Tekstovi sa tagom: istopolni brakovi

Životne partnere Ivu Šegotu i Mladena Kožića nominirao je stručni tim Dječjeg doma Zagreb (...) "Čast nam je biti među nominiranima za godišnju nagradu. Posebno nas raduje što nominacija dolazi od stručne službe Dječjeg doma u Nazorovoj koja prati razvoj djece u našoj udomiteljskoj obitelji i koja se zajedno s nama ponosi uspjehom koji djeca ostvaruju"

Ustavni sud Slovenije legalizovao je istopolne brakove i usvajanje dece od strane istopolnih parova odlukom da su zakoni koji definišu brak i usvajanje diskriminatorni.

Može se desiti da Predlog zakona i ne stigne do Skupštine, odnosno da se zastane sa procedurom. Valja, međutim, pretpostaviti da je Vučić, ako je to zaista želeo, imao na raspolaganju niz načina da zaustavi ili uspori rad na ovom Zakonu mnogo pre nego što se došlo u završnu fazu. Biće, dakle, da će izabrati neki drugi put...

Istorija kvir iskustva je zajednička, pripada svima, jer nas leči od nevidljivosti. Iako se prava pripadnika LGBTIQ+ zajednice razlikuju od zemlje do zemlje, retki su oni koji misle da nam borba nije neophodna i da bi trebalo da nastavimo da živimo u tišini. Zato je svaka priča važna.

Svećenicima i đakonima prezbiterijanske Škotske crkve bit će dozvoljena služba na istospolnim vjenčanjima, čime će se okončati stoljetna zabrana. Skupština crkve izglasala je ovu odluku s 274 glasa za i 136 protiv.

Osim što im se život svakodnevno vrti oko izbjegavanja nasilja iz mržnje, istospolni parovi u Bosni i Hercegovini ne mogu ostvariti brojna prava koja se podrazumijevaju za njihove sugrađane i sugrađanke u ozvaničenim heteroseksualnim zajednicama. Za istospolne partnere, koji ni na koji način nisu prepoznati u zakonu, već regulisanje imovine i nasljeđivanje je, recimo, pravna zavrzlama, kao i pravo na dijeljenje socijalnog i penzionog osiguranja, a svakodnevni su i simbolični problemi poput onog da svojoj dugogodišnjoj partnerici ili partneru ne mogu obezbijediti sahranu po njihovoj želji jer nemaju nikakva prava ispred biološke porodice, ili da ih, ako završe na intenzivnoj njezi, partnerica ili partner ne mogu posjetiti, dok je to istovremeno dozvoljeno biološkoj porodici koja ih možda uopšte ne prihvata. Ukoliko su prisutna i djeca, stvari se dodatno komplikuju jer naši zakoni ne priznaju da dijete može imati dvije majke ili dva oca.

Unatoč tome što je prihvaćanje i podrška queer zajednici danas veća no ikad, i dalje živimo u društvu u kojem heteroseksualna zajednica ima više prava, moći i slobode.

Sredinom 2019. moj tadašnji partner i ja odlučili smo našu vezu usmjeriti u novom pravcu, podići na neki novi nivo koji je podrazumijevao i planiranje odlaska iz Bosne i Hercegovine. U neku sretniju budućnost – mislio sam tada, priznajem dosta nepromišljeno, s izvjesnim mladalačkim zanosom i romantičnim shvaćanjem. Plan je bio jasan: Španija nas je čekala, trebalo je samo sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj. To je bio najbrži put jer jedan od nas je bio državljanin Hrvatske, a na osnovu sklopljenog životnog partnerstva drugi bi dobio većinu prava i povlastice koje uživaju bračni partneri državljana_ki zemalja Europske unije. Ni prvi niti zadnji od bosanskohercegovačkih istospolnih parova koji je to učinio, neki zbog simboličke prirode, a neki u želji da svoj zajednički život izgrade negdje drugo, uz sve ono što im je nedostajalo ovdje.

Problemi, težnje, želje i nadanja ostali su gotovo sasvim isti, uz ne baš mnogo optimizma da će se u skorije vreme ispuniti. Mnogi kažu da se, iako je Srbija danas bolje mesto za život za pripadnike LGBTI+ zajednice nego što je to bila 2001, ključni zahtevi nisu promenili od te godine.

Iako bi trebalo da bude jasno da su ljubav, poštovanje i podrška ono što čini porodicu, mnogi i dalje sebi daju za pravo da istopolne zajednice guraju u četiri zida. Svet se srećom polako menja, pa su LGBTIQ+ parovi u Crnoj Gori dobili priznanje da su ono što jesu – porodica.

Ostvarenost na planu seksualnog života i seksualnosti kao takve, kao jednog od segmenata ličnosti svake zrele osobe, je značajan faktor koji utiče na osećaj sreće i zadovoljstva uopšte. Za partnerske odnose, negovanje intime u ovom pogledu znači ujedno i održavanje kvalitetne veze. Iako seks sam po sebi ne može biti i jedina osnova zdrave ljubavne veze, vrlo je važno održavati strast ne bi li povezanost bila potpuna. Izostanak dinamike u ovom domenu (ili čak izostanak samog seksualnog kontakta među partnerima) dovodi do frustracija i preispitivanja sebe, partnera i međusobne privlačnosti. Samopouzdanje, koje se na ovaj način urušava, mahom dovodi do ljubomore, koja je neretko razlog urušavanja veze.

Zamislite situaciju u kojoj bi se za svaki heteroseksualni brak raspisivao referendum, te tražilo napismeno odobrenje većine. Jezivo zar ne? Istopolni brakovi trpe baš takve ispite, a poslednji referendum se dogodio u Švajcarskoj i prošao dobro, budući da je 64,1% stanovništva odlučilo da je ljubav ljudsko pravo. Istorijski dan

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Sakrament je kada nevidljivo učiniš vidljivim. Iskreno, kada vidim dvoje ljudi koji su zajedno 50 godina i još uvijek se šale, obožavam to, jer oni ti daju nadu u čovječanstvo. To je sakrament. Sakramentalni dio je ta predanost koju oni imaju jedno za drugo, a ne seksualna podudarnost zbog koje imaju djecu, što je također dobro, ali nije to sve. To je zapravo moj argument za sakrament braka između homoseksualnih osoba. Jer, poznajem puno parova čija me ljubav dirnula, i homoseksualnih i heteroseksualnih

Nakon godina borbe, odgađanja i čekanja, crnogorskoj LGBTIQ zajednici omogućeno je sklapanje životnih partnerstava. Prve su to, u nedjelju, učinile dvije djevojke u Budvi, osam godina nakon krvave budvanske Povorke ponosa