Tekstovi sa tagom: hrvatska

starice

Kako su posljednje dvije udovice u selu na Dinari dočekale demografsku strategiju

Da su meni davali pet stoja za dite…

U podne je bura donijela zvuk crkvenog zvona iz doline. Dvije stare udovice, jedine preostale stanovnice dinarskog sela, onda su se umile, sjele za stol, kratko pomolile Gospodinu i ručale skromno varivo. "Sanaderova je vlada donila jedan obilati poticaj", sjetila se Janja kaciolom puneći tanjur. "Petsto kuna za treće i četvrto dite"
biciklijada

Mala kronika ljetne biciklijade 2017: Zapisi poslije puta (4)

Kad se pjesma spoji s nebom

Vrijeme je otočanima dozvoljavalo luksuz da se ne opterećuju njegovim protokom, dok je zauzvrat zahtijevalo da poštuju njegovu svakidašnju ćudljivost ― ako je kišom odlučilo zaustaviti život na nekoliko dana, onda je to bilo tako. Sutradan predvečer u uvali Ugljenica jedva se kupalo išta ljudi. Na prvom stablu pri granici šume markerom je bilo napisano “zapalimo još jednu pa idemo”. Bio sam spreman popušiti cijelu šteku cigareta samo da bih produžio taj trenutak
Jobba3

I to se dešava: Do radnog mjesta bez protekcije

Vlastitim bilbordom do posla

Ovaj postupak Tine Šmanjak, ma kako joj se divili ili je kudili, ima i svoju drugu stranu, koja nema veze s njom. Osim što je simptomatičan pokazatelj gdje živimo. Njezin nam postupak zapravo govori kako je žalosno da žena s dva fakulteta traži posao preko plakata
Komiža

Mala kronika ljetne biciklijade 2017: Zapisi poslije puta (3)

Tamo gdje kamen prerasta u makiju

Otok u blizini kopna u mnogočemu je nalik svojoj udaljenoj braći, ali se u bitnim elementima ipak razlikuje od njih. Nekome tko se prvi put nalazi u takvim suprotnostima to je možda teško objasniti. Razlika se ne očituje samo u učestalosti brodskih veza s kopnom, pa time i u općem ritmu kretanja na otoku: ljudi, životinja, kojekakvih dobara… Ne, razlika je dublja i ne može se opisati samo kvantitativno, ali se može namirisati i naslutiti. Čovjek, bilo putnik, bilo otočanin, jednostavno osjeća da kopno nije daleko, i to ne samo zato što ga najčešće može vidjeti. Bliži otoci napola pripadaju moru, a napola kontinentu i ta podvojenost je ono što ih čini uzbudljivima
HSP

Parada crnokošuljaša u Zagrebu

Na ljutu fleku, ljut deterdžent

I hrvatski pravaši i srpski radikali jednako se ponose Trumpom, a od Trumpa bi eventualno dobili samo mlohavim penisom u čelo
Vlaška ulica

Misterija Vlaške ulice

Otkud Vlasi u Zagrebu?

Kada su se u srednju Europu naselili Slaveni, započeli su i njihovi intenzivni kontakti s romanskim stanovništvom (s Germanima su se već ranije susretali, shvatili da ih ne razumiju i zaključili da je to gotovo isto kao da su nijemi – odatle naziv Nijemac). No od tih istih Nijemaca preuzeli su riječ koju su oni koristili za one druge, koje ni jedni ni drugi nisu razumjeli – volhu, tj. kasnije Vlah. I tako konačno dolazimo do ovih naših Vlaha
Vis

Mala kronika ljetne biciklijade 2017: Zapisi poslije puta (2)

Sveto trojstvo: Hvar, Vis i Komiža

Prvo ljetovanje u mom životu, godine 1988., zbilo se na Visu (dakako, s roditeljima), otkad do danas čuvamo malu seriju analognih fotografija u boji koje neizravno prikazuju foto-finiš jednog vremena, nepovratnog kao i sva ostala. No, vrativši se na Vis prvi put poslije tridesetak godina, sudeći prema sačuvanim fotografijama mogao sam samo zaključiti da je mnogo toga što sam na njima vidio ostalo gotovo netaknuto, pogotovo u Komiži koja je na otoku bila moje krajnje odredište
Aarad 01 S

Proizvodnja skrivenih unutrašnjih neprijatelja

Socijalistički mentalitet: objašnjava sve, ne znači ništa

Ako vam treba brzopotezno objašnjenje nekog društvenog fenomena u Hrvatskoj najisplativije se latiti sintagme: “socijalistički mentalitet”. U čemu je tajna uspjeha tog pojma? Što nam govori o našim intelektualnim elitama, a što o političkom trenutku?
Dalmacija

Vrlika i Perućko jezero: Lijepi prizori pastirskog života

Dalmacija kakva je nekad bila, neiskvarena i netaknuta

Izvor Cetine, kameni most od stećaka, crkva sv. Spasa, pogled s Gradine, vrlička česma, koze i ovce na lokalnim cestama, starci koji gone krave na ispašu, kokoši na putu do plaže su nešto što zasigurno nećete zaboraviti. Ovo je Dalmacija kao što je nekad bila, neiskvarena i netaknuta. Perućko jezero je mjesto koje pruža mir
Ookri 09 S

Najteže pitanje: Koliko je sati?

Frtalj šest do pola sedam ili o zagrebačkom računanju vremena

Oni koji dosele u Zagreb iz južnijih krajeva vrlo brzo shvate logiku polovice sata. Umjesto „prethodni sat + i po(l)“ u Zagrebu i drugim sjevernim krajevima kaže se „pola + sljedeći sat“. Ali kad se krene u manje odsječke (tj. frtalje), mnogi ni nakon desetljećâ provedenih ovdje ne proniknu u potpunosti u tu logiku
Josip Vaništa

Uz odlazak Josipa Vanište (1924 – 2018)

Samozatajni sliko-pisac linije i praznine

U osnovi Vaništa je smatrao da je crtež osnova, a boja je tek pratnja, sve se može izraziti crnom, bijelom i malo smeđe boje. Postoje načini slikanja kao što postoje i načini mišljenja. Valja korigirati emociju razumom. Bit nije u gledanom predmetu nego u gledanju
Aanas 04 S

Kaj te muči Njofra?

Istanbulska konvencija, apokalisa tisućljetne hrvatske države

Naravno da je dobro ratificirati dokument prema kojemu se potiče još snažnija zaštita onih potencijalno ugroženih slojeva društva, no dok nam Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na nasilje jednog istaknut člana trenutno najjače političke stranke u Hrvatskoj reagira pozivajući se na gotovo „prirodno“ stanje unutar hrvatske bračke zajednice (vidi: muž može tu i tamo opalit ženu), ne pomognu nam ni tisuće ratifikacija
Dimm 06 S

Osijek: Kad vagina postane politički problem

“Pičkin dim”, izložba koja je razbesnela olovne vojnike partije

Izložbom pod provokativnim nazivom „Pičkin dim“ na kojoj je radove izložilo čak osamdeset umjetnika iz cijele Hrvatske upućen je srednji prst jeftinom pokušaju cenzure umjetnosti i politički motiviranoj smjeni ravnateljice osječkog MLU-a zamaskiranoj pod krinku brige za moral i čudoređe
Vladimir Paar

Najezda epigona kardinala Rišeljea

Akademik Vladimir Paar, Višinski iz našeg sokaka

Pročitati cijelu knjigu da bi se iz nje izvukle dvije rečenice, a zatim ih izvitoperiti, izokrenuti, interpretirati suprotno njihovom značenju, povijesno je poznata metoda koju je rabio Staljinov tužitelj Andrej Januarjevič Višinski, metoda koja je rezultirala time da su nevini ljudi ostajali bez glave ili slani na dugogodišnje robije
hrvatska

Hrvatska, izgubljena u bespućima povijesne zbiljnosti

Pravdanje zločina domoljubljem

Hrvatski su političari bez kompleksa u zagrebačkoj zračnoj luci svojedobno dočekali i pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, komemorirali spomen na Slobodana Praljka, nakon njegove “sokratovske smrti” kojoj je pribjegao u trenutku izricanja haaške presude za zločine u BiH. Jer “zločin za Domovinu ” nije zločin. Nego, valjda, čin odvažnosti i mentalne snage. Motivirane slobodom za Domovinu. Kao primjer drugima. Koje odgajamo u potpuno iskrivljenom sustavu vrijednosti pravdajući zločin domoljubljem, a kriminal i lopovluk državnim interesom