Tekstovi sa tagom: književnost

Andre 11 S

Od psovki sagraditi hram

Tko će prenijeti ljubav

Tko će dahnuti plamen/ na granu s injem, i tko će se/ razapeti na dugu?/ Tko će kamene obline grliti i/ preplakati ih u rahle livade?
Dugre1

„Lisica“ Dubravke Ugrešić

Priča o tome kako nastaju priče

„Lisica” je škrinja s blagom informacija i zanimljivosti o brojnim piscima i knjigama, to je ono čime me fascinirala i zainteresirala od samog početka. Dubravka nam daje toliko književnih i teorijskih referenca na druge autore i knjige, vješto balansira humorom, znanjem i vlastitim iskustvima, vodeći pritom računa da ne servira suhoparno nabrajanje činjenica i povijesnih događaja. Kao krajnji rezultat imamo upravo ovu briljantnu i zanimljivu knjigu
Knjiga 03 S

Ne čitamo ih, ali ih ipak čitamo

Stari dobri ljubići

Kao knjižničarka koja svakodnevno korisnicima daje preporuke za čitanje iz polja beletristike, morala sam samoj sebi priznati da, iako imam vrlo eklektičan ukus za literaturu i čitam stvarno raznolike knjige, imam jednu crnu rupu u znanju. Naime, nikad, ali zaista nikad ne čitam ljubiće, romanse, erotske romane ili općenito sve što spada pod taj neki zajednički nazivnik, neki bi ih nazvali i “roze knjige” iako nisu nužno ružičastih naslovnica
Brasteff 09 S

Snijeg pada, svijet propada

Ono nešto naše

U trenu kad pada prvi snijeg, vježbam nepomičnost. Stolica okrenuta ostakljenim balkonskim vratima, dekica preko nogu i mirno očima pratim kako kosa zavjesa od tila pada na susjedov vrt, čemprese, hrpe stajnjaka, preokrenut japaner, alate, voćke, gredice. Mogla bih satima tako. Ne djelovati, ne raditi, samo tonuti kroz prizore, tražeći neki smisao, ostavivši pri tom tekst bez poante, rečenicu bez točke i svoj život bez oslonca u fizičkom i metafizičkom
Bedd 01 S

Duboko skrivena žudnja

Moja mama

Moja mama nije postala ničija žena,/ ali njeni višednevni,/ višegodišnji, višenoćni uzdasi/ koji su dopirali iz mladog i neljubljenog bića,/ iz čežnje njene krvi,/ primala sam svojim dečijim srcem,/ duboko u sebe upijala
Done 04 S

Iz knjige "Brisanje, raspad"

Thomas Bernhard: Odmah vidimo da je postao budala

Očekujemo da nam je nekadašnji prijatelj i danas prijatelj, ali odmah uvidimo svoju užasnu, često čak ubitačnu zabludu. S tom ženom možeš razgovarati o slikarstvu, s ovom o poeziji, pomisliš, ali onda odmah uvidiš da si se prevario, jedna zna o slikarstvu jednako malo kao i druga o poeziji, objema su na raspolaganju samo njihova kuhinjska naklapanja, kako se krumpir-čorba pravi u Beču, a kako u Insbruku i koliko košta par cipela u Meranu, a koliko isti takav u Padovi
Hros 02 S

Biće o ničemu

Čarls Simić: Poslednja lekcija

Ne o ljubavi ili Bogu,/ Već o ničemu./ Bićeš kao novajlija u školi/ Što plaši se da pogleda učitelja...
Ligh 28 S

Kao da to može svatko

Već danima motrim jedan stan preko puta

U stanu preko puta vlada mir. Red se tamo održava organski, izgleda jednostavno kao da to može svatko, red je u njima, u tim sređenim, mirnim ljudima koji možda nikad ne izlaze iz stana. Možda ih odjeća malo sputava u ekspresiji, ali njima to ne pada odviše teško. Tako je, kako je
Aasa 03 S

Odlomak

Gwendoline Riley: Moji duhovi

Tada sam imala dvadeset i šest godina. Osam godina sam živjela u Londonu, od toga šest u malom stanu u Kilburnu, sa svojim dečkom Johnom. Vijest o mom ocu je i za mene bila šok. Sjećam se telefonskog poziva dok smo John i ja hodali do stanice i kako sam znala da se nešto ozbiljno – nešto loše – desilo kad sam ugledala Michellino ime
Cat 01 S

Krv i živci su joj sloboda

Konstantin Kavafi: Mačka

Kavafi za života nije objavio nijednu knjigu pesama; pojedinačne pesme je štampao na odvojenim listovima u malom broju primeraka, koje je zatim spajao u cikluse i delio prijateljima ili svakom onom ko bi mu pisao i tražio ih. Izvestan broj ih je rasut po časopisima onog vremena. Nekih pesama se javno odrekao, dok druge nije stigao da objavi (Angra Maina)
Andre 01 S

Odlomak iz romana "Autosekcija"

Srđan Srdić: Rekli su da je sledeća godina moja

A desilo se i to da ja jesam pokušavao da dam sve od sebe, ali sve je išlo kilavo i traljavo, imao sam blistave planove, uzalud, toliko toga me sprečavalo u zaoštrenoj situaciji da nikako nije delovalo da bi sledeća godina mogla da bude moja, pa ni ona nakon nje, a posebno ona nakon te druge. Davanje svega od sebe nekako i ide kad imaš kome da daš sve od sebe, ali nezgodno biva kad nemaš, siguran sam da znaš sve o tome ili se jednostavno praviš da ne znaš jer ti je tako lakše, svejedno, morala bi da znaš, bilo bi poželjno, uputno, tako nekako
Aatk 14 S

Zrakom se širio otrov

Roberto Bolanjo: Godzilla u Meksiku

Iako zbog prerane smrti Bolanjo nije napisao onoliko knjiga koliko je planirao (i koliko smo želeli mi, njegovi čitaoci), stvorio je jedno dovoljno široko, bogato i šaroliko delo da u njemu svaki pisac, kritičar i čitalac može da pronađe nešto što mu pomera čula i što mu je novo (Horhe Volpi)
Kut 02 S

Najvažnije iz čovekovog života stane u jednu kutiju

Bora Ćosić: Pakovanje

...a da kod toga i dalje ostane bar malo slobodnog prostora za nešto što svako može zaboraviti, dok ispostavlja se da upravo to, zaboravljeno, ono je najbitnije...
Pokris 06 S

Osećam ogromnu sreću

Fernando Pessoa: Kada bude došlo proleće

Sve ono što jesmo, a tako će biti i za one koji za nama slijede u različitim vremenima, sve će biti onako kako ćemo mi to duboko zamisliti, odnosno, onako kako ćemo mi s maštom u našim tijelima to proživjeti. Ne vjerujem da je povijest, u svojoj golemoj izblijedjeloj lepezi, išta više od niza tumačenja, zbrkanog podudaranja rastresenih svjedoka (Pesoa)
Fisha 04 S

Njihove su suze kao krik u pustinji

Zbignjev Herbert: Ribe

Herbertov moderni, suptilni i veoma intelektualni poetski jezik svedoči ne samo o izvanredno talentovanom pesniku i misliocu, nego, takođe, i o čoveku izvanredne kulture i obrazovanja. Izuzetnog senzibiliteta i nadahnuća, Herbert sjajno u svojoj poeziji spaja vekovna iskustva ljudske istorije i kulture sa svojim vlastitim poimanjem čoveka i sveta svog vremena. Uostalom, o njegovoj poeziji napisane su već čitave biblioteke studija, eseja, kritika i analiza, koje bez rezerve i bez ostatka Herbertovu poeziju uzdižu kao pojam modernog evropskog i svetskog pesništva