Tekstovