Tekstovi sa tagom: jednakost

Životne partnere Ivu Šegotu i Mladena Kožića nominirao je stručni tim Dječjeg doma Zagreb (...) "Čast nam je biti među nominiranima za godišnju nagradu. Posebno nas raduje što nominacija dolazi od stručne službe Dječjeg doma u Nazorovoj koja prati razvoj djece u našoj udomiteljskoj obitelji i koja se zajedno s nama ponosi uspjehom koji djeca ostvaruju"

Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. svibnja, udruga Dugine obitelji najavila je nastavak Aninih i Rokovih avantura

Zamislite da uđete u prostoriju u kojoj su mahom ljudi koje poznajete – roditelji, rođaci, komšije, poznanici, tetke, strine i ostali. Zamislite još da vas niko od njih ne vidi. Ako vas neko i primeti, izgovara rečenice poput „meni je to bolesno“. Sad zamislite da živite u toj sobi.

"Ali na cijelom svijetu, na butum dunjaluku, ne postoji nijedna, ali baš nijedna zemlja u kojoj se diskriminira i progoni homoseksualce, a da etničke, vjerske i društvene manjine žive u ravnopravnosti i rahatluku" (Miljenko Jergović)

Kada sagledam svijet shvatam da ništa nije konstantno i da je jedina sigurnost u promjeni. Svijet kakvog mi danas poznajemo nije postajao prije samo nekoliko desetina godina. Realnost koju živimo ali i prava koja uživamo mnogima su bila oduzeta. Dugogodišnje aktivističke borbe, rad i zalaganje za ravnopravnost stvorile su mnogo bolje i sigurnije okruženje. Da se ne shvatimo pogrešno, raditi treba još mnogo jer se još uvijek ne osjećamo svi_e dovoljno sigurni_e pokazati svoje identitete cijelom svijetu, ali me tješi činjenica da promjene postoje, a da upravo njima možemo svjedočiti i mi sami.

Može se desiti da Predlog zakona i ne stigne do Skupštine, odnosno da se zastane sa procedurom. Valja, međutim, pretpostaviti da je Vučić, ako je to zaista želeo, imao na raspolaganju niz načina da zaustavi ili uspori rad na ovom Zakonu mnogo pre nego što se došlo u završnu fazu. Biće, dakle, da će izabrati neki drugi put...

Svećenicima i đakonima prezbiterijanske Škotske crkve bit će dozvoljena služba na istospolnim vjenčanjima, čime će se okončati stoljetna zabrana. Skupština crkve izglasala je ovu odluku s 274 glasa za i 136 protiv.

Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije.

Sredinom novembra prošle godine Evropska komisija objavila je dokument dugo očekivane, desetak godina rađene, i prve ikada, Strategije za ravnopravnost LGBTIQ osoba, ili LGBTIQ Equality Strategy 2020-2025. Cilj Strategije je, kako je to i sama predsednica Evropske komisije Urusla fon der Lajen nekoliko puta istakla, jačanje prava pripadnika LGBTIQ zajednice širom Evropske unije, i to borbom protiv diskriminacije, osiguravanjem i promovisanjem njihovih prava i prava njihovih porodica; ukratko, iskorenjivanjem sveprisutne nejednakosti.

Iako bi trebalo da bude jasno da su ljubav, poštovanje i podrška ono što čini porodicu, mnogi i dalje sebi daju za pravo da istopolne zajednice guraju u četiri zida. Svet se srećom polako menja, pa su LGBTIQ+ parovi u Crnoj Gori dobili priznanje da su ono što jesu – porodica.

Nakon što su prošle godine postali prvi par u životnom partnerstvu koji je izborio pravo na udomljavanje djece, Mladen Kožić i Ivo Šegota više nisu i jedini. Priliku da nekome ostvare sretno djetinjstvo dobila su još dva hrvatska para, kako Crol.hr doznaje u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nakon što je partner saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića, Matija Stainer, prošlog tjedna na društvenim mrežama objavio njihovu fotografiju s Brača na kojoj se ljube, vijest je, osim u domaćim, odjeknula i u nekim inozemnim medijima.

Do presude je došlo nakon što su u Bugarskoj tamošnje vlasti odbile izdati izvod iz matične knjige rođenih novorođenoj djevojčici istospolnog para uz objašnjenje da dijete ne može imati dvije majke.

Praznici su nezgodno vreme za mnoge LGBTIQ+ osobe, budući da usamljenost navali baš oko Nove godine. Bilo da su autovani ili ne, kvir građani trpe u periodima koji su krojeni po meri većine. Zato je svaki gest dobro došao, na primer dečko za Deda Mraza

Orodnjavanje proračuna? Zvuči kao još jedan ideološki izum ljevice. Kakve veze ima spol s makroekonomijom? Predstavnici konzervativnih opcija ponovno bi se primili za glavu i najvjerojatnije iznijeli lavinu istih ili sličnih komentara pri samom spomenu ovog koncepta. No, rodno osjetljivi proračun nije nerazumljiv i nepoznat samo konzervativcima, nego i široj hrvatskoj javnosti, pa čak i onima koji su ga dužni implementirati