Tekstovi sa tagom: jezik

Danf 01 S

Neprevodiva osećanja koja niste znali da imate

Neodoljiv nagon da strgnete odeću sa sebe dok plešete

U našem toku svesti – koje filtrira različite osećaje, osećanja i emocije – ima toliko toga da se procesuira da mnogo toga prođe nezapaženo”, kaže Lomas. „Osećanja koja smo naučili da prepoznajemo i obeležimo jesu ona koja primećujemo – ali ima mnogo toga čega možda nismo svesni. I zato mislim da će, ako dobijemo ove nove reči, one moći da nam pomognu da artikulišemo čitava područja iskustava koja smo samo u magnovenju primetili
Cake 01 S

Iz knjige "Završne riječi, ipak"

Cinici i psi

Ljudi misle da je papirologija ono beskrajno i mukotrpno skupljanje hrpa i hrpa papira da bi se ishodilo nešto (građevinska dozvola, registriranje tvrtke, dobivanje stipendije i tomu slično), pa premda u svojem nazivu papirologija ima sufiks –logija kao i sve ostale riječi koje označuju neku znanost (biologija, ginekologija, oftalmologija, pulmologija, arheologija, etnologija, psihologija, sociologija itd.), rijetki papirologiju osjećaju kao znanost, a ona to doista jest: znanost o papiru(su)
Tongua1

Jezik oblikuje stvarnost

Politička korektnost: Nije reč ta koja napada

Pretpostavlja se da je svima jasno da utopije mogu da postoje samo u mašti – društvo u kojem bi svi poštovali jedni druge ravno je naučnoj fantastici, najpre zbog toga što „poštovanje“ nema univerzalnu definiciju. Ne postoji ni jasna odrednica o tome šta je ispravno izražavanje koje zadovoljava sve moralne zahteve, budući da se terminologija stalno menja. U tom vrtlogu bi politička korektnost mogla da posluži kao alatka za balansiranje, ali nije uvek tako.
Jazik 01 S

Apsandžije srpskog jezika

U potrazi za izgubljenim rečima

Otkad carstvuju narodoljupci, samozvani i samovoljni patroni nacije i pritežaoci nacionalističke naracije, zavladaše mrtvilo i mrtvež, život se preinači u mrtvovanje, a vascela zemlja postade mrtvaja nastanjena mrtvolikim, mrtvokastim, mrtvonogim i mrtvoduhastim svetom što povazdan mrckelja, spleten u nebrojene mrtvouzice. Što su staratelji prilježniji u odbrani i zaštiti nacije i nacionalnog identiteta, to su njihovi štićenici rešeniji da petama daju vetra i iskobeljaju se iz čvrstog tutorskog zagrljaja od kojeg pucaju kosti
Ilustra 05 S

Kome treba bogatiji rečnik

Zašto žena može da bude domaćica, a ne može filozofkinja?

Razlozi pružanja otpora socijalnim femininativima nisu jezičke, već ideološke prirode i dolaze uglavnom od branitelja patrijarhalnog poretka. Na kraju, nove reči se ne uvode za nešto nepostojeće, već za jedno polje realnosti koje do sada nije bilo imenovano. Zar obogaćivanje jezika ne bi trebalo da raduje one kojima je posao da brinu o jeziku? Što je jezik razuđeniji, raskošniji, sveobuhvatniji – to je i naše poimanje sveta šire, bogatije i složenije. Otkad je to nešto loše?
Kava 04 S

Poruka jednog srpskog letka (koji nikako nije flyer)

Jezik čuva granice: Ako si down, budi neraspoložen

Kada su davnih devedesetih čuveni Boško i Stanko sa Pinka u još čuvenijoj emisiji „City“ govorili da je nešto must, a Snežana Dakić pitala sagovornike kako brinu o svom wellnessu, svi smo se zgražavali. Pa, zar nemamo mi u ovom prelepom jeziku svoje rođene reči kojima možemo da se služimo?!
Beč

Feljton: Jugoslavija, zabluda najboljih (1)

Bečki dogovor, temelj ujedinjenja južnoslovenskih naroda

Andrija Čolak (1938), novinar i publicista, pripada generaciji novinara koja je najveći deo svog radnog veka provela u državi koja se zvala Jugoslavija. Radio je u Mladosti, zagrebačkom Večernjem listu (dopisnik iz Beograda), Četvrtom julu (direktor i glavni i odgovorni urednik), zagrebačkom Vjesniku (dopisnik i politički analitičar iz Beograda), u Predsedništvu CK SKJ (savetnik za medije) i na kraju kao slobodni novinar. Objavljivao je u većini tada vodećih jugoslovenskih listova. U tri knjige, koje čine svojevrsnu jugoslovensku trilogiju, (Paklena rezidencija Brozovih, Agonija Jugoslavije i Jugoslavija – zabluda najboljih) na neuobičajen način je prikazao razvojni put jugoslovenske zajednice - od osnivanja do raspada - kroz naizgled sporedna zbivanja i događaje, sa obiljem pikantnih detalja, držeći se istorijskog konteksta, ali, pre svega, nastojeći da, zanimljivim kazivanjem, čitaocu približi mnoge činjenice i objasni burnu istoriju zajedničke države. U ovom feljtonu ekskluzivno objavljujemo prva dva poglavlja najnovije knjige Andrije Čolaka „Jugoslavija - zabluda najboljih“, o rađanju ideje o ujedinjenju koja je dovela do osnivanja zajedničke države Južnih Slovena
Saraj 01 S

Iz knjige „Život na drugom jeziku“

Možeš izbaciti djevojku iz Sarajeva, ali nikad Sarajevo iz djevojke

Kao autor sve svoje publikacije i prevode pišem u njemačkoj transkripciji. Prestala da sebi prebacujem taj nekoherentni i nelogični način pisanja sopstvenog imena – nema tu logike, ali gdje na svijetu i gdje u životu ima te čuvene logike? Da li je rat logičan? Da li je logično postati izbjeglica? Da li je logično migrirati u drugu zemlju, u drugi jezik? A da li je logično sve to ne uraditi, ne biti izbjeglica, ne naučiti nijedan drugi jezik? Ko to može da zna?
jezik

Teror jezika

Spašavanje hrvatskih riječi

U vrijeme komunističkog demona Josipa Broza nismo znali ni da postoje riječi ili izrazi poput: privatizacija, ovrha, potrebiti, ugrožene skupine, prekarni rad, tajkunizacija, šatoraši, zaštitari, kamatarenje, rad za opće dobro i sl.
Aatk 64 S

Zanimljiva lingvistička geografija

Maternji

Od svih Feđverovih i Grgurićevih, a ima nas, jer svi su se svojski potrudili, baš sam ja, tako mi i treba, odlučila da pišem. I da ostanem Jugoslovenka. Pored svih seoba i "seoba". I tuđih i mojih. Ima me u knjigama, zbornicima, časopisima, listovima, novinama... Nema me, zašto li se uopšte ne čudim mom neuspehu, ni u srpskim, ni u hrvatskim, ni u mađarskim, ni u jevrejskim antologijama
Azgrr 18 S

Za sve koji vole i (ne) razumeju Zagreb i Zagrepčane

Priručnik purgerskog govora

Ne bez strepnja koje sjenovito vladaju prostorom grada podjednako kao i onim unutrašnjim kojeg najbolje razumijemo na vlastitom narječju pripremljen je i ovaj maleni prilog zagrebačke duhovne ostavštine. Oni koji vole Zagreb ili su u njemu odrasli pronaći će ovdje, posve sigurno, i dio vlastita govora, pogleda i misaonosti
Aabra 31 S

Iz knjige “Zvezdana prašina” Milana Vlajčića

Srpski jezik na izmeštenom ragastovu

U svojoj novoj zbirci tekstova pod naslovom “Zvezdana prašina”, u izdanju “Derete”,  Milan Vlajčić se još jednom pokazuje kao beskompromisno iskren i bridak komentator današnjice. Zašto su danas aktuelne Vlajčićeve uspomene iz vojske, da li bi sreća postojala bez nesreće, otkud su baš plavuše postale erotski simbol, odakle eksplozija memoara, šta se desilo s filmovima na nitratu, koja je autorova omiljena književna i filmska lektira, da li smo dobili svet koji zaslužujemo, kakav je zapravo naš obrazovni sistem, šta znači prijateljstvo, kako se dodeljuju književne nagrade… o svemu tome piše Vlajčić  koji kaže da svojim tekstovima “daje ‘dijagnozu’ kulturi na intenzivnoj nezi”. Sa dozvolom autora, čitaocima našeg portala predstavićemo dva eseja iz knjige “Zvezdana prašina”
Irska plaža

Kako su Srbi naučili Irce da igraju srpsko kolo zvano riverdance

Pričaj irski da te niko ne razume

Iako raštrkani širom sveta, Irci su čvrsto povezani zajedničkim jezikom. Engleskim. Lako je Srbima. Njihov jezik razumeju i stranci – Crnogorci, na primer. Ircima je, da bi ih svet razumeo, za razliku od Srba, potreban prevodilac. Jedino im ne treba prevođenje na jezik kojim se danas govori u pojedinim balkanskim zemljama, a koji je u Srbiji poznat pod nazivom „srpski“. To je zato što su srpski naučnici nedavno otkrili velike jezičke sličnosti između Kelta i Srba
Fighh 04 S

Stigmatizacija, izolacija, dehumanizacija

I reči ubijaju, zar ne?

Da bismo HIV pozitivne osobe otpuštali sa radnih mesta, da bismo ih napustili (ako su nam partneri, rođaci ili prijatelji), da bismo diskriminisali njihovu decu u vrtićima i školama, da bismo odbili da ih lečimo – moramo prvo da ih demonizujemo. A to radimo pomoću šarolike lepeze jezičkih figura. I reči mogu da ubiju, kako u socijalnom, tako i u bukvalnom smislu
Woor 02 S

Lingvisti SANU degradiraju stručnost feminističkih znanstvenica

Otpor prema rodno senzitivnom jeziku u Srbiji

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula