Tekstovi sa tagom: književnost

Dusko 01 S

Baš tada

Duško Radović: Kišobran

Duško Radović, pesnik za decu i osetljive, pripovedač, scenarista radio i TV emisija, pozorišni pisac, aforističar, novinar, urednik "Poletarca" i još koječega, ukratko - jezički čarobnjak. Ili "primenjeni književnik", kako je sam sebe nazivao. U zaparloženoj književnosti koja je brigu za naciju proglasila vrhunskom estetskom kategorijom, nije nikakvo čudo što se Radović drži za "neozbiljnog" pisca. U smrtno ozbiljnoj kulturi (koja se takvom smatra jer ozbiljno seje smrt), Radovićev humor deluje otrežnjujuće. Kao podsetnik da ljudski život ima apsolutnu vrednost, čak i najmanje stvari u njemu. I da su naši pojmovi o malom i velikom, o važnom i nevažnom, prilično poremećeni
Kafka 01 S

Feljton: O književnosti i piscima (13)

Pisac doba u kojem nitko nije i ne može biti spokojan

Izdavačka kuća Art Rabic iz Sarajeva objavila je 2018. godine knjigu „O književnosti i piscima“ Predraga Fincija. „Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti“, zapisao je Finci na samom početku ove knjige. A Ranko Risojević o knjizi veli: “Središnji dio knjige posvećen je onim knjigama koje su prošle ispit vremena, selekciju što je izvršena u Fincijevoj čitalačkoj posvećenosti, svodeći ovaj izbor na 123 pisca, kojima je posvetio kratke tekstove, gotovo enciklopedijske natuknice o njima i njihovim djelima. Iako je išao abecednim redom, prema prezimenu pisca, u više navrata stavio je prednost na naziv djela, ali i na neku temu koja mu se učinila bitna za njegov ukupan odnos prema lektiri. Finci je u više navrata odstupio od navođenja samo opštepoznatih imena, tu su i oni koji su manje poznati široj čitalačkoj publici, što ovom izboru daje potpuniji piščev pečat. Pred čitaocem je suva drenovina raspravljanja ili razmišljanja ili domišljanja o književnom djelu”. Narečeno poglavlje prenosimo u obliku feljtona, u nekoliko nastavaka
Munnas 07 S

Jedino objašnjenje za stvaranje sveta jeste božji strah od samoće

Mudrac je neko kome je ispod časti da se nada

Da li ću ikada uspeti da citiram samog Boga? Ljudi, čak ni sveci, nemaju ime, samo Bog ima ime. Znamo li o njemu i nešto više ili samo to da je On glava svih beznađa. Bog je beznađe koje počinje tamo gde se sva ostala završavaju.[…]
Dkis 02 S

O takvoj melankoliji živ čovjek zna premalo

Marija Čudina: Pustinjska lisica

Poeta, mahnito zaljubljen u njezin ukočen pogled,/ smatra, ali i to je sumnjivo, da će ona/ u Vrtu Bestiariuma ipak naći razloge za svoje/ ugroženo postojanje, razlog za održavanje svoje sjete/ i melankolije pustinjske.
Firefly 02 S

Blistava slika od sjajnog daha

Kristalna soba

I kakav osmeh! Trostruk! Od njega/ Buknuh ko plamen nepoznati;/ Poljubih devicu belju od snega,/ Ona mi trostruk poljubac vrati.
Belmondo 01 S

Molim za takvog

Ako bih mogla imati muškarca

Onoga koji nije ni spreman reći mi da sam zgodna,/ koji, kad izađem kaskajući iz kupaonice,/ kao piskutavo tek izribano prasence,/ to ne voli ništa manje od predanosti...
Mores 03 S

Možda bih ipak morala prvo da odrastem

Žena

U to vreme/ niko nije umirao/ dok su tadašnje žene/ postajale bivše/ a nove pristizale/ i sa kopna i sa mora
Aadone7

Dugačke priče o moru

Ona se smeškala mornarima

Malo je noći bila sama./ Tih noći mislila je na more/ Vetrove galebove/ Na magluštinu i na lunu...
Aagro 04 S

Atlantida osećanja

Bezbrižnost u senci smrti

Prošla je očajna mladost, nastupila veselost, bezbrižnost laganog propadanja, postapokaliptični smeh jer sve je izgubljeno, nije ostao ni kamen na kamenu od nekadašnje stvarnosti, samo sećanje, emocija koja čuva potonulu, razorenu Atlantidu nekadašnjeg a o čemu mlađi mogu samo da sanjaju. Sad se još čini da sam bio privilegovan što sam formatiran u vreme stabilnosti, jasnih vrednosti, što sam imao vremena da upijem u sebe sav kosmos i osećaj da je normalan život moguć jer u to, ovde i danas, malo ko veruje. Može se živeti i od zlatnih rezervi, dugo
Aakri 10 S

Bilo je to putovanje koje se ne zaboravlja!

Džozef Konrad: Mladost

Ovo se moglo dogoditi samo u Engleskoj, gde se ljudi i more takoreći uzajamno dopunjuju — gde more prožima život većine ljudi, i gde svaki čovek zna ponešto o moru, jer mu ono pruža mogućnost zabave, putovanja ili zarade.
Pokris 25 S

Govorila si da vidiš otvorena nebesa

Haljina pletena od roze vune

Bejah poratni, drugorazredni zet!/ Ne baš Princ iz bajke. Pre Svinjar/ Što krade rodoslovne snove/ O budućnosti, odbegloj ispod paske reflektora
Fntm 13 S

Hoćeš da te čitam večeras?

Ljubav dva podstanara

Hoćeš da te mazim po grudima i vratu?,/ otkopčano dugme, tvoje bluze, kotrlja se na parketu/ naše jedine sobe./ Preskočimo doručak u krevetu, neplaćenu kiriju,/ rupe na asfaltu i nervozu u taksimetru...
Misima 01 S

Jedno moguće čitanje Mišiminog "Patriotizma"

Jukio Mišima: Živeti smrt

Šinđu (samoubistvo mladića i devojke) u Mišiminoj priči Patriotizam implicira sveopštu intertekstualnost pomenute estetike (etike), koja zauzima prostor od mladićskih dnevničkih zapisa, sve do same Mišimine smrti. Patriotizam nema nikakve veze sa labavim i neretko besmislenim političkim konstrukcijama kojima je Mišima nemilosrdno izlagao svoje sagovornike, niti je ta priča bilo kakav nacionalistički ispad ostrašćenog pisca.
Džojs Dablin ilustracija

Feljton: O književnosti i piscima (12)

Književnost uvijek nanovo formiraju i definiraju veliki pisci

Izdavačka kuća Art Rabic iz Sarajeva objavila je 2018. godine knjigu „O književnosti i piscima“ Predraga Fincija. „Ovo je knjiga o književnosti i piscima. Priča o njima. Naslov knjige posudih od onih nekadašnjih, strogih pisaca udžbenika, priručnika i književnih pregleda, od onih ozbiljnih, uvažavanih profesora i marljivih teoretičara koji su sve znali, pa i što je književnost i koji su pisci dobri, a i koji nisu. Ja međutim ne pišem takvu knjigu. Ne pravim učene analize, ne iznosim mudre tvrdnje, ne poduzimam sistematska istraživanja života i djela pisaca. Ne bih to htio. Nego bih samo da redam, svoje nabrajam, pričam i u svom pripovijedanju ideja iznosim kako mislim da jest i što mislim da bi književnost mogla biti“, zapisao je Finci na samom početku ove knjige. A Ranko Risojević o knjizi veli: “Središnji dio knjige posvećen je onim knjigama koje su prošle ispit vremena, selekciju što je izvršena u Fincijevoj čitalačkoj posvećenosti, svodeći ovaj izbor na 123 pisca, kojima je posvetio kratke tekstove, gotovo enciklopedijske natuknice o njima i njihovim djelima. Iako je išao abecednim redom, prema prezimenu pisca, u više navrata stavio je prednost na naziv djela, ali i na neku temu koja mu se učinila bitna za njegov ukupan odnos prema lektiri. Finci je u više navrata odstupio od navođenja samo opštepoznatih imena, tu su i oni koji su manje poznati široj čitalačkoj publici, što ovom izboru daje potpuniji piščev pečat. Pred čitaocem je suva drenovina raspravljanja ili razmišljanja ili domišljanja o književnom djelu”. Narečeno poglavlje prenosimo u obliku feljtona, u nekoliko nastavaka
Fntm 11 S

To je svest da nema više

Šta je melanholija?

Melanholija ima svoj jezik, najneizreciviji od svih jezika, svoje slikarstvo i muziku, koji se ponajmanje mogu naslikati i opisati od svakog slikarstva i muzike.