Tekstovi sa tagom: intervju

Dollore 01 S

Dolores Ibaruri, La Pasionaria

Pravičnost i sloboda nasušne su potrebe kao i hleb

"Borba ima mnogo vidova. Bori se oružjem, umom, srcem, perom. Doklegod čovek živi goreći za svoju ideju, hraneći svoje vatre njome - on je borac i seje klice jedne buduće žetve. Moja vera stvara snagu, a moja snaga hrani tu veru. Čarobni krug iz kojeg ne želim i ne mogu izići: Ono što osvetljava moj život i drži mi podignutu glavu, to su vera u čoveka, a samim tim i vera u budućnost. S najdubljim uverenjem kažem da u tu budućnost gledam s poverenjem"
Ringga2

HIV kao provera ljudskosti

Moralna osuda teža od bolesti

Kako povratiti nadu? Potpuno otvorenim i iskrenim razgovorom. Bez ikakvog okolišanja, uvijanja, bežanja, bez ulepšavanja ili prećutkivanja. Realno, istinito, iskreno. Nikad, ali nikad ne smete lagati pacijenta. Istina vas čini slobodnim. I nema čistijeg i lepšeg osećaja od istine koja izgradi neverovatno poverenje! Kada najteži period prođe, pacijenti rado dođu da zajedno popijemo kafu. I tada se najlepše ispričamo. Pričamo o svemu. I o teškim momentima. I o lepim; I o budućnosti. I o nadanjima. To su tako "filigranski" momenti ... sitnice koje jako mnogo mogu da znače.
Bogdanb1

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović

Jugoslovenstvo se mora učiti

Jugoslavija jeste najbolja kada se malo klima, kada se menja, kada može iz raznih pravaca da se shvati... Kada se stegne gvintovima i kad neko hoiće čvrstu, tvrđu Jugoslaviju, onda ona puca. To je moja generacija videla 1940. godine i to je strašno iskustvo. To je nešto što Jugoslavija apsolutno ne podnosi. Jugoslovenstvo ne podnosi dogme, ni socijalne, ni nacionalne, ni verske, ono mora da prihvati, ako govorimo o nacionalnim i religioznim vrednostima - polimofriju. I još nešto što se u ovoj zemlji ne radi - jugoslovenstvo se mora učiti
Bow 03 S

Kvir teologija

Božja revolucionarna kvirnost

Alen Kristić je teolog, publicist, prevoditelj i mirovni aktivist. Jedan je od pokretača regionalnog izdanja Međunarodnog teološkog časopisa "Concilium". Pored toga što je uredio niz publikacija posvećenih svjetskom etosu, čiji je regionalni promotor već više od jednog desetljeća, objavio je: „Religija i moć“ (Rabic, Sarajevo, 2009), „Graditeljice mira – društveno-politički angažman dobitnica Nobelove nagrade za mir“ (TPO Fondacija, Sarajevo, 2012), „Tiranija religijskog – Ogledi o religijskom bezboštvu“ (Rabic, Sarajevo 2014), „Prognani u zaborav – Fragmenti o pozitivnom potencijalu religioznog“ (Synopsis, Zagreb & Sarajevo, 2015), "Gravitacije" (Shura Publikacije, Rijeka, 2017). U pripremi su njegova zbirka poezije "Agonije. Poetika tjelesno-političkog" i zbirka eseja "Religiološki ogledi. Rat - pamćenje - blasfemija".
Bogdanb 01 S

Intervju iz arhive: Bogdan Bogdanović

Predstoje nam godine mraka i mračnjaštva

Dobar Srbin je pametan Srbin. Srbin kosmopolita, Srbin koji se ne plaši da živi u "velikom svetu" i da taj svet priziva k sebi, dobar Srbin je laička pojava sa laičkim shvatanjem kulture, dobar Srbin je odelio nivo religije i nivo opštenja sa Bogom, sa apsolutom i on voli svoj samostalni religiozni život. Dobar Srbin je onaj koji shvata da Srbi, rasejani po Balkanu, mogu da žive samo u simbiozi sa drugim narodima. To je srpska politika i intelektualci bi odavno trebalo da utuve u glavu svakom Srbinu, od Garašanina naovamo. Dobar Srbin treba da ima nagon ka integrisanju, nasuprot danas dominantnom nagonu ka izdvajanju i zatvaranju. Onog trenutka kad se ovo ludilo okonča, kad postane jasno da je srpski velikodržavni projekat bio težak promašaj moraćemo početi iz početka svi na ovim prostorima
Umma 05 S

Retro iz 1997: Filmska ikona devedesetih

Uma Thurman: Neodoljivi otrov

"Kao glumica, menjam svoj izgled iz filma u film, što stalno ima različite fizičke implikacije. Gledam na to na paletu, alat kojim se služim, tako da tome ne poklanjam posebnu pažnju. Pa šta ako ljudi smatraju da sam zgodna? lma puno ljudi koji izgledaju mnogo bolje je od mene, a i umeju da glume ribu mnogo bolje..."
Uttos 01 S

Uroš Tošković: Retro intervju iz 1983. godine

Osjećam se jezivo uništen kad sam sa drugima

Svako druženje je kukavičluk i zavaravanje, a samoća je hrabrost i bogatstvo. Čak i kad sam sa svojom djecom, ja se osjećam totalno sam. Zaista, nikada i nigdje nijesam uspio da se adaptiram.
Atng 01 S

Pozajmljeni intervju

Béla Tarr: Jebeš filmsku industriju!

Kada držite kameru imate izuzetno veliku odgovornost. Naravno da ste odgovorni za novac, za ljude kojima se obraćate... Za mene je najvažnije – ako snimate filmove molim vas nikada ne lažite. Morate da pokažete sebe, vaše viđenje sveta, vaš odnos prema svetu. To je osnovna tačka. Mislim da je snimanje filmova mnogo više moralno i etičko pitanje nego tehničko (Béla Tarr, 2011)
Saba 01 S

Pozajmljeni intervju: U pol’ 9 kod Sabe

Važno nam je da o ljudima sa margine govore i pjevaju marginalci/ke

U pol’ 9 kod Sabe vlada poprilično feminističko ozračje. Općenito, u tom bendu uvijek su svirali ljudi koji su svjesni da feminizam uopće ne može biti upitan. Feminizam se jednostavno podrazumijeva kod Sabe!
Nedda 01 S

Jedna životna priča

Neda Arnerić: O dorćolskim ulicama i glumačkoj mladosti

U filmu Lordana Zafranovića "Večernja zvona“ imam jednu erotsku scenu zbog koje će sigurno biti mnogo govorancije. To je urađeno tako da stojim iza svega što je snimljeno. Nadam se da će strast i erotika uzbuditi i gledaoce, a ne kao što ponekad biva, spomenula bih samo „Unu“, da ih ostavlja hladnim - kaže glumica za koju se može tvrditi da je jedna od prvih na našem filmu otkrila svoje tjelesne kvalitete.
Lhunt 01 S

Retro intervju 1997: Mumin, Love Hunters

Magloviti delirijum

Mislim da rokeru muzika mora da bude sve, a novac ništa. Sve mora da bude podređeno muzici, publici, radu, napretku... Znam da to zvuči samoupravljački, ali tako je...
Jello 02 S

Retro intervju: Jello Biafra

Subverzija na delu

Jello Biafra (pravo ime Eric Boujet) za neke je bivši punker koji se prodao, za druge - relikvija. Uglavnom uspeva a ostvari svoje dečačke snove. I noćne more, ponekad...
Kimm 02 S

Retro intervju: Kim Basinger (1997)

Možda sam zaista naivna...

"Kad sam prvi put pročitala scenario, rekla sam: "Ne, ne želim to da radim." Jednostavno, nisam videla sebe u toj ulozi. Želela sam nešto kao Jane Eyre. Ponekad sam svoj najveći neprijatelj kad biram scenario. Sam Bog zna da sam u životu pravila očajne izbore, a da sam odbijala zaista dobre ponude, filmove koji su druge pretvarale u zvezde. Po savetu svog agenta, ponovo sam pročitala L. A. Confidential i shvatila zašto je insistirao. Bila sam nervozna kad smo se reditelj Curtis Hanson i ja sreli, jer sam imala neka pitanja u vezi s filmovima The River Wild i The Hand That Rocked The Cradle. Ali on je imao jasnu predstavu koga želi za lik Veronice Lake. Za mene je to čudesna uloga jer su me dosad zaobilazile ozbiljne dramske role."
Zoran Žmirić

"Pacijent iz sobe 19", novi roman Zorana Žmirića

Fantomska bol oduzete mladosti

Osmi roman riječkog pisca, “Pacijent iz sobe 19”, prati Vanju Kovačevića koji je kao devetnaestogodišnjak otišao u rat. Točno 19 godina poslije, nakon devetnaest smrti, Žmirićev junak naći će se u bolnici, u sobi broj 19. Tu počinje priča koju mnogi nazivaju možda i najvažnijim antiratnim romanom
Hrvoje Klasić

Intervju: Hrvoje Klasić, povjesničar

Ubijanje ustaša nije genocid nad Hrvatima

Pošto zna da veliki dio hrvatskih Srba nije otišao u četnike nego u partizane, Lozo onda i partizane uvlači kao počinitelje tog navodnog genocida nad Hrvatima, čime upada u drugu logičku klopku. Naime, već od početka rata Hrvati se masovno uključuju u partizane – Prvi partizanski odred sastavljen je 99 posto od Hrvata – a nakon pada Italije 1943. Hrvati čine većinu u partizanskom pokretu u NDH, pa onda po Lozi ispada da su Hrvati činili genocid nad Hrvatima. Prema Lozi, ubijati ustaše znači genocid nad Hrvatima. To je isto kao reći da je nakon Bleiburga počinjen genocid nad Hrvatima. Nema spora da su nakon rata i na Bleiburgu počinjeni zločini, ali je ključno to što nitko od strane partizana nije ubijen zato što je bio Hrvat, nego zato što je bio ustaša ili kolaboracionist