Tekstovi sa tagom: jezik

Kava 04 S

Poruka jednog srpskog letka (koji nikako nije flyer)

Jezik čuva granice: Ako si down, budi neraspoložen

Kada su davnih devedesetih čuveni Boško i Stanko sa Pinka u još čuvenijoj emisiji „City“ govorili da je nešto must, a Snežana Dakić pitala sagovornike kako brinu o svom wellnessu, svi smo se zgražavali. Pa, zar nemamo mi u ovom prelepom jeziku svoje rođene reči kojima možemo da se služimo?!
Beč

Feljton: Jugoslavija, zabluda najboljih (1)

Bečki dogovor, temelj ujedinjenja južnoslovenskih naroda

Andrija Čolak (1938), novinar i publicista, pripada generaciji novinara koja je najveći deo svog radnog veka provela u državi koja se zvala Jugoslavija. Radio je u Mladosti, zagrebačkom Večernjem listu (dopisnik iz Beograda), Četvrtom julu (direktor i glavni i odgovorni urednik), zagrebačkom Vjesniku (dopisnik i politički analitičar iz Beograda), u Predsedništvu CK SKJ (savetnik za medije) i na kraju kao slobodni novinar. Objavljivao je u većini tada vodećih jugoslovenskih listova. U tri knjige, koje čine svojevrsnu jugoslovensku trilogiju, (Paklena rezidencija Brozovih, Agonija Jugoslavije i Jugoslavija – zabluda najboljih) na neuobičajen način je prikazao razvojni put jugoslovenske zajednice - od osnivanja do raspada - kroz naizgled sporedna zbivanja i događaje, sa obiljem pikantnih detalja, držeći se istorijskog konteksta, ali, pre svega, nastojeći da, zanimljivim kazivanjem, čitaocu približi mnoge činjenice i objasni burnu istoriju zajedničke države. U ovom feljtonu ekskluzivno objavljujemo prva dva poglavlja najnovije knjige Andrije Čolaka „Jugoslavija - zabluda najboljih“, o rađanju ideje o ujedinjenju koja je dovela do osnivanja zajedničke države Južnih Slovena
Saraj 01 S

Iz knjige „Život na drugom jeziku“

Možeš izbaciti djevojku iz Sarajeva, ali nikad Sarajevo iz djevojke

Kao autor sve svoje publikacije i prevode pišem u njemačkoj transkripciji. Prestala da sebi prebacujem taj nekoherentni i nelogični način pisanja sopstvenog imena – nema tu logike, ali gdje na svijetu i gdje u životu ima te čuvene logike? Da li je rat logičan? Da li je logično postati izbjeglica? Da li je logično migrirati u drugu zemlju, u drugi jezik? A da li je logično sve to ne uraditi, ne biti izbjeglica, ne naučiti nijedan drugi jezik? Ko to može da zna?
jezik

Teror jezika

Spašavanje hrvatskih riječi

U vrijeme komunističkog demona Josipa Broza nismo znali ni da postoje riječi ili izrazi poput: privatizacija, ovrha, potrebiti, ugrožene skupine, prekarni rad, tajkunizacija, šatoraši, zaštitari, kamatarenje, rad za opće dobro i sl.
Aatk 64 S

Zanimljiva lingvistička geografija

Maternji

Od svih Feđverovih i Grgurićevih, a ima nas, jer svi su se svojski potrudili, baš sam ja, tako mi i treba, odlučila da pišem. I da ostanem Jugoslovenka. Pored svih seoba i "seoba". I tuđih i mojih. Ima me u knjigama, zbornicima, časopisima, listovima, novinama... Nema me, zašto li se uopšte ne čudim mom neuspehu, ni u srpskim, ni u hrvatskim, ni u mađarskim, ni u jevrejskim antologijama
Azgrr 18 S

Za sve koji vole i (ne) razumeju Zagreb i Zagrepčane

Priručnik purgerskog govora

Ne bez strepnja koje sjenovito vladaju prostorom grada podjednako kao i onim unutrašnjim kojeg najbolje razumijemo na vlastitom narječju pripremljen je i ovaj maleni prilog zagrebačke duhovne ostavštine. Oni koji vole Zagreb ili su u njemu odrasli pronaći će ovdje, posve sigurno, i dio vlastita govora, pogleda i misaonosti
Aabra 31 S

Iz knjige “Zvezdana prašina” Milana Vlajčića

Srpski jezik na izmeštenom ragastovu

U svojoj novoj zbirci tekstova pod naslovom “Zvezdana prašina”, u izdanju “Derete”,  Milan Vlajčić se još jednom pokazuje kao beskompromisno iskren i bridak komentator današnjice. Zašto su danas aktuelne Vlajčićeve uspomene iz vojske, da li bi sreća postojala bez nesreće, otkud su baš plavuše postale erotski simbol, odakle eksplozija memoara, šta se desilo s filmovima na nitratu, koja je autorova omiljena književna i filmska lektira, da li smo dobili svet koji zaslužujemo, kakav je zapravo naš obrazovni sistem, šta znači prijateljstvo, kako se dodeljuju književne nagrade… o svemu tome piše Vlajčić  koji kaže da svojim tekstovima “daje ‘dijagnozu’ kulturi na intenzivnoj nezi”. Sa dozvolom autora, čitaocima našeg portala predstavićemo dva eseja iz knjige “Zvezdana prašina”
Irska plaža

Kako su Srbi naučili Irce da igraju srpsko kolo zvano riverdance

Pričaj irski da te niko ne razume

Iako raštrkani širom sveta, Irci su čvrsto povezani zajedničkim jezikom. Engleskim. Lako je Srbima. Njihov jezik razumeju i stranci – Crnogorci, na primer. Ircima je, da bi ih svet razumeo, za razliku od Srba, potreban prevodilac. Jedino im ne treba prevođenje na jezik kojim se danas govori u pojedinim balkanskim zemljama, a koji je u Srbiji poznat pod nazivom „srpski“. To je zato što su srpski naučnici nedavno otkrili velike jezičke sličnosti između Kelta i Srba
Fighh 04 S

Stigmatizacija, izolacija, dehumanizacija

I reči ubijaju, zar ne?

Da bismo HIV pozitivne osobe otpuštali sa radnih mesta, da bismo ih napustili (ako su nam partneri, rođaci ili prijatelji), da bismo diskriminisali njihovu decu u vrtićima i školama, da bismo odbili da ih lečimo – moramo prvo da ih demonizujemo. A to radimo pomoću šarolike lepeze jezičkih figura. I reči mogu da ubiju, kako u socijalnom, tako i u bukvalnom smislu
Woor 02 S

Lingvisti SANU degradiraju stručnost feminističkih znanstvenica

Otpor prema rodno senzitivnom jeziku u Srbiji

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula
jezik

Jezik naš nasušni

Srpski u sto klanja, bez muke

Ako je neko stekao utisak da imamo nešto protiv spasavanja ćirilice i srpskog jezika, poručujemo: ništa dalje od toga! Kao podršku „Politikinoj“ akciji prilažemo prvu malu lekciju za revnosne učenike srpskog jezika, koja je deo buduće knjige „Srpski za početnike u zlu i na javi“, i to u vidu pitalice i odgovaralice, ne bi li bilo jasnije gde idu koljački predlozi a gde masni prilozi, kako oko grla glagoljaju glagoli i kako funkcioniše tipična srpska rečenica za laku noć i nebesko carstvo. Nije dugo, zanimljivo je, pet minuta posla, koliko i za jedno malo klanje, i s obzirom na temu, korisno za strance kao i za one koji se tako osećaju da se upoznaju sa glavnim gradom Soraba, srcem produkcije simbolotvornog organa naše gramatike, geopolitičke gimnastike, verbalne i prave artiljerije. Krećemo sa imenicama, deklinacijom po spratovima i s eliminacijom besmisla, škarta i šuta
jezik

Ranko Bugarski: “Govorite li zajednički?”; Biblioteka XX vek, 2018.

Ko će kome ukrasti jezik?

Ono što se nameće kao iznimno značajan prilog u procesu sagledavanja stanja stvari u ovdašnjim jezičkim prilikama, kako onih koje opisuje sam Bugarski, tako i onih koji su prenesena izlaganja drugih participanata u okviru projekta Jezici i nacionalizmi, jeste svakako obilje ponekad tragikomičnih, a ponekad posve bizarnih primjera nastojanja nacionalističkih lingvista, i njihovih političkih nalogodavaca, da jezik etniziraju i što djelotvornije vežu uz naciju
Arss1

Otpočelo je urušavanje u gramatici

Jezik

Stidiš li se u ime onih koji se skrivaju u jeziku, koji u strahu inzistiraju na naglasku maloljetne TV voditeljice na maloljetnom jeziku, upozoravaju i otvoreno prijete
Meša Selimović

Retro intervju: Meša Selimović, klasik

Ja pišem svim jezičkim varijantama

Već to insistiranje na razlikama jedan je od načina da se jezik sputava; a stvaranje barijera je štetno, ma sa koje strane to dolazilo. Jedno je naučni pristup jeziku, a drugo je stvar politički odnos prema jeziku. Politički odnos prema jeziku je nezavisan od suštine jezika, od jezičkog jedinstva. Meni je, na primjer, sasvim svejedno kako će se taj jezik nazivati. Ako je jedan i jedinstven, što jeste, može se zvati i hrvatski i srpski i hrvatskosrpski i srpskohrvatski, demokratsko je pravo čovjeka da svoj jezik naziva onako kako hoće. Ne vidim zašto se u Hrvatskoj ne bi nazivao hrvatskim jezikom, mada je to isti ovaj jezik, i zašto se ne bi nazivao srpskim jezikom u Srbiji, a eto isti je jezik. Niko ne teži tome da se jezik unificira, te opasnosti nema
Comp 01 S

O pojmovima kao oružju

Jezik za, a ne protiv nas

Neki dan me sin, u nekom tinejdžer – omraženi roditelj-autoritet verbalnom okršaju pokušao uvrijediti govoreći mi da po cijele noći buljim u kompjuter. Nakon kraće tišine, čekajući da tenzija opadne i primiri se zatalasani okean, nasmijala sam se i rekla mu: Znaš, sine, moram da ti se autujem: mama ti je ovisnica o Netflixu. Zaigrao mu je osmijeh u kutu usana, krio ga je, dakako, bio bi izdajnički da ga je realizovao do kraja, a onda ozbiljnim glasom upitao: Šta moraš da mi se?!