Tekstovi sa tagom: jugoslavija

Nloa1

Ruke vanzemaljske domovine

Kako smo u Jugi povjerovali u Marsovce

Hrvatski pisani SF možda nema priliku postati blockbusterski hit, ali maštovitosti, raketa i izvanzemaljaca u njegovoj tradiciji ne manjka. Otkrivamo kako je rođen.
Titaa 01 S

Predviđanje prošlosti: Informbiro (5)

Da li je sloboda umela da peva?

Na Šestom kongresu se zbila i bizarna epizoda. Delegat kongresa i šef Titovog kabineta, general Ljubodrag Đurić javno je za govornicom optužio Petra Stambolića da mu je preoteo ženu. Đurić je odmah bio uhapšen, ali je slučaj razveselio zapadne novinare koji su se poigrali riječima i Sixth Congress nazvali Sex Congress. Iako beznačajan, događaj je na zaobilazan simbolički način označio liberalniji stav Partije prema seksualnosti koji je do tad bio puritanski rigidan.
sovjetski tenk

Predviđanje prošlosti: Informbiro (4)

Opasnost od sovjetske invazije

Prema dostupnim dokumentima i svjedočenjima, kombinirana sovjetsko-mađarska invazija trebala je započeti prodorom oklopno-mehaniziranog klina kroz bačku ravnicu s općim pravcem prema Novom Sadu i forsiranjem desne obale Dunava u Srijemu čime bi se sovjetskim trupama otvorio put za Beograd. Iz Rumunjske bi sovjetske i satelitske trupe izvršile demonstrativni napad kroz Banat radi slabljenja jugoslavenskog desnog krila u obrani Beograda. Znajući za jugoslavenski plan obrane koji se oslanjao na dinarski planinski masiv, Stavka (sovjetska vrhovna komanda) je planirala velik padobranski desant u Bosni, iza jugoslavenskih linija. Zauzimanje strateški izloženog i teško branjivog Beograda omogućilo bi i instaliranje kvislinške prosovjetske vlade
Jugoslavija

Uoči stogodišnjice stvaranja Jugoslavije

Obračun sa ostacima zaklane države

Dikcija nacionalističkog trabunjanja je gotovo identična; Srbi nisu smeli da pevaju („Ko to kaže, ko to laže”), Hrvati su bili progonjeni pod Hrvatom koji se oženio Srpkinjom; u tom je kolopletu stradao i jogurt. U toj je priči najvažnije ko će vratiti kredite, iako, bar zasad, ne znamo koliko je šta koštalo, ko je šta potrošio, ko je, recimo, imao besplatnu zdravstvenu zaštitu, školovanje (svi), čije su se planine elektrifikovale, čiji putevi postali prohodni cele godine, ko se, recimo, skućio, sve sa primetnim viškom stambenog prostora, za kutiju cigara mesečno
Kovva 01 S

Stanko Karaman: Fotografije koje ispisuju historiju

Od kolevke do Hajduka

Umirovljenom fotoreporteru “Slobodne Dalmacije” Stanku Karamanu pošlo je za rukom nemoguće – uspio je pola stoljeća Dalmacije "spremiti" između korica u raskošnoj monografiji "Od kolijevke do Hajduka". Prošetao nas je objektivom i perom od loze i maslina do zimmer freia, pa ratnih i prvih poratnih godina - natrag, u rikverc, jer se od furešta (još) nije dalo živjeti. Redovno je pratio Splitski festival i ostavio nam čarobne fotografije: mlađahni Oliver s onim svojim naočalama s "debelim lentama" u vrijeme kad je otpjevao "Galeba", Mišo Kovač i Zdenko Runjić bez svojih prepoznatljivih brkova, boem Toma Bebić - duša Dalmacije… Mlađi će vidjeti kakvu je modu i frizuru furao legendarni Đorđe Peruzović, i kako je na početku karijere izgledala Severina. Nostalgičari će doći na svoje kad ugledaju barba Luku Kaliternu, Malog Napoleona - Tomislava Ivića, zabrađenog Iku Buljana, jednu od najvećih nogometnih ikona Hajduka i Hamburga svih vremena. Naravno, kao čovjeku koji se i u privatnom životu dugo bavio sportom, glavne su mu profesionalne preokupacije vezane uz "balun"; nogometni i košarkaški. Kamerom i perom stari nas lisac vodi kroz najbolje godine Hajduka. Posebno je dobro zabilježio uspjehe zlatne Ivićeve generacije; a onda i Jugoplastike, one Maljkovićeve, Tonijeve, Rađine..., koja se slavodobitno tri puta uspela na krov Europe. Predstavljanje monografije koja se klanja vječnosti Dalmacije i njezinih simbola – Hajduka, Smoje, Pjace i Rive – bit će organizirano diljem Hrvatske, a možda i u dijaspori, jer Karaman je na Facebooku okupio na tisuće vjernih poklonika koji se od prvih objavljenih "slika" na internetu upisuju na listu onih koji je žele imati na kantunalu, baš kao što su nekad u Dalmaciji pokraj uzglavlja držali Kačićevu "pismaricu". * Redakcija XXZ magazina posebno se zahvaljuje gospodinu Stanku Karamanu na ustupljenim fotografijama
Titaa 01 S

Predviđanje prošlosti: Informbiro (3)

Približavanje Zapadu

Kriza u ljeto 1949. ubrzala je spomenutu jugoslavensku odluku da sukob sa Sovjetskim Savezom iznese pred Organizaciju ujedinjenih naroda, ali i potrebu ideološkog distanciranja od staljinizma. Nije slučajno da su na čelu jugoslavenske delegacije na zasjedanju Opće skupštine OUN bili glavni zagovornici ideološkog zaokreta: Kardelj i Đilas. Zasjedanje se održavalo Lake Successu u Sjedinjenim Državama. (Le Corbusierova palača OUN u New Yorku nije još bila dovršena). Kardelj i Đilas stupili su dakle na američko tlo i mogli se neposredno uvjeriti u razinu američke tehnološke i ne samo tehnološke civilizacije, u kapitalizam na djelu. Kulturni šok koji su doživjeli nije mogao ostati bez pozitivnih posljedica na njihovu političku filozofiju. Učinak jugoslavenske delegacije na zasjedanju Opće skupštine bio je trijumfalan: Jugoslavija je izabrana za nestalnog člana Vijeća sigurnosti
Dravv 01 S

In memoriam: Odlazak heroine jugoslovenskog glumišta

Milena je naša mladost, naša prošlost, naša budućnost

Glumica Milena Dravić preminula je u noći sa subote na nedelju, u 79. godini u Beogradu. Jedna od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih glumica rođena je 5. oktobra 1940. u Beogradu
Darvii 01 S

Retro: Do sledeće šetnje "štraftom"

Kako se prvi put zaljubila Milena Dravić

Nisam imala mnogo, ali sam uvek bila pristojno obučena. Sećam se svojih prvih šimi cipela iz Italije. Zbog njih sam čekala satima na red ispred Refleksa, ali sam ih dočekala. Kosu sam češljala u konjski rep, verovala sam da mi lepo stoji, a šiške uvijala kao šestice i to ušećerenom vodom.
Spmnn 05 S

Između nestanka i emancipatorskog potencijala

Šta je nama kultura Jugoslavije?

Povampirenjem pobornika fašizma, njihovim ustoličenjem kao nosilaca novih društvenih vrijednosti, revizionističkim prekodiranjem antifašističkih spomenika (i njihovim svođenjem na mononacionalni koncept), ovdašnje društvo ustoličeno u navodni višestranački demokratizam zapravo je regresiralo i izabralo najcrnji revizionizam kao svoje osnovno obilježje
Jugoslavija

Muzej Jugoslavije: Izložba o nastanku Kraljevine SHS

Dan vredan veka

Muzej Jugoslavije će 1. decembra 2018, na dan kada se navršava 100 godina od ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu, otvoriti izložbu Dan vredan veka. Zbog radova u objektu Muzej 25. maj izložba će se održati u Palati Srbija na Novom Beogradu
Cortto 01 S

Junacima protiv spletkaroša

Strip heroji koje je volela cela Jugoslavija

Corto Maltese, melankolični, cinični mornar u potrazi za nečim što mozda i ne postoji (!), njegov je alter-ego i autoportret (iako je u početku crtan inspiriran fizionomijom Burta Lancastera). U ovom najuspješnijem Prattovom serijalu ploviti ćemo Karipskim i Južnim morima, prikradati se uz ljude-leoparde u kolonijalnoj Africi, sakriti u blatnom rovu ratom zahvaćene Europe, spustiti Amazonom u srce juznoameričke džungle, plesati tango u Buenos Airesu,… Uh! Nije li vam ovo vec dovoljno? …jer ako nije (u što iskreno sumnjam!) znajte da se radi samo o dijelu avantura sina britanskog mornara s Cornwalla i gibraltarske ciganke, koji na svojim putovanjima susreće likove od kojih su neki stvarne povijesne ličnosti smještene u vremenski stvarne povijesne kontekste, poput Jack Londona ili Manfreda von Richthofena – legendarnog Crvenog Barona.
Krag 01 S

Retro intervju iz 1989. godine: Milovan Đilas

Kako je nastalo samoupravljanje i kako je nestao komunizam

Komunizam ne postoji bez prakse, bez partije, čim se odvojite od prakse i od partije, vi postajete ništa. Odvajanje od “apsolutnog” ideala, od “ideala” prakse – to je praznina totala, u kojoj sam i ja postajao ništa. Najviše me ipak pogodio sukob sa mojim drugovima od kojih sam očekivao više razumevanje. Tada, na tom Plenumu, kod sebe sam otkrio i crtu mazohizma – kad je sve loše, bar nek bude najgore, kad liči na moskovski proces nek tako i bude. Tada sam osećao i strah, ali ne onaj fizički, već strah od ništavila, od nemogućnosti da bilo šta kažete u vreme kad imate još mnogo toga da kažete. Svejedno, u momentu kad je Plenum završen, dok sam izlazio iz sale, shvatio sam da sam tim “pokajanjem” počinio, možda, najveću životnu grešku
Broz 01 S

Predviđanje prošlosti: Informbiro (2)

Rezolucija i poslednji dani

U Bukureštu će Informbiro donijeti svoju prvu Rezoluciju o stanju u KPJ u kojoj se, osim propagandnog ponavljanja teza iz prethodnih pisama, pozivaju "zdrave snage" u KPJ da "smijene svoje rukovodioce i postave novo, internacionalističko rukovodstvo". To je bio nedvosmislen signal da Tito više nema izbora. Staljin je grubo izazvao njegovu vlast i Titu nije preostalo ništa drugo no da je očuva svim sredstvima i po svaku cijenu, a nije bila riječ samo o vlasti nego i o fizičkom opstanku. Tito je znao da bi popuštanje u krajnjoj konzekvenci dovelo do njegove fizičke likvidacije. Jako dobro je poznavao sovjetski režim. Već u prvom pismu Staljin je zlokobno podsjećao da je "politička karijera Trockog dovoljno poučna". Prijetnja nije mogla biti jasnija
Tito Staljin

Predviđanje prošlosti: Informbiro (1)

Sukob na pomolu

Prva neslaganja između Tita i Staljina nastala su za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jugoslavenski partizani su protivno želji Moskve na kapama nosili crvenu petokraku zvijezdu. Njihova karakteristična kapa – titovka – bila je zapravo identična kapi vojnika Crvene armije. U Moskvi su pobjesnili kada su čuli da se osnivaju proleterske brigade. Da se razumijemo, nije Staljin nekim čudom postao protivnik komunističke ikonografije, ali u situaciji kada je Wehrmacht stigao do moskovskih predgrađa, nije u očima Franklina Roosevelta i Winstona Churchilla htio ispasti avanturist koji Evropom širi komunizam jer je znao da oni znaju kako čvrsto kontrolira svjetski komunistički pokret i znao je da mu London i Washington neće vjerovati da Tito djeluje samostalno
Krpo 36 S

Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume

Jugoslovenski esperanto koji niko neće

Problem sa srpskohrvatskim je u tome što je od svih mogućih naziva za ovaj jedinstven jezik izabran najgori. Prvo, iz naziva su izbrisani Bošnjaci i Crnogorci. Drugo, iz njega su izbrisani i Jugosloveni, kojima je ovaj jezik takođe maternji. Treće, i najvažnije - ni jedan od ovih naroda ni za živu glavu neće da govori istim jezikom kao i ostali