Tekstovi sa tagom: jugoslavija

Plkt 13 S

Stara Jugoslavija

Ono što smo preuzeli iz socijalističke gradnje i enterijera

Jugoslavenska arhitektura stiče nove fanove nakon što je prije nekoliko godina predstavljena u New Yorku u okviru izložbe Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia 1948-1980 u glasovitom MoMa muzeju moderne umjetnosti. Genexova kula, novobeogradski blokovi, kupola Beogradskog sajma, Novi Zagreb, te kosmičke brutalističke vizije kakve su Skopju ostavili Kenzo Tange, Todorovski i Konstantinovski monumentalne su građevine koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.
Aayu 04 S

Šta misle o nama i našoj zemlji? (1981)

Mladi iz Švedske i Holandije putuju Jugoslavijom

U tome je velika razlika između Švedske i Jugoslavije... I vaša je zemlja lepa, ali je vi ne čuvate. Dok smo bili u vozu, videla sam da ljudi bacaju sve i svašta i po podu, i kroz prozor, svuda. Nije mi jasno kako ne možete tome da stanete na put? Svuda u svetu se ljudi bore da se što manje zagađuje priroda, a vas kao da za to nije briga.
Makk 01 S

Razgovor iz 1968. godine

Dušan Makavejev: Ima tih mračnih tipova koji nisu u stanju da se smeju

Ponoviću nešto što sam jednom prilikom rekao Enu Patalasu za "Filmkritik", a to je da ako ikada stignemo u komunizam, u jedno takvo idealno društvo kakvo je komunizam, onda ćemo u njega stići u ljubavnim parovima, a ne u bataljonima.
Vkcci 06 S

Sloboda ili zdravlje?

Velika pobjeda Jugoslavije protiv velikih boginja

Veliki uspjeh Jugoslavije u suzbijanju epidemije velikih boginja, posmatran iz današnje perspektive, postignut je uz veliko kršenje ljudskih prava, ali ako uzmemo da je osnovna svrha države zaštita društva, ne ispada li onda da su današnje razvijene države, sa svojim velikim individualnim slobodama, koje su se u pandemiji vratile u obliku nikad većeg antivakcinacijskog pokreta, zapravo okrenute protiv svoje osnovne svrhe?
Mrra 01 S

Slaviti prolaznost vremena

Deda Mraz zaglavljen u dimnjaku

Život je jednom bio jednostavan poput kutijice s konfetama, koja je šarene kružiće oslobađala nakon jednostavnog povlačenja konca. Tako je bilo i s Novom godinom – jelka, ukrasi i lampice koje su se nasleđivale od prethodnih generacija. I čokoladni Deda Mraz.
TAgor 01 S

Vi ste ovde sasvim drugi ljudi

Rabindranat Tagor u Jugoslaviji

Uveče je predavao o modernoj civilizaciji u prepunoj dvorani Glazbenog zavoda. Kako je zanimanje bilo veliko i mnogo radoznalih ostalo pred vratima, Tagor je otputovao iz Zagreba u Beograd posebnim salonskim kolima. U Beograd je stigao u deset sati uveče, i tu je opet srdačno dočekan na stanici. Idućeg jutra intervjuisao ga je pesnik i novinar Stanislav Vinaver, a u 12 sati govorio je s predstavnicima štampe.
Ookri 02 B

Put u Beograd

Dok god grle, ove ruke ne mogu ratovati

A Beograd k’o Beograd, velik je, snažan i moćan, i ove jeseni. S prijateljem filozofom krećem na peripatetičku hodnju put Dedinja. Šetamo ulicama i uličicama pjesničkih imena, i imena  bivših jugoslavenskih krajeva i pokrajina, penjemo se uz Konavljansku (koja bi, govorim, ustvari trebala biti Konavoska), prolazimo između vila, žutilo i rumenilo lišća oduzima nam dah, i sve je tu puno duhova, sjajne modernističke arhitekture, povijesti i pustoši. Na Dedinju kada se nađete, gdje nema ljudi na ulicama i uličicama, nego samo mine pokoji crni automobil, i netko šeće psa, učini vam se da ste iz Srbije upravo stigli na onaj komadić teritorija koji je nekim čudom ostao u Jugoslaviji
Kucca 01 S

Jugoslovenski gejming

Kuća cveća kao video igra

Iako analogne igre kao što su Monopol i Čoveče ne ljuti se i dalje žive po zabačenim ćoškovima vremena koje se odvaja za zabavu, odavno smo prešli na druge formate. Video igre danas uzimamo zdravo za gotovo – iskaču sa svih strana. Muku mučimo s nesanicom, stimulisani hordama novih junaka kojima možemo da upravljamo. Brojni žanrovi, suludi zapleti, igre koje traju kratko ili pak mesecima – ljubiteljima više nego dovoljno.
Jura Stublić S

Rekvijem iskazan populističkom lirikom

Posljednja jugoslovenska pop pjesma

Kao inscenacija oproštaja ali i oprosta, kao tematizacija raspada jedne zajednice, pjesma E, moj druže beogradski je zadržala jugoslovensku formu i sadržaj: posljednje, nostalgično obraćanje jezikom koji bi trebali – bar još za kratko – svi da razumiju. Prvi put čuti  E, moj druže beogradski bilo je jednako kao pročitati dirljivu (o)poruku
Bekkim 02 S

Maj 1981: Stranica mog života

Bekim Fehmiu: Bogatstvo nije u džepu nego u glavi

Čitam tekst i znam: igraću u dobroj drami. Poruka je opora: "Svi ste vi na ovom tlu Kromberzi, niko od vas ne ume da živi srećan, svi vi čekate da vam život prođe u muci i patnji, niko od vas ne ume da živi a da ne mrzi..." Zašto nećemo da budemo srećni kada imamo sve uslove da to možemo?
Women in love1

Retro: Homofobija 1978.

Kako su TV gledaoce u Jugoslaviji šokirali zaljubljeni muškarci

Televizijski gledaoci su nedavno doživeli pravi mali šok. Neki su još u nedoumici, neki se ljute, a neki (izgleda najmalobrojniji) odobravaju. Reč je o emitovanju američko-engleskog filma "Zaljubljene žene"
Flaga 01 S

Posle Jugoslavije

Kulturno nasleđe kao porodično stablo

Kvir kulturno nasleđe i kvir istorija su skup priča o hrabrosti koja nadilazi državne granice, jer ne možemo da kažemo da nam Džejms Boldvin i Stounvolska pobuna ne znače ništa. Na našim prostorima su i dalje u dobrom delu šifrovane i naša je obaveza da ih tumačimo i umrežavamo. Kvir umetnost, istorija, pa i lična svedočanstva su važni za vraćanje dostojanstva, za samopoštovanje, pa i za mentalno zdravlje. Pored toga su odlična oruđa za borbu protiv homofobije i autohomofobije. Dok ih otkrivamo postaje nam jasno da smo i ovde imali naše male pobune. Odličan primer je premijera filma „Dupe od mramora“ iz 1994. godine. U Sava centru je na projekciji bilo oko četiri hiljade ljudi. Kad se film završio počeli su da uzvikuju da su sve to laži, da toga u Srbiji nema. Žilnik je onda pozvao sve gejeve i lezbejke da mu se pridruže na sceni. Iz publike je izašlo 400 ljudi, nastao je stampedo. Atmosfera se odmah promenila, a glumice i glumci su već sutradan postale/i zvezde u medijima
Kukoč Hall of Fame

Ljudski kapital SFRJ

Balkanizacija američkog muzeja košarke

Kukoč je, kao i ostali iz Basketball Hall of fame, i ostalih područja svjetske afirmacije koju je postiglo na tisuće pojedinca s ovih prostora, dio ljudskog kapitala SFRJ. Taj je ljudski kapital stvoren ne samo talentom nego i investicijom te zemlje i njezinog sistema u društveni razvoj, modernizaciju, edukaciju i prije svega u ljude kao najveće društveno bogatstvo. Postjugoslavenske države uspjele su uništiti dostignuća SFRJ i rastjerati milijune ljudi u inozemstvo. Sad prebrojavaju i dijele žive i mrtve po vjeri, naciji i porijeklu i svojataju nezarađeno
Ssvic 02 S

Sećanje na Sonju Savić

Sretna s jednako nesretnima

Talent ove glumačke perle, kako ju je nazvao veliki Petar Božović, rođene 15. rujna 1961. godine u Čačku, prepoznat je vrlo rano i već je s 16 godina imala prvu veliku ulogu u filmu Leptirov oblak. Nedugo zatim, nakon drugog razreda gimnazije, upisuje Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, gdje njenu klasu zovu klasom visokog rizika
Sund 01 S

Govorio je malo, ali kada bi progovorio pričao je o ubojstvu

Šund literatura

Krleža, Andrić, Ćosić, Ćopić (...) imena su koja iz prve vežemo uz ex-Yu književno stvaralaštvo. Iako su njihovi romani bili gosti polica gotovo svake vitrine i školske lektire, prava akcija čitanja zbivala se zapravo uz primjerke roto romana s kioska. Lun, Hejzi, Ninđa, Conan (...) vodili su za samo par dinara u dalek i nestvaran, ali mašti dostupan svijet