaciju koristi prilikom diskurza o svim temama koje “nisu po volji” (ultra)konzervativcima
Blajburg

Braćo, ne odustajte od tradicionalnog modnog izraza

Bleiburg, ustaški Woodstock

Zemlja gdje se otvoreno niječe genocid i nekažnjeno viče "Za dom spremni", a gradska vlast u Vodicama ispričava se da cvijeće na rivi nisu zasadili u obliku crvene zvijezde, iako se cijelo njihovo mjesto prije sedamdeset godina pod crvenom zvijezdom borilo protiv Talijana, Nijemaca i domaćih izdajnika, završila je u čudnom, ustaškom mjehuriću, s drugačijom poviješću i izvrnutim političkim vrijednostima. Ali već iza granice, kad prođete kroz prozirnu opnu od sapunice, svijet je ponovno normalan, nekadašnji antifašistički junaci ponosno nose odlikovanja na prsima, a članovi Hitlerjugenda srame se prošlosti
Ertha 01 S

Za ravnu ploču – spremni!

Niti je zemlja okrugla, niti se u Jasenovcu ubijalo

Teorija o ravnoj Zemlji momentalno je postala veliki hit na političkoj desnici, važna, gotovo neizostavna sastavnica državotvornog mišljenja. Teško je kazati zašto, ali nećete zaista naći nijednog ljevičara, liberala, oficirsko dijete i jugonostalgičara iz miješanog braka da u to vjeruje. Kaže li vam netko da je Zemlja ravna, znatna je vjerojatnost da će mu iduća rečenica biti kako je "za dom spremni" stari hrvatski pozdrav. I nijedan znanstveni autoritet, nijedan dokaz, toga neće uvjeriti u suprotno, ni za Zemlju ni za stari pozdrav
Booksa

Prišivanje imena

Park endehazijskog kulturnog atašea Envera Čolakovića

Enver Čolaković nije odabran usprskos vezi s endehazijom, nego zbog nje. Markovina navodi da se Čolakovićev život "savršeno uklapa u narativ kojega bi Hasanbegović želio izgraditi o integrirajućem hrvatsko-bošnjačkom hrvatstvu, s pozadinom u pravaško-ustaškoj ideologiji." Inicijativa je i logičan nastavak politike Hasanbegovićeve stranke 'Neovisni za Hrvatsku' koja se svodi isključivo na preimenovanje gradskih površina. A Milan Bandić, koji je formalno predložio naziv, naprosto treba glasove Neovisnih u gradskoj skupštini. Sve je stvar transparentne političke trgovine – a ako je za par glasova pao Trg maršala Tita, što ne bi i nekakav parkić u Martićevoj?
starice

Kako su posljednje dvije udovice u selu na Dinari dočekale demografsku strategiju

Da su meni davali pet stoja za dite…

U podne je bura donijela zvuk crkvenog zvona iz doline. Dvije stare udovice, jedine preostale stanovnice dinarskog sela, onda su se umile, sjele za stol, kratko pomolile Gospodinu i ručale skromno varivo. "Sanaderova je vlada donila jedan obilati poticaj", sjetila se Janja kaciolom puneći tanjur. "Petsto kuna za treće i četvrto dite"
biciklijada

Mala kronika ljetne biciklijade 2017: Zapisi poslije puta (4)

Kad se pjesma spoji s nebom

Vrijeme je otočanima dozvoljavalo luksuz da se ne opterećuju njegovim protokom, dok je zauzvrat zahtijevalo da poštuju njegovu svakidašnju ćudljivost ― ako je kišom odlučilo zaustaviti život na nekoliko dana, onda je to bilo tako. Sutradan predvečer u uvali Ugljenica jedva se kupalo išta ljudi. Na prvom stablu pri granici šume markerom je bilo napisano “zapalimo još jednu pa idemo”. Bio sam spreman popušiti cijelu šteku cigareta samo da bih produžio taj trenutak
Jobba3

I to se dešava: Do radnog mjesta bez protekcije

Vlastitim bilbordom do posla

Ovaj postupak Tine Šmanjak, ma kako joj se divili ili je kudili, ima i svoju drugu stranu, koja nema veze s njom. Osim što je simptomatičan pokazatelj gdje živimo. Njezin nam postupak zapravo govori kako je žalosno da žena s dva fakulteta traži posao preko plakata
Komiža

Mala kronika ljetne biciklijade 2017: Zapisi poslije puta (3)

Tamo gdje kamen prerasta u makiju

Otok u blizini kopna u mnogočemu je nalik svojoj udaljenoj braći, ali se u bitnim elementima ipak razlikuje od njih. Nekome tko se prvi put nalazi u takvim suprotnostima to je možda teško objasniti. Razlika se ne očituje samo u učestalosti brodskih veza s kopnom, pa time i u općem ritmu kretanja na otoku: ljudi, životinja, kojekakvih dobara… Ne, razlika je dublja i ne može se opisati samo kvantitativno, ali se može namirisati i naslutiti. Čovjek, bilo putnik, bilo otočanin, jednostavno osjeća da kopno nije daleko, i to ne samo zato što ga najčešće može vidjeti. Bliži otoci napola pripadaju moru, a napola kontinentu i ta podvojenost je ono što ih čini uzbudljivima
HSP

Parada crnokošuljaša u Zagrebu

Na ljutu fleku, ljut deterdžent

I hrvatski pravaši i srpski radikali jednako se ponose Trumpom, a od Trumpa bi eventualno dobili samo mlohavim penisom u čelo
Vlaška ulica

Misterija Vlaške ulice

Otkud Vlasi u Zagrebu?

Kada su se u srednju Europu naselili Slaveni, započeli su i njihovi intenzivni kontakti s romanskim stanovništvom (s Germanima su se već ranije susretali, shvatili da ih ne razumiju i zaključili da je to gotovo isto kao da su nijemi – odatle naziv Nijemac). No od tih istih Nijemaca preuzeli su riječ koju su oni koristili za one druge, koje ni jedni ni drugi nisu razumjeli – volhu, tj. kasnije Vlah. I tako konačno dolazimo do ovih naših Vlaha
Vis

Mala kronika ljetne biciklijade 2017: Zapisi poslije puta (2)

Sveto trojstvo: Hvar, Vis i Komiža

Prvo ljetovanje u mom životu, godine 1988., zbilo se na Visu (dakako, s roditeljima), otkad do danas čuvamo malu seriju analognih fotografija u boji koje neizravno prikazuju foto-finiš jednog vremena, nepovratnog kao i sva ostala. No, vrativši se na Vis prvi put poslije tridesetak godina, sudeći prema sačuvanim fotografijama mogao sam samo zaključiti da je mnogo toga što sam na njima vidio ostalo gotovo netaknuto, pogotovo u Komiži koja je na otoku bila moje krajnje odredište
Aarad 01 S

Proizvodnja skrivenih unutrašnjih neprijatelja

Socijalistički mentalitet: objašnjava sve, ne znači ništa

Ako vam treba brzopotezno objašnjenje nekog društvenog fenomena u Hrvatskoj najisplativije se latiti sintagme: “socijalistički mentalitet”. U čemu je tajna uspjeha tog pojma? Što nam govori o našim intelektualnim elitama, a što o političkom trenutku?