Tekstovi sa tagom: jugoslavija

Aazr 01 S

JNA u savremenoj prozi

Na Azru za litar krvi

U džepu stišćem dozvolu za putovanje, moju kartu za sreću u jednom pravcu, moja se krv u dvorani za operacije prelijeva u nekog, pogledom dosižem veliku daljinu, vidim preko gradova i kroz srca ljudi, ovako lete anđeli po dobre duše, ovako se kote tajni mačići. Dobar je život, krv je dobra.
Kviroslavija 01 S

Istinite priče

U potrazi za lezbijkama iz Jugoslavije (2)

Nakon što sam upoznala Mariju i druge lezbijke iz radničke klase, postala sam bolno svjesna postojećih klasnih razlika u Jugoslaviji. Sve feministice koje sam upoznala u Jugoslaviji su bile povezane s univerzitetima i govorile bar još jedan strani jezik; putem tog znanja imale su pristup zapadnoeuropskim i američkim feminističkim pokretima: književnosti, razmišljanjima, djelovanjima. Marija nije imala priliku da nauči drugi jezik, a ipak je sama razvila vlastito mišljenje o muškoj dominaciji zasnovano na vlastitim iskustvima.
Topcider5

JNA spomenar

Srećna Nova 1987.

Približavala se ponoć. Temperatura je možda pala za još koji stupanj. Razmišljao sam o prijateljima koji daleko gore na sjeverozapadu tulumare u nekoj klijeti. Odjednom, svjestan blesave situacije u kojoj se nalazim, s tom automatskom puškom bez metaka prebačenom preko ramena, s plinskom maskom i rancem na leđima, sedamsto milja od kuće, osjetio sam kako me obuzima neka bezrazložna euforija.
Lastovo 01 S

Istinite priče

U potrazi za lezbijkama iz Jugoslavije (1)

Prema Betki, koja se vraća u Jugoslaviju na godišnje odmore, većina lezbijki u Jugoslaviji je u braku i krije veze sa ženama. Pored posla, Betkin život u Hamburgu se vrti oko ljubavnice, nekoliko umjetnika/ca i lezbijskog bara. Ne osjeća potrebu da upozna lezbijke u Jugoslaviji ili da im pomogne da se nose sa izoliranošću i homofobijom, kao ja otkad sam se angažirala u lezbijskom pokretu. Ni od Betke nisam dobila nikakve kontakte.
Sgls 02 S

Deca srebrne emulzije (1)

Domaća gnezda

Službeni glasnik objavio je prošle godine knjigu “Deca srebrne emulzije” Zorana Vujovića. Novi talas nije činila samo muzika već način života ljudi koji su u to vreme šetali beogradskim ulicama, odlazili na koncerte, provodili večeri na Akademiji ili na čuvenim kućnim žurkama i na kraju postali legende asfalta. Mnogi od njih bili bi zauvek zaboravljeni da nije bilo fotografa, koji su imali samo jedan zadatak: da na filmu zaustave trenutak kada je život postao umetnost. A jedan od njih je upravo Zoran Vujović Vuja. U knjizi su sabrane fotografije na kojima su, uz kultne bendove kao što su Partibrejkersi, EKV, Električni orgazam, Haustor, Azra, Figure ili Kandinski, ovekovečeni između ostalih i čuveni Pera Ložač, Đole Trip, Dragan Lubarda, Sonja Savić, Džoni Racković, Biljana Trifunović Bezideja, Satan Panonski, Fleka, Tanja Haj, Aleksandra Ilić Aki, Slobodan Nedeljković Žonki. Sve njih prate priče koje je Zoran Vujović čuo i sa čitaocima ih podelio u ovoj knjizi. Prenosimo nekoliko priča iz knjige
Jbro 04 B

Abecedarij: Na isteku 2018, sjetimo se 1968.

Godina koja je obilježila stoljeće

Više nema dvojbe: godina 1968. bila je u dvadesetom stoljeću najuzbudljivija, prepuna historijskih putokaza koji su oblikovali budućnost svijeta. Događaji i pojave smenjivali su se danonoćno: ubijeni su Martin Luther King i Bobby Kennedy; širom planete krenuli su studentski nemiri; The Beatles su objavili legendarni „White album“; rat u Vijetnamu je postajao sve žešći; pojavili su se tv aparati u boji...a drug Tito imao je svoju možda najbolju političku godinu
Kraljevina Jugoslavija

Vek Jugoslavije

Naličje ujedinjenja

Tokom nepune dve i po decenije postojanja Kraljevina SHS/Jugoslavija nije uspela da pronađe modus vivendi, kao ni minimum unutrašnjeg konsenzusa u međunacionalnim odnosima, u pitanjima državnog uređenja, demokratizacije, spoljnopolitičkog kursa, ekonomske politike, prevashodno jer su autoritarnost, nasilje i korupcija bili ključne političke determinante monarhističkog režima
Jugoslavija

Dresirali su nas kao majmune

Zašto sam Jugosloven?

Zato, što mi balkon prelazi u susednu državu / Zato, što mi je dosadilo po kafanama braniti svoje stavove / Zato, što su nas dresirali kao majmune / Zato, što ne podnosim laskanje lokalnim autoritetima
Mirko Kovač

Beleške o olovnim vremenima i Mirku Kovaču (1991-2018)

Kamičak koji je nedostajao

San je bio za mene krajnje čudesan. Rat je bio u tijeku, o Mirku su pisani feljtoni koji su plutali u mržnji i pokazivali svu rugobu i iskrivljenost, cerebralnu, režima koji nas je porazio, sve skupa na Balkan peninsuli, te je Mirko počeo zadobijati odlike junaka kod mene i sve sam više tražio sve što je napisao, jer je to bio izražaj onoga što sam i sam mislio, no nijesam tada bio dostatan izraziti, te sam sve to doživljavao kao slamku spasa, jer sam negdje imao sebi bliske ljude, koji razmišljaju razumno i protive se gomili, rulji koja je pohrlila iz kanalizacije
Juogo 35 B

Šta je 1969. mučilo građane: Kako će izgledati Jugoslavija 2000. godine

Da li će Jugosloveni živeti 150 godina?

Tekst pripremljen za emisiju o dvehiljaditoj godini govori o našoj budućnosti: I mi, Jugosloveni, kao da smo ukrcani u neku raketu koja nas nosi u budućnost. Kada treba da sustignemo one koji su ispred nas? Istraživač Sveta Stajić, na osnovu trendova 1962-1967. godine prognozira da bi 1985. bili na nivou današnje Francuske.
Juogo 26 B

Dosije: Serijal izložbi o SFRJ, organizirano sjećanje protiv organiziranog zaborava

Šezdesete godine, naj-dekada titovskog socijalizma

Novi kulturni nostalgičari nisu komunisti, nisu čak ni socijalisti, premda ih se prema našim političkim stereotipovima trpa u tor „lijevih“. Riječ je o urbanoj srednjoj klasi koja se natprosječno često dobro snašla u kapitalizmu, koja zna jezike, funkcionalno je integrirana u novu tržišnu ekonomiju i zarađuje više od nacionalnog prosjeka. Ta nova urbana srednja klasa je u suštini liberalna. Ona fantazira o inkluzivnom, sekularnom i otvorenom društvu. U memoriji SFRJ ona ne traži komunizam, nego „kapitalizam bolji od kapitalizma“, doba hedonističke ugode, dostupnih konzumnih dobara, omasovljene proizvodnje, socijalne sigurnosti i otvaranja prema Zapadu. U memoriji SFRJ ona traži neka ideološka uporišta koja su lijeva, ali jednako i liberalna - primjerice, antifašizam i sekularizam
SFRJ

Ekskluzivni dosije: Sto godina od stvaranja države Južnih Slavena

SFRJ - jedina superiorna civilizacija na ovim prostorima

Kao rezultat balkanskih ratova krajem dvadesetog vijeka, uništena je jedna veća evropska država za života popularna i na Istoku i na Zapadu i na njenim ruševinama sklepano sedam manjih država. Od njih Evropu trajno boli glava a podanici tih država masovno ih napuštaju dok preostali izumiru. Sve to tim tvorevinama etničkih čišćenja devedesetih ne smeta da se proglase kompletnim nacijama svaka s posebnim jezikom, državnom religijom i etnički homogeniziranom populacijom, glomaznim vojskama, graničnim prijelazima i carinarnicama na nekad zajedničkom prostoru na koji su se ljudi takvim vjekovima naviknuli. Ove su operacije koštale oko 150.000 ljudskih života, ne računajući još daleko veći broj tjelesnih i duševnih invalida i njihovih obitelji unesrećenih za cijeli život. Uz to je nekoliko milijuna ljudi istjerano iz svojih domova i prisilno raseljeno prema nacrtima nacionalističkih elita s ciljem razbijanja mješovitih multietničkih zajednica i homogenizacije novih država (Iz uvoda južnokorejskom izdanju knjige Vjekoslava Perice „Balkanski idoli: religija i nacionalizam u jugoslavenskim državama“ koja izlazi u Seulu početkom 2019. u prijevodu Dr. Keunjae Chunga)
B. Krivokapić

Humboltov papagaj

Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven

Posmatrao je jugoslovensku državu kao neponovljiv emancipatorski podvig svih njenih naroda, jer je istorija južnoslovenskih naroda, pre Jugoslavije, hiljadugodišnja „istorija ropstva“. Svi ti narodi, govorio je, jednom u istoriji, sakupili su „svoju zapretenu snagu i zahvaljujući antifašističkom pokretu Titovih partizana stvorili čudo od države“. Jugoslavija za Krivokapića nije samo država, ona je „kulturni podvig njenih naroda“. Osim emancipatorskih dometa, smatrao je Jugoslaviju i prosvetitetljskim projektom zapadne političke ideje, najupornje rušene i osporavane sa Istoka, tvrdio je, nasuprot nametnutim teorijama zavere ovdašnjih nacionalističkih propagatora
Tito i Hruščov

Predviđanje prošlosti: Informbiro (7)

Jugoslavija između Istoka i Zapada

Kao što mu je odgovaralo da ne bude jedan od sovjetskih satelita, Tito podjednako nije htio biti ni samo jedan od zapadnoevropskih državnika. Ne radi se samo o Titovoj osobnoj ambiciji koju nipošto ne treba zanemariti. Ekvidistanca u odnosu na oba bloka odražavala je i stanje unutrašnjih podjela u Partiji na dogmatsku i prozapadnu struju. Samodopadni put koji će postati poznat kao samoupravljanje i nesvrstanost, odnosno negacija obaju dominantnih svjetskih političkih sustava, odgovarala je režimu koji je tako legitimirao svoju originalnost u svjetskim razmjerima i implicirala je određenu dozu psihoze opsadnog stanja – sami protiv svih – što je korisno amortiziralo sukobe u zemlji ove ili one vrste
Nloa1

Ruke vanzemaljske domovine

Kako smo u Jugi povjerovali u Marsovce

Hrvatski pisani SF možda nema priliku postati blockbusterski hit, ali maštovitosti, raketa i izvanzemaljaca u njegovoj tradiciji ne manjka. Otkrivamo kako je rođen.