Tekstovi sa tagom: josipa lisac

Mcoll 01 S

Feljton: Knjiga “Bolja prošlost - Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940-1989” (54)

Karlo Metikoš: Kad sam otkrio rock’n’roll, školu više nisam šljivio

Ploča se usijala. „Uap-tuvari-vah, uap-tuvari-vari"... rokenrol mu je udario u glavu, u noge. Ali, rokenrol nam tada nije bio potreban. Tako je Karlo Metikoš otišao u Francusku. Prvih dana spavao je „sous le ciel de Paris" oslonjen na kišobran, ili kao klošar ispod mostova Sene. Neki kit video je u njemu veliku zvezdu. Karlo Metikoš je Matt Collins. Dalje: Teheran, šah Reza Pahlavi i dukat za pesmu „To nisu jedra moje brodice..." Dalje: petogodišnji ugovor sa lancem „Hilton". Maroko, Kenija, Etiopija, Somalija, Džibuti... Haile Selasije slušao ga je sa svojim lavom i svojim unukom. Kralj Hasan doveo je na svirku harem, te mu je Collins svirao iz zahoda. Bokasa mu je naručio kafu. Između: dvadesetak verenica. Dalje: Rusija i Tamara; Kenija i lepotice iz hiljadu i jedne noći.  Kraj: Josipa. Početak: Josipa (P.S. Ovo je uvod iz knjige “Bolja prošlost”, objavljene 1989, za priču o Karlu Metikošu. Intervju sa Karlom za knjigu „Bolja prošlost“ urađen je sredinom 1987. godine. Karlo Metikoš umro je 10. prosinca/decembra 1991. u Zagrebu)
Aasa 02 S

Interview: Tihomir Pop Asanović, čovjek za sva vremena

Čim je čuo da sam iz Jugoslavije, Sinatra je rekao – “Tito?”

U karijeri koja traje više od pola stoljeća, klavijaturista Tihomir Pop Asanović prošao je kroz razne faze: bio je član grupa Time, September i B.P. Convention Boška Petrovića, upoznao mnoge svetske muzičare kao što su Frank Zappa, Ray Charles, Quincey Jones, Frank Sinatra, Michael Jackson… Konačno, posle 35 godina objavio je povratnički album simbolično nazvan “Povratak prvoj ljubavi”  
Aarocka 08 S

Položaj žene u jugoslovenskom rokenrolu

Ni kurva ni svetica, već revolucionarka

Raspadom SFRJ žena je ponovo gurnuta na margine u najvećem delu novonastalih država. Njena uloga u pop rocku, tamo gde je koliko toliko preživeo, svedena je na puki objekat u bendu, sem u par svetlih izuzetaka kakav je hrvatski bend Srbi. Preovladjući izraz, sukladno dominantnoj nacionalističkoj retorici, postao je onaj u kome je ženi sve dopušteno dokle god nema liderske ambicije. Umesto samoosvešćenosti, ona postaje kurva čija je polna sloboda neupitna dokle god se održava u okviru muških htenja i podleganja istima
Jbro 04 B

Abecedarij: Na isteku 2018, sjetimo se 1968.

Godina koja je obilježila stoljeće

Više nema dvojbe: godina 1968. bila je u dvadesetom stoljeću najuzbudljivija, prepuna historijskih putokaza koji su oblikovali budućnost svijeta. Događaji i pojave smenjivali su se danonoćno: ubijeni su Martin Luther King i Bobby Kennedy; širom planete krenuli su studentski nemiri; The Beatles su objavili legendarni „White album“; rat u Vijetnamu je postajao sve žešći; pojavili su se tv aparati u boji...a drug Tito imao je svoju možda najbolju političku godinu
Lisac novi album

Novi album Josipe Lisac

Stare pjesme u novom ruhu

Nije to bio live album kako su mnogi mislili, ali vidjeti sve glazbenike koji snimaju odjednom u studiju, danas je gotovo nezamislivo. Ako se tome doda činjenica da je uz ekipu snimatelja koju je predvodio sjajni Marko Zeljković, ovo Blu-ray izdanje snimljeno po prvi put u studiju s 4K kamerama i u Dolby 5.1 tehnici, onda možemo reći da imamo prvo takvo glazbeno izdanje koje može stati uz bok sličnim svjetskim izdanjima. Dvanaest pjesama u novim aranžmanima kao presjek Josipine karijere koja traje više od 50 godina našle su svoje mjesto na ovom albumu
Djell 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (23)

Split '87: Nenadmašna Tereza s Jusićevim hitom „Zapjevajmo prijatelji“

Listajući svoje i tuđe tekstove, odmjeravam novinarske zahvate s drugima koji su te godine kao i ja pisali o festivalu zabavne glazbe Split '87. I nalazim da smo zapravo svi bili jedinstveni u nekim ocjenama, a opet i različiti u pristupu i svemu onomu što nas kao ljude od pera dijeli. Neki su u Splitu '87 vidjeli smak svijeta, a poneki su uz najbolju volju pokušavali pronaći i nešto dobro u tom poremećenom svijetu glazbe   
JosipaKarloLA

Iz arhive Dražena Vrdoljaka: Intervju sa Josipom Lisac 1992. godine

Pjesme moraju živjeti

Karlove i moje pjesme moraju nastaviti živjeti. Moj glas, koji je Karlo obožavao, publika voli jer smo je godinama na to privikavali. Najprije sam kondenzirala svu svoju tugu, a zatim pokušala razbistriti mozak. Prisjećam se još jedne Karlove rečenice: “Idi do kraja i nikad nemoj odustati na pola puta!” Nastojim ostati vjerna tome njegovom poticaju
marjana derzaj

Retro dosije: Povratak u duboku muzičku prošlost

Najbolje ex-yu pjesme koje niste čuli (8)

Kako u domaćim verzijama zvuče ‘Peggy Sue’, ‘Yesterday’, ‘Locomotion’ i slični evergreeni? Koji su to hitovi iz prošlosti koje nećete čuti na radijskim postajama? Ultimativna ljestvica najboljih nepoznatih rock, funky, disko i sličnih pjesama je pred vama! Naravno, možda ste i čuli za neke od njih ili možda imate neke koje biste rado podijelili s nama! Posebna zahvala ide svim aplouderima na YouTubeu koji su svoje kolekcije podijelili sa svijetom. Poslušajte izbor pjesama od kojih većina i danas na klupskom podiju dobro funkcionira. U nekoliko nastavaka predstavićemo ukupno 130 pjesama na graničnim rubovima bizarnog i nesvjesnog, zato se opustite, te – uživajte u ovom povratku u ludu muzičku prošlost!
Aatit 04 S

Patriotska mitologija u rock izrazu (1)

Računajte na nas, kroz vene nam teče krv partizana

Otvaranje prema Zapadu, koje je koincidiralo s revolucijom u pop-kulturi 1960-ih, izazvalo je euforiju među mladim Jugoslavenima glede fenomena zvanog rok glazba. Nakon kratke zbunjenosti, titoizam je pustio rokenrol s lanca, ali su prorežimski omladinski aktivisti dobili zadatak da ohrabre patriotske motive u njemu. Kasnije su i sami vodeći rok glazbenici otkrivali inspiraciju u obradi folklornih motiva, što je režim odobravao. Ukratko, svi ovi mediji trebali su na ovaj ili onaj način funkcionirati kao "animatori sjećanja" i mehanizmi legitimacije sistema
Raddm 01 S

Retro dosije: Povratak u duboku muzičku prošlost

Najbolje ex-yu pjesme koje niste čuli (5)

Kako u domaćim verzijama zvuče ‘Peggy Sue’, ‘Yesterday’, ‘Locomotion’ i slični evergreeni? Koji su to hitovi iz prošlosti koje nećete čuti na radijskim postajama? Ultimativna ljestvica najboljih nepoznatih rock, funky, disko i sličnih pjesama je pred vama! Naravno, možda ste i čuli za neke od njih ili možda imate neke koje biste rado podijelili s nama! Posebna zahvala ide svim aplouderima na YouTubeu koji su svoje kolekcije podijelili sa svijetom. Poslušajte izbor pjesama od kojih većina i danas na klupskom podiju dobro funkcionira. U nekoliko nastavaka predstavićemo ukupno 130 pjesama na graničnim rubovima bizarnog i nesvjesnog, zato se opustite, te – uživajte u ovom povratku u ludu muzičku prošlost!
Sverkk 04 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (6)

Kud plovi ovaj brod: Radojka Šverko u luci trijumfa

Radojka Šverko je na X internacionalnom festivalu Split '70 dala naslutiti o kakvom se glasovnom potencijalu radi. Oduševila je publiku i žiri s pjesmom Esada Arnautalića „Kud plovi ovaj brod“, koju je u drugoj verziji pjevao slavni Sergio Endrigo na hrvatskom jeziku. Endrigo je svojom pjevačkom pojavom doprinio uspjehu Arnautalićeve pjesme, ali je Radojka Šverko za koplje bila bolja... Festivalski internacionalni brod zna svoju putanju. Organizatori su pronašli način kako doći do bjelosvjetskih tržišta lakih nota, a tamo ih je najbolje mogao dovesti vrsni crni pjevač Jimmy Cliff sa svojom skladbom „The Song We Used to Sing“. Scenski nastup Cliffa na sceni Prokurativa bio je neponovljiv. Plesne akrobacije Jimmy Cliffa nešto je najbolje što je publika mogla vidjeti u proteklih deset godina
Josipa 01 S

Retro dosije: Povratak u duboku muzičku prošlost

Najbolje ex-yu pjesme koje niste čuli (1)

Kako u domaćim verzijama zvuče ‘Peggy Sue’, ‘Yesterday’, ‘Locomotion’ i slični evergreeni? Koji su to hitovi iz prošlosti koje nećete čuti na radijskim postajama? Ultimativna ljestvica najboljih nepoznatih rock, funky, disko i sličnih pjesama je pred vama! Naravno, možda ste i čuli za neke od njih ili možda imate neke koje biste rado podijelili s nama! Posebna zahvala ide svim aplouderima na YouTubeu koji su svoje kolekcije podijelili sa svijetom. Poslušajte izbor pjesama od kojih većina i danas na klupskom podiju dobro funkcionira. U nekoliko (desetina) nastavaka predstavićemo ukupno 130 pjesama na graničnim rubovima bizarnog i nesvjesnog, zato se opustite, te – uživajte u ovom povratku u ludu muzičku prošlost!
Arss 01 S

Ekskluzivni feljton: Povijest festivala zabavne glazbe Split (5)

Arsenova odluka: Nikad više na splitskom festivalu

Drama završne večeri na IX internacionalnom festivalu zabavne glazbe Split '69 u znaku je autora Nikice Kalogjere („Nono, moj dobri nono“)  i Arsena Dedića („Vraćam se“). Nagrade se čitaju najprije po odluci stručnog ocjenjivačkog suda, a prvu nagradu osvaja pjesma Arsena Dedića „Vraćam se“. Publika je (valjda?) shvatila da su Arsen i Gino Paoli pobjednici. Počelo je sa zviždukom. Arsen nikad to nije doživio. Zbunjen je i Paoli! Sve je tako mučno. Čita se naredna najava: prvu nagradu publike i prvu nagradu Internacionalnog žirija dobila je pjesma „Nono, moj dobri nono“. Oduševljenje, svi su na nogama. Sad je sve jasno, ali kasno. Arsen i Paoli su već otišli. Teško je bilo objasniti Arsenu i njegovu prijatelju Paoliju da je došlo do krivoga spoja. Dedić donosi odluku: nikad više na Splitu!
Djavv 01 S

Ekskluzivno: Dijelovi iz knjige “Splitska dica: od zidića do vječnosti” (1)

Pričaj mi o ljubavi: Neno Belan i Đavoli

Nedavno objavljena knjiga novinara i publiciste Zlatka Galla “Splitska dica: od zidića do vječnosti” (izdanje: Croatia Records), kroz svojih sedam poglavlja bavi se pojedincima, pojavama i valovima koji su obilježili splitsku glazbenu scenu od uspona Splitskog festivala i njegovih najpopularnijih autora poput Runjića i Huljića do uspona TBF-a i kantautorica poput Lovely Quinces. Tu su i zasebna poglavlja posvećena Oliveru Dragojeviću i Gibonniju, kao i dio koji ovaj put predstavljamo XXZ-čitalaštvu: priča o Nenu Belanu, grupama Fon Biskich i Narodno blago, te – iscrpan story o grupi Đavoli
Josipa 05 S

Intervju: Josipa Lisac i Karlo Metikoš 1982.

Da sam ostala ista, danas više ne bih pjevala

Uoči koncerta koji će Josipa Lisac održati u sredu, 14. februara u Sava Centru, selimo se u "bolju prošlost" i 1982. godinu, kada je objavljen album "Lisica". Za magazin ROCK su tada Josipa Lisac i Karlo Metikoš govorili o prošlosti, budućnosti, planovima, životu i radu u Americi, rock operi "Gubec beg", legendarnom "Dnevniku jedne ljubavi"... Nažalost, Karlo Metikoš preminuo je samo devet godina kasnije, ostavivši iza sebe velika dela i još veće planove i želje koje je Josipa nastavila da pronosi dalje.