Tekstovi sa tagom: jugoslavija

Mror 02 S

Feljton: Jugoslavija, zabluda najboljih (2)

Da li su svi Južni Sloveni Srbi ili Hrvati?

Andrija Čolak (1938), novinar i publicista, pripada generaciji novinara koja je najveći deo svog radnog veka provela u državi koja se zvala Jugoslavija. Radio je u Mladosti, zagrebačkom Večernjem listu (dopisnik iz Beograda), Četvrtom julu (direktor i glavni i odgovorni urednik), zagrebačkom Vjesniku (dopisnik i politički analitičar iz Beograda), u Predsedništvu CK SKJ (savetnik za medije) i na kraju kao slobodni novinar. Objavljivao je u većini tada vodećih jugoslovenskih listova. U tri knjige, koje čine svojevrsnu jugoslovensku trilogiju, (Paklena rezidencija Brozovih, Agonija Jugoslavije i Jugoslavija – zabluda najboljih) na neuobičajen način je prikazao razvojni put jugoslovenske zajednice - od osnivanja do raspada - kroz naizgled sporedna zbivanja i događaje, sa obiljem pikantnih detalja, držeći se istorijskog konteksta, ali, pre svega, nastojeći da, zanimljivim kazivanjem, čitaocu približi mnoge činjenice i objasni burnu istoriju zajedničke države. U ovom feljtonu ekskluzivno objavljujemo prva dva poglavlja najnovije knjige Andrije Čolaka „Jugoslavija - zabluda najboljih“, o rađanju ideje o ujedinjenju koja je dovela do osnivanja zajedničke države Južnih Slovena
Aayu 12 S

Ponižena i raskomadana

Jugoslovenka

Trenutno nemam u planu neko putovanje u inostranstvo, a neću ni po regionu, tj. zemljama u okruženju, tj. po bivšim republikama Jugoslavije, tj. zemljama bivše Jugoslavije, tj. po bivšoj Jugoslaviji...
Beč

Feljton: Jugoslavija, zabluda najboljih (1)

Bečki dogovor, temelj ujedinjenja južnoslovenskih naroda

Andrija Čolak (1938), novinar i publicista, pripada generaciji novinara koja je najveći deo svog radnog veka provela u državi koja se zvala Jugoslavija. Radio je u Mladosti, zagrebačkom Večernjem listu (dopisnik iz Beograda), Četvrtom julu (direktor i glavni i odgovorni urednik), zagrebačkom Vjesniku (dopisnik i politički analitičar iz Beograda), u Predsedništvu CK SKJ (savetnik za medije) i na kraju kao slobodni novinar. Objavljivao je u većini tada vodećih jugoslovenskih listova. U tri knjige, koje čine svojevrsnu jugoslovensku trilogiju, (Paklena rezidencija Brozovih, Agonija Jugoslavije i Jugoslavija – zabluda najboljih) na neuobičajen način je prikazao razvojni put jugoslovenske zajednice - od osnivanja do raspada - kroz naizgled sporedna zbivanja i događaje, sa obiljem pikantnih detalja, držeći se istorijskog konteksta, ali, pre svega, nastojeći da, zanimljivim kazivanjem, čitaocu približi mnoge činjenice i objasni burnu istoriju zajedničke države. U ovom feljtonu ekskluzivno objavljujemo prva dva poglavlja najnovije knjige Andrije Čolaka „Jugoslavija - zabluda najboljih“, o rađanju ideje o ujedinjenju koja je dovela do osnivanja zajedničke države Južnih Slovena
Trro 02 S

Pozajmljeni intervju: Ibrica Jusić

Moja cijela karijera je umjetnički eksces

Na moje koncerte dolaze i prabake i bake i mame i unuci i ja volim reći da je mene stvorilo vrijeme i usmena predaja. Ljudi su prije rata iz Evrope znali zvati turističku zajednicu u Dubrovniku da provjere kad ja sviram na skalinama da tome prilagode svoje godišnje odmore. Isto kao što se jedna Amerikanka u mene zaljubila, a njezin muž je bio veliki producent i dobar saksofonist i da mu žena ne bi bježala svake godine, on je meni organizirao koncert u Carnegie Hallu. Isto tako u Parizu 1974. gledam otvaranje Opera Housea i mislim: „Majko moja, šta bih dao da mogu ovdje zapjevati…” Ko da me dragi Bog čuo, godinu dana poslije Tereza i ja dobivamo poziv da nastupamo po Australiji, ne po klubovima za migrante, nego po koncertnim dvoranama od kojih je jedna bila i Sidney Opera House
Milka Babović 2

Odlazak velike novinarke i sportašice

Zbogom i hvala Ti, Milka

Legendarna televizijska novinarka Milka Babović, doajenka hrvatskog sportskog novinarstva, preminula je subotu u Zagrebu u 93. godini. Prestalo je kucati veliko srce velike i srčane sportašice i ponajbolje sportske novinarke u povijesti bivše Jugoslavije i Hrvatske. Još jedna u nizu poznatih i priznatih osoba iz javnog društvenog života fizički nas je napustila u ovoj dozlaboga nesretnoj 2020., koju ćemo pamtiti gotovo samo po lošem

Xiao Yang: Balkanski brutalizam

Betonska utopija i jugoslovenski spomenici

Xiao Yang je kineska umetnica koja fotografiše brutalizam, posebno na Balkanu. Voli noćne fotografije, urbana istraživanja i fotografisanje svetlom. Kombinujući ova tri elementa, stvara prizore koji liče na scene sa neke druge planete. Naročito je privlače napuštene zgrade i betonski spomenici, mesta koja su „prazna i sablasno tiha noću u mraku“.
Novva 01 S

