Tekstovi sa tagom: književna kritika

Možda najčuvenija po svom specifičnom djelu Vaginini monolozi, Eve Ensler, američka književnica, dramaturginja, izvođačica i aktivistkinja, nedavno je objavila roman "Izvinjenje" (The Apology, 2019).

Zašto bi neko ko živi u srećnoj zemlji luksemburškoj svojim pisanjem iznosio određenu politiku? Odgovor je opet jednostavan – zato što pripada manjinskoj književnosti, onoj koja mora da se bori za sebe i svoj prostor, koja je uvek-već ideološka. Junak Gija Helmingera ne trpi nasilje slučajno, on je, kao i Kafkini junaci, žrtva porodice i društva. On je pritisnut i potisnut. On je brutalno usmrćen ili pretučen, on je ismevan. On deluje kao lutka, marioneta koju majstor lutkar, onaj koji drži poluge moći u svojim rukama, oživljava odnosno usmrćuje po sopstvenom nahođenju

Jedna od mogućnosti za borbu protiv ljudske gluposti i kapitalističke pošasti je umetnost. Slaveći upravo čin kreacije, umetničke i neumetničke jednako, roman "Slepi putnik" pretvara se u apoteozu nove, nadajmo se bolje stvarnosti, nečeg što bi u zvučnoj analogiji s Rastafarijancima, mogla da bude nova religija zasnovana na ljubavi prema planeti i životu...

Ova zbirka sadrži dvadeset jednu priču, od kojih su sedam zapravo snovi. Mnogo je u njima tegobe, patnje, bolesti – što nas i ne čudi, sad kad znamo pozadinu njihovog nastanka. I zaista, u njima je toliko osetno proživljeno iskustvo da nas ponekad tera da zastanemo i duboko udahnemo, istovremeno nas nagoneći da nastavimo čitanje, kako zbog toga što su priče sazdane od svega što čoveka čini (ili ne čini) čovekom, a što u srećnim trenucima on olako previdi, tako i zbog piščeve izuzetne pripovedačke veštine i narativnih postupaka koje primenjuje

Nesvakidašnju, zgusnutu, potresnu i značajnu priču o, prema riječima autorice, logorskoj svakodnevnici Oskara Pasfiora, donosi književnica Herta Muller u svome romanu Ljuljačka daha (2009.) koji je ovoj autorici donio i Nobelovu nagradu za književnost. (Herta Muller, Ljuljačka daha, s njemačkog prevela Sabine Marić, Buybook, Sarajevo, 2011.)

Ljubav u Njen ja, kao većina kanonskih velikih ljubavi, završava smrću, ali s obzirom na prožetost romana sufijskom duhovnom tradicijom, ova smrt ne simbolizuje zajednički kraj dvoje nesretno zaljubljenih, već transcendiranje materijalnog i odlazak u zajedništvo za koje je glavni junak bio spreman; čak ga dočekao raširenih ruku – kao šehid (Reza Amirkhani, Njen ja, preveo Muamer Kodrić, Buybook, Sarajevo, 2021.)

Prisutan nedostatak činjeničnih dokaza koji se odnose na Rumijev život, kao i nedosljednosti ranih hagiografskih zapisa o njegovom duhovnom putu koji su postepeno prešli u domen mita, predstavljaju svojevrsni izazov u sastavljanju njegove biografije. (Abdolhossein Zarrinkoub: "Stepen po stepen do susreta s Bogom - o životu mislima i duhovnom putu Dželaluddina Rumija", preveo Elvir Musić, Buybook, Sarajevo, 2021.)

"Prijatelj" je jedna od onih knjiga kojima se vraćamo, koja nas nosi svojim ritmom i izbacuje na novu obalu otkrivajući esenciju života dok pratimo jednog psa i jednu ženu kako zajedno pobjeđuju tugu (Sigrid Nunez, Prijatelj, prevela Senada Kreso, Buybook, 2021)

Ono što Silsi suštinski radi jeste preispisivanje priče/a. Ta priča rasuta je u nizu označitelja ženskog iskustva i identiteta, a ponajviše u devojačkoj spremi, jedinom Silsinom posedu, belim izvezenim haljinama koje, poput nedovršenog portreta, postaju mesta metonimijskih projekcija ženskih identiteta.

Odjeci Karimove poetike spekulativne fikcije, svježi i savremeni za Sarajevo u doba još mladog poraća, danas su zatomljeni glasom autofikcije. Možda će novo izdanje Tajne džema od malina napraviti nužno komešanje, a ispod zavoja se ponovo ukazati – (sarajevski ili bilo koji drugi) nevidljivi ljudi.

San zvani Jugoslavija čini niz intervjua, objavljenih u različitim medijima. Moglo bi se reći da ova knjiga nije ništa drugo do skup pitanja i odgovora – no u duhu te neumorne zapitanosti valjalo bi nastaviti razmišljati i proučavati kontekst i tekst Ive Andrića.

Roman Ešalon za Samarkand predočava okolnosti koje u sebi nose velike historijske smjene kao što je pad Ruskog Carstva i dolazak komunizma. Zaslijepljen svjetlima velikih povijesnih činjenica, čovjek često zaboravi na živote koji su se odvijali tokom njih, one živote koje historija zabilježi kao statistiku (Guzelj Jahina, Ešalon za Samarkand, preveo Žarko Milenić, Sarajevo: Buybook, 2021)

Uprkos neusklađenostima na razini cjeline, Jasmin Agić u zbirci priča "Čudo u ulici Omera Maslića" precizno predstavlja svoj pogled na bosansku istoriju, bosanske mitove, i bosanskog čovjeka – prkosnog i raspolućenog između svijeta i sebe, u svim vremenskim periodima (Jasmin Agić: Čudo u ulici Omera Maslića, Buybook, Sarajevo, 2021)

Novo izdanje Tuđe krvi Simone de Beauvoir stiglo je u pravom trenutku pandemijom uzrokovanih moralnih komešanja i pitanja: Kakvim smo to vrijednostima privrženi i kakvom konceptu slobode robujemo? Koliko brzo možemo zaboraviti tuđu bol i tuđu krv? (Simone de Beauvoir, Tuđa krv, prevela Tea Mijan, Sarajevo: Buybook, 2021.)

Francusku spisateljicu Virginie Despentes kritika je nazvala „rock & roll“ Balzacom, a trilogiju Vernon Trodon „Ljudskom komedijom“ našeg doba. Wall Street Journal otišao je korak dalje i istakao kako je Despentes za Pariz učinila ono što je James Joyce učinio za Dublin. Tomovi trilogije objavljeni su između 2015. i 2017. godine i odgovaraju uslovima svog vremena na način koji podsjeća na Balzacov realizam, elementima kao što je evociranje (bolje) prošlosti, osuda društva koje se raspada i prikazivanje života likova koji su predstavnici određenih ideologija ili svjetonazora (Virginie Despentes: Vernon Trodon, prev. Novak Golubović, Buybook, Sarajevo, 2020)