Tekstovi sa tagom: internet

Internet je kao ideja u nastanku bio doslovno revolucionarni projekat, prelomna historijska tačka koja, koristeći tehnološka dostignuća, povezuje ljude, demokratizira znanje a komunikacijske procese diže na nezamisliv nivo. Kako vrijeme odmiče, sve su izrazitiji kontraefekti: demokratizaciju mišljenja, ideja i znanja zamijenili su totalitarna stremljenja i kontrola pojedinca. Uporedo s tim, iz podzemnih slojeva bitisanja na površinu izbijaju jedinke koje urlaju, vrijeđaju, manipuliraju. Idealan teren za tvor(ni)ce paralelne stvarnosti. Ljudima je lakše prihvatiti lažnu informaciju koja ne traži dodatni napor, nego činjenice oko kojih se valja potruditi

I kako dalje? Ima li izlaza? Šta je drugo rastrganoj jedinki ostalo nego da se dobro napuši sode bikarbone i u tom blaženom stanju, dok puca od zdravlja, sačeka Sudnji dan. Ili makar smak svijeta. Taj nam je pokušaj 2012. godine neslavno propao, ali ne budite na kraj srca, bit će još prilika, ima još dvije tisuće i dvanaestih…

Problemi kojima se Twitter danas bavi, odnosno, kojima se bavio dok Elon nije otpustio moderatore – napastovanje, homofobija i transfobija, rasizam i sve veća količina nacista – prisutni su još od prvih online zajednica. Ali operatori tih zajednica već su tada naučili da bezuvjetna sloboda govora ne postoji – ako se toksični i mrzilački članovi zajednice toleriraju, uništit će zajednicu i protjerati ostale

Moderno društvo još nema adekvatan odgovor na neke od najopasnijih formi ponašanja. Ko je mogao zamisliti da će silovanje trajno izazivati, i to na svim meridijanima, masovnu histeriju anonmnih pojedinaca i pojedinki, ali ne protiv silovatelja, nego protiv njihovih žrtava?

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Kao društvena bića koja migriraju, ljudski stvorovi puno polažu u komunikaciju s porodicom i prijateljima. Ako najbliži nisu fizički prisutni, često se doživljava bol koja se, po mišljenju mnogih stručnjaka, teže podnosi od neke fizičke povrede . Budući da komunikacija ojačava veze, postala je važan momenat u evoluciji ljudske rase

Prva linija predaka današnje domaće mačke je iz jugozapadne Azije ka Evropi krenula oko 4400. godine pre nove ere, a pretpostavlja se da su se farmerskim zajednicama približile pre oko osam hiljada godina

Kako bismo osjećali kakvu-takvu bliskost, a istovremeno i iskazali svoju individualnost, na internetu od njegovih samih začetaka formiraju se raznorazne grupice, supkulture čak. Cottagecore i dark academia samo su dvije ribice iz čitavog oceana. Njihova je posebnost što su dio grupe estetskih supkultura nastalih u eri interneta kojom vladaju primarno vizualni divovi poput Pinteresta, Instagrama i Tik Toka, a koji nude brze, probavljive i lako dostupne sadržaje

Upoznavanje preko interneta je novijeg datuma, iako se čini novim generacijama da je internet prirodni dio naše stvarnosti. Nema sumnje da je napravio revoluciju za spajanje svih seksualnih identiteta prilikom potrage za srodnom dušom, ali za gej i bi muškarce, kao i za lezbijke i biseksualne žene, internet je nemjerljivo proširio potragu, kao i prostor za vlastito izražavanje. Od profila po foruma, online sajtova za upoznavanje, do popularnih aplikacija kao što su Tinder i Grindr, gej i bi muškarci traže privremene ili dugoročne partnere, pa i ljubav za cijeli život. Pitali/e smo ih za iskustva koja imaju i šta su to prednosti, a šta mane ovakvog vida komuniciranja

Šta se dogodi kada zamolite ljude da homofobne uvrede i prijetnje iz online sfere izgovore i upute uživo? Učesnici_e programa TPO fondacije imali su upravo za test da pripadniku_ci neke od marginalnih grupa uživo upute neku od prijetnji, preuzetu sa društvenih mreža. Za mnoge je ovo bio izuzetno stresan i preplavljujući zadatak

Internet kakav danas poznajemo samo je podsjetnik na ono što su doživjeli svi drugi mediji kad ih je dohvatila nevidljiva ruka tržišta. Prije nego što ih je ščepala za gušu, novine, radio, televizija, a onda i internet, doista su mogli služiti, i služili su, kao izvori kvalitetnog informiranja, nudeći veću demokratizaciju, otkrivajući nepoznato i čineći svijet pristupačnijim

Lične ispovesti postale su alati za samopromociju, pa se više ne radi o jednostavnim rečenicama, već o pažljivo komponovanim pasusima koji se dele u tačno određeno vreme, da bi se dobilo što više lajkova i šerova. Samopoštovanje tako sve češće zavisi od nepoznatih ljudi, a misli nam opsedaju komentari onih koji možda i ne postoje. Nismo se ni ranije gledali u oči, ali danas ne gledamo ni u zemlju. Ogledala su zamenile selfie fotografije, a prijatelji sve više liče na botove koji znaju sve o nama, ne zato što su nas slušali, već zato što ih kontrolišu zli agoritmi

Urbane legende i bizarne priče nekad su se širile usmenom predajom, a u današnje je vrijeme njihov glavni izvor – internet. Posljednjih godina na ”mreži svih mreža” pojavilo se mnoštvo neobičnih i zastrašujućih glasina, mitova i legendi, a u nastavku izdvajamo pet poznatijih primjera. Upozorenje: većinu priča koje slijede možda je bolje ne čitati prije spavanja!

Seksizam kao oblik diskriminacije žena koji počiva na stereotipnim mišljenjima o rodnim ulogama i predrasudama zasnovanim na polu, odnosno razlikama među polovima, široko je rasprostranjen u društvu. Možemo reći da je postao toliko uobičajen da se s jedne strane previđa i preko njegove pojave prelazi kao preko nečega što je normalno i očekivano. S druge strane, teško se i uočava baš zato što seksistički stavovi decenijama dominiraju u medijskom diskursu, a mnogi ih doživljavaju i kao neizostavno obeležje humora

Biti woke, dakle, osjetljiv za društvene probleme ugroženih skupina i vlastite rasne/rodne/seksualne privilegiranosti, istiskuje ideju klasne solidarnosti praznom kulturnom simbolikom. Wokeness omogućuje članovima srednjeg sloja simboličko sudjelovanje u progresivnim pokretima. Sama namjera je možda uzvišena, suosjećanje s onima u goroj situaciji od vlastite i simboličko iskazivanje te empatije nije nužno pogrešan instinkt. No empatija ne može biti isto što i solidarnost – jedno je individualni osjećaj, a drugo svijest da svaka partikularna borba, bila ona na području radničkih prava, feminizma, antirasizma ili trans prava predstavlja važne pojavne oblike univerzalnih kontradikcija proizvodnih odnosa i društva