Trening za potrošačko društvo 21. stoljeća

Retro nova godina

Svi znamo kako se slavi danas, no kako se nekoć slavilo u Jugi? Uz nezaobilazne dočeke u hotelima i pred televizorima, glasno se prolamala čestitka: „Sretna Nova godina, nema više crno-bijelih televizora!“
Nenad Rizvanović

Pozajmljeni interview: Nenad Rizvanović

Čitanje je i dalje subverzivna aktivnost

Nenad Rizvanović (Osijek, 1968) je pisac, kritičar i urednik. Uređivao je više dnevnih novina, časopisa i biblioteka, vodio književne tribine i festivale. Autor je knjiga „Trg Lava Mirskog“, „Dan i još jedan“, „Zemlja pleše“, „Sat pjevanja“, „Valceri iz Translajtanije“ i „Longplej“, koja je nedavno izašla u izdavačkoj kući Buybook
Smogovci 01 S

Stara rana je otkrivena

Smogovci i djetinjstvo u Jugoslaviji

O Smogovcima se pisalo na različite načine, a zapravo rijetko iz čistog geek kuta. U zanimljivoj koincidenciji, poput u posljednjem retro tekstu slavljenog ZX Spectruma, simbola prvih ex-Yu geekova, 1982. godine snimljene su i prve epizode Smogovaca. Svijet vanzemaljaca Mora i Bora, prvih ex-Yu računala, Cobrinih eksperimenata, Bongovih telepatskih sposobnosti (...) probio je okvire našeg znatiželjnog duha
Fires 04 S

Weekend Videos

Dnevnik nedaća: Sve je počelo požarima u Australiji

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Mlse 05 S

Ekskluzivno: Sjećanja umjesto zaborava (5)

Slobodan Milošević: Zaustavite Arnauta u delovanju protiv mene i Srbije

Mladen Arnautović je rođen 1940. godine u Gnionici kod Modriče. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a radni vek je proveo u novinarstvu. Bio je urednik nedeljnika Naši dani i Oslobođenja, direktor NIP Mladost, glavni i odgovorni urednik Tanjuga od 1984. do 1991, kada je podneo ostavku. U Havani je kao dopisnik Tanjuga proveo sedam godina. Tokom novinarske karijere imao je intervjue sa Titom, Kastrom, Torihosom, Honekerom, Husakom, Jaruzelskim… Autor je knjige „Kuba, crveni vulkan Kariba“. Iz nove knjige Mladena Arnautovića “Sjećanja umjesto zaborava - Autobiografske i novinarske bilješke” koja je objavljena pre dve godine, XXZ magazin ekskluzivno donosi nekoliko delova
Film H-8

Izbor kritičara

Najbolji hrvatski filmovi snimljeni su u Jugoslaviji

Treba reći - nije tako samo kod nas. Razne ankete koje se provode u svijetu, uključujući i slavnu decenijsku anketu Sight & Sounda, pokazuju da je filmski kanon jako zatvoren prema filmovima nastalim nakon 70-ih. Novi filmovi teško stječu status klasika, a na prvim su mjestima takvih izbora redovno naslovi nastali između 40-ih i 60-ih
Latinka Perović

Pozajmljeni intervju: Latinka Perović, istoričarka

Nikad u životu nisam bila negde samo zato što sam žena

„Forma naše demokratije je - svako ima pravo na svoje mišljenje. Čekajte, u redu, ali mišljenja imaju hijerarhiju. Postoje profesionalne i vrednosne karakteristike – nisu sva ista. Ovde čak i ljudi iz Akademije dođu i kažu: važna je demokratija, svako ima pravo na svoje mišljenje. Pa, to je katastrofa. Izvinjavam se, ali nije relevantno svako mišljenje. To je isto deo populizma“ kaže Latinka Perović u ekskluzivnom intervjuu za web magazin „Milica“ koji kao svoju uređivačku politiku slavi proboj ženskih principa u svakodnevnom životu, umetnosti i društvu
Alec Baldwin kao Trump

Glasna i srčana borba

Politički aktivizam poznatih i slavnih

Nosila sam bedževe s natpisom Štafeta, ne hvala i Neue Slowenische Kunst, kao i onaj s prekriženom brojkom 133. To se odnosilo na članak jugoslavenskog krivičnog zakona o verbalnom deliktu. Potpisivala sam peticije za oslobađanje političkih zavorenika. Tako se dogodilo da sam, osim za oslobađanje Vladimira Šeksa, potpisala peticiju i za Vojislava Šešelja
Prag

Ekskluzivno: Sjećanja umjesto zaborava (2)

Kad su ruski tenkovi ušli u Čehoslovačku

Mladen Arnautović je rođen 1940. godine u Gnionici kod Modriče. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a radni vek je proveo u novinarstvu. Bio je urednik nedeljnika Naši dani i Oslobođenja, direktor NIP Mladost, glavni i odgovorni urednik Tanjuga od 1984. do 1991, kada je podneo ostavku. U Havani je kao dopisnik Tanjuga proveo sedam godina. Tokom novinarske karijere imao je intervjue sa Titom, Kastrom, Torihosom, Honekerom, Husakom, Jaruzelskim… Autor je knjige „Kuba, crveni vulkan Kariba“. Iz nove knjige Mladena Arnautovića “Sjećanja umjesto zaborava - Autobiografske i novinarske bilješke” koja je objavljena pre dve godine, XXZ magazin ekskluzivno donosi nekoliko delova