Tekstovi sa tagom: intervju

Ssvic3

Retro intervju iz 1985. godine

Sonja Savić: Ne želim živeti po nekim pravilima

Mnoge moje kolegice iz srednje škole, s fakulteta, bile su pune inicijativa, obožavale su Merlinku, Marlenu, hvalile se kako će živjeti drukčije, kako neće pristati na taj ropski, poslušan odnos žene prema muškarcu koji je gospodar naših želja. Kad razmišljam o tipičnom jugoslavenskom braku, pitam se zašto mladi ljudi, koji su često i obrazovani, svojim zajedničkim životom pretvore jedno drugo u malograđane?
Jordi1

Razgovor s Jordi Ilić

Ja bih vrlo rado da se mogu praviti da je sve super

Jordi Ilić na muzičkoj sceni, zajedno s Jelenom Božić, djeluje kroz bend Tús Nua koji iza sebe ima dva albuma. Horizons je izašao 2017. godine, a krajem listopada 2021. objavljen je i drugi, Nothing Personal, koji je izazvao odlične reakcije među kritikom. Dobar prijem i među publikom vjerojatno će biti potvrđen i na koncertima po Balkanu, za koje se bend spremao upravo u vrijeme kad smo vodili ovaj razgovor.
Zzen 02 S

Razgovor sa Sarom Ercegović iz benda ŽEN

LGBTIQ* identitet – kako ga žive hrvatski umjetnici?

Drugi tekst iz serije razgovora s hrvatskim umjetnicima donosi razmišljanja Sare Ercegović o umjetnosti i vlastitu LGBTIQ* identitetu. Pomalo već veteranka alternativne muzičke scene, preko deset godina djeluje (prvenstveno) kao bubnjarka zagrebačkog benda ŽEN. Riječ je o žanrovski nesvrstanom bendu, a ako ga baš želite negdje svrstati, morali biste im nalijepiti kombinaciju etiketa poput kraut math post synth psy indie rock
Faruk Šehić

Intervju: Faruk Šehić, pisac

Svijet i stvarnost su se pokvarili kao dječija igračka

Na ovogodišnjem festivalu književnosti Bookstan, bh. književnik i kolumnista Faruk Šehić publici je predstavio svoj novi kratki roman "Greta". Roman nosi naslov prema čitalaštvu već poznatom liku iz zbirke "Priče sa satnim mehanizmom", sada smještenoj u romaneskni, začarani svijet. O utopijskim junacima Šehićeve „fotonske bajke za odrasle“, naučnofantastičnim putanjama narativizacije ratne traume i mogućnostima transrealizma s autorom je razgovarala književna kritičarka Lamija Milišić
Sabe 01 S

U pol’ 9 kod Sabe: Novi singl i spot

Ne možeš odlučiti da ćeš biti queer

U pol’ 9 kod Sabe je hrvatski indie bend osnovan 2009. godine u Zagrebu. Osim što su jedan od rijetkih indie bendova u Hrvatskoj, U pol’ 9 kod Sabe je bend koji je izrazito popularan i važan za LGBT pokret u Hrvatskoj. Pjesme benda uglavnom tematiziraju različita životna i egzistencijalna pitanja, a posebno se ističu kao bend koji najeksplicitnije tematizira LGBT problematiku na hrvatskoj muzičkoj sceni. Ove teme posljedica su činjenice da su sve članice benda pripadnice LGBT zajednice i aktivistice za prava LGBT osoba. Bend je prošle sedmice predstavio novi singl i spot Neću reći ni riječi, i tim povodom razgovaramo sa Anom Opalić i Martinom Zvonić.
Maric 01 S

Razgovor sa Senkom Marić

Interesuje me ono unutra

Mene, kao spisateljicu, najviše zanima žensko pismo (a njega, usput budi rečeno, mogu pisati i muškarci), kao posebna vrsta govora i stila, poetike koja otkriva jednu noviju, ravnopravnu poziciju nesputanog glasa, koja se onda manifestira kao prostor slobode, još neizrečenog, ne nužno u temi, nego i u načinu, postupku, tonu i atmosferi.
Dradovic 05 S

Dušan Radović, pisac na prinudnom književnom radu

Etiketiranje je nemoć onih koji imaju moć

Oktobar 1984: "Veliki deo savremene poezije ne razumem i ne pada mi na pamet da za to sebe okrivljujem! To je poezija uskih zatvorenih krugova, dezerterska, daleko od ljudi i njihovih pravih problema, dosadna, prazna, bez duha, prosta... "
Mihailo Pavlović

Ekskluzivno: Mihailo Pavlović, zastupnik žrtava

Uskoro naknada štete Albancima na osnovu haške presude

Ključnom u ovom predmetu smatram činjenicu da je prvostepeno presuđeno i to da su presude Haškog tribunala sastavni deo našeg pravnog sistema. Niko dosad nije vodio ovakav spor, a krivična odgovornost u ovom našem zasnovana je na presudi “kosovskoj petorci” (Šainović i drugi)
Tereza 03 S

Film “Tereza 37”: Razgovor s Lanom Barić

Zarobljena u građanskom domu

Film "Tereza37" reditelja Danila Šerbedžije izabran je za hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oskar u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma. O filmu smo razgovarali s Lanom Barić koja je napisala scenario i odigrala glavnu ulogu
Dzipsi 02 S

Intervju: Jovan Živadinović Džipsii

Bez neustrašivosti nema pravog života

Kada je muzika u pitanju, tumačenje kvir motiva može da se posmatra s dve tačke – ili se u neku pesmu kvir značenje učitava, ili ti motivi zaista postoje. Dugo smo u tuđe stihove umetali sebe, tražili se tamo gde nas nije bilo – o ljubavi između osoba istog pola se nije govorilo, a ono o čemu se ćuti ne nalazi se ni u pesmama. Srećom, stigla su neka druga vremena
Hulio Kortasar

Retro intervju: Hulio Kortasar

Bio sam mnogo srećniji dok nisam bio poznat

Reći ću nešto što ne bi trebalo jer niko ne bi povjerovao, ali uspijeh mi ne pričinjava zadovoljstvo. Drago mi je što mogu živjeti od onoga što napišem, pa se moram nositi sa popularnom i kritičkom stranom uspijeha. Ali kao čovjek, bio sam mnogo srećniji dok nisam bio poznat, mnogo srećniji. Sada ne mogu otići u Latinsku Ameriku ili Španiju, a da me ne prepoznaju na svakih deset metara i zatraže autograme, zagrljaje. To je veoma dirljivo jer se radi o čitaocima koji su pretežno veoma mladi. Srećan sam što vole ono što radim, ali je prilično stresno za mene kada je u pitanju privatnost. Ne mogu otići na plažu u Evropi; za pet minuta pojavi se fotograf. Izgledam tako da je nemoguće maskirati se; da sam niži mogao bih se obrijati i staviti naočare za sunce, ali sa svojom visinom i dugim rukama prepoznaju me izdaleka
Dragoljub Stanković

Intervju: Dragoljub Stanković, pisac

Temelji srpskog društva nalaze se u masovnim grobnicama

Govori se o beloj kugi, o srpskom narodu koji nestaje, izdajama, spasenju, sve kolektivistički jer nam je takav kulturni model, oduvek. Spasenje je, međutim, uvek individualno. Smrt dolazi samo po vas i sa vama nestaje ceo svet. Nacionalisti su nezrele, korumpirane jedinke, oni umiru u krdu, mnoštvu, jer i nemaju ličnost, slobodu koja je odgovornost, ne priznaju da neko može da misli svojom glavom jer prvi oni to ne umeju. Lažna smrt dolazi posle lažnog života. To je najstrašnije što mogu poželeti sebi, činjenicu da nisam ni živeo svoj život, nego sam se vodio nekakvim šemama i unapred datim obrascima. Niče je pisao o “samo svojoj smrti” kao o uzvišenom cilju. Književnost je najbolji način da se stekne uvid u svet, sopstveno mišljenje i osećanje, izgradi slobodna ličnost koja će kasnije delovati svojim primerom na druge. Svu komplikovanost i finoću, protivurečnost sveta i života ona pokušava da fiksira estetski
Teresa Forcades

Intervju: Teresa Forcades

Sakrament braka između homoseksualnih osoba

Sakrament je kada nevidljivo učiniš vidljivim. Iskreno, kada vidim dvoje ljudi koji su zajedno 50 godina i još uvijek se šale, obožavam to, jer oni ti daju nadu u čovječanstvo. To je sakrament. Sakramentalni dio je ta predanost koju oni imaju jedno za drugo, a ne seksualna podudarnost zbog koje imaju djecu, što je također dobro, ali nije to sve. To je zapravo moj argument za sakrament braka između homoseksualnih osoba. Jer, poznajem puno parova čija me ljubav dirnula, i homoseksualnih i heteroseksualnih
Podrugljivci 3

Anes Osmić o “Podrugljivcima“, prvoj web seriji za mlade

Mladi se prepoznaju u istom bolu

Serija “Podrugljivci” je prva web serija za mlade u BiH u kojoj se kroz perspektivu mladog čovjeka govorio o ratnoj prošlosti i traumama iz djetinjstva. Anes Osmić je autor i scenarista serije, a Nejra Latić Hulusić je producentica i rediteljica serije. Za njih je ovo važan umjetnički projekat jer daje mladima današnjice priliku da u likovima prepoznaju sebe, svoje iskustvo te im daje motivaciju i snage da nastave dalje na hrabrom putu zacjeljenja kako ličnih tako i kolektivnih rana. Koliko je bilo izazovno snimati seriju i kako je tekla saradnja s mladim glumcima i glumicama, ispričao je autor Anes Osmić
Bohumil Hrabal

Retro intervju: Bohumil Hrabal

Zgražavam se zbog toga što još postojim na ovome svetu

Trudio sam se oduvek da kažem ono što je bilo upereno protiv bilo kakvih konvencija. Borio sam se protiv toga da ljudi budu maloumni i malodušni. Nastojao sam da ono što se dogodilo, bude opisano na umetnički način, ali ne kao optužba, već kao svedočenje o faktima koje ljudi dobro poznaju, o kojima pričaju u krčmi ili kod kuće, ali krišom. Ne treba govoriti krišom, već naglas, na trgu, da bi to čula javnost. A moj način opštenja sa ljudima je pisanje; ja nisam nikakav govornik, moglo bi se čak reći da sam loš govornik. Ja sam samo pisac, i uvek sam se trudio da tu glasnost unesem u svoju literaturu