Tekstovi sa tagom: jugoslavija

Izložba „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz” nastala u saradnji sa Muzejem Jugoslavije i Galerijom Matice srpske, biće otvorena u novom terminu u petak 19. maja u 19 časova u Galeriji Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini

Autorica navodi kako je ona i sama Romkinja i spisateljica, zbog toga smatram da je ova studija još važnija, relevantnija i iskrenija. Između ostalog, strah o kojem Tahirović Sijerčić govori, jeste zapravo strah od dvostrukih drugosti, to je strah „prognanstva od svojih samih“ koji rezultira izgrađivanjem identiteta obilježenog otuđenošću i isključenošću (Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije, Hedina Tahirović Sijerčić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2016.)

Eh, bilo je to nekada u ona stara vremena kada se moglo vjerovati vođama ili bar misliti da se može vjerovati. Danas je 25. maj samo obični 145-ti dan u tekućoj godini, godini resesije i neimaštine, nipočemu drugačiji od drugih dana. Ljudi su odavno prestali uživati u blagodatima ljepote prirode koju nam daje proljeće pa se više ne raduju ni cvrkutu ptica. Ono što im pada na pamet jedino je nepodnošljiva teškoća postojanja i kukavni ekonomski momenat u kojem se nalaze. Kako pregurati mjesec, druže moj, pitanje je sad?

Kada je počela četvrta ofanziva, Lepa se povukla sa narodom u Grmeč. Zajedno sa nekoliko hiljada žena i dece bila je zarobljena. Junački se borila sve do poslednjeg metka hvatajući se čak i ukoštac s Nemcima. Ali savladali su je i vezali. Sa zarobljenim narodom sprovedena je u Bosansku Krupu i izdvojena zato što je tražila da se narod ne zlostavlja. Dva dana kasnije izvedena je na vešanje pred nekoliko hiljada žena i dece. Pre nego što su joj natakli omču na vrat, Lepa je viknula: "Živela Komunistička partija i partizani! Bori se, narode, za svoju slobodu, i ne daj se zlikovcima u ruke. Mene neka ubiju - imaće ko da me osveti!"

U subotu, 13. maja u 19 časova, u Galeriji Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, biće otvorena izložba „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz” nastala u saradnji sa Muzejem Jugoslavije i Galerijom Matice srpske

U poslednjem delu razgovora o Lukovićevoj knjizi "Bolja prošlost" govorimo o tome kako je 1988. došao na ideju za naslov i kako je samo godinu dana kasnije naslov postao najrelevantniji element knjige. Danas je ta sintagma ne samo sinonim za zlatno doba muzike bivše Jugoslavije, već sve što je prethodilo krvavom raspadu zemlje, ratovima, sankcijama, bedi, mržnji...

Nastavljamo priču o Lukovićevoj knjizi "Bolja prošlost: Prizori iz muzičkog života Jugoslavije 1940 - 1989". Kako smo se u prethodnoj epizodi upoznali sa širim kontekstom i onime što je prethodilo radu na knjizi, Petar Luković nam ovoga puta govori o samom prikupljanju građe, hrpi materijala i iscrpnim pripremama, ali i o najzanimljivijim intervjuima i sagovornicima koje će zauvek pamtiti

Počinjemo opsežnu seriju razgovora o "Boljoj prošlosti", Lukovićevoj knjizi o istoriji jugoslovenske zabavne, džez, pop i rok muzike, koja je objavljena pre 34 godine

Ove godine obeležava se pola veka od izlaska "Dnevnika jedne ljubavi" Josipe Lisac, kultnog albuma jugoslovenske diskografije. "Dnevnik jedne ljubavi" objavljen je 28. februara 1973, a i 50 godina kasnije zvuči inovativno i moderno

Izložba „Jugoslovenska svedočanstva o Alžirskoj revoluciji – arhivski omnibus“ biće otvorena u subotu, 18. marta u 12 časova u Muzeju afričke umetnosti (Andre Nikolića 14, Senjak). Kustosi izložbe su Mila Turajlić, Maja Medić, Ana Knežević i Emilia Epštajn. Izložbu će svečano otvoriti Nј.E. Fatah Mahraz, ambasador Alžira u Beogradu

I kao svojevrsni album tranzicije, i kao samosvojni projekt koji je odlično izdržao onaj ultimativni test vremena, mini LP "Warszawa '81" itekako je značajan i za diskografiju Orgazma i za scenu koja je u to vrijeme doslovno hodala ukorak s bijelim svijetom

Topla dobrodošlica koju smo dobili od brojnih Jugoslovena septembra 1963, doprinela je da naše preseljenje u Beograd bude konačno. U roku od nekoliko dana smo pronašli sobu u kući vozača autobusa i njegove porodice na periferiji Zemuna, velikog predgrađa koje se nastavlja na Beograd sa druge strane reke Save. Fredi se privremeno zaposlio kao spiker u medijskoj kući koja se bavila produkcijom dokumentarnih filmova o turističkim atrakcijama u Jugoslaviji. Snimao je glas za tekstove koji su opisivali predele predstavljene u filmovima: parkove i posleratne skulpture, manastire i priobalna sela. Za samo nekoliko radnih sati, primio je platu jednaku trostrukoj američkoj plati i taj je novac rešio naše tadašnje finansijske probleme

Pred kraj života, Jugoslavija je iz nekad/nikad skladne zajednice izrasla u nerješiv džumbus čiji će raspad životom platiti desetine hiljada ljudi. Sva ona prednost nad ostatkom socijalističkog svijeta istopila se u tom krvavom kraju. Uslijedile su godine rušenja partizanskih spomenika i izrazitog antijugoslavenstva, a onda je mrtvac, na opće iznenađenje, počeo da se budi. I to ljepši nego što je ikada za života bio. Čak i nekada izrazito nezadovoljni ljudi shvatili su šta su imali i izgubili, a šta su zauzvrat dobili

Komunisti su za 45 godina napravili toliko toga da naše razbojničke družine ni za gotovo 30 godina sve to nisu uspjele prodati i opljačkati

S raspadom Jugoslavije nestao je i jedan praznik – Dan Republike. Kod nas je potrajao najduže, sve do 2002. godine – valjda zbog nostalgije, sigurno i velike ljubavi prema neradnim danima. Sećaju ga se i danas, uglavnom zbog hrane i opravdanih izostanaka iz škole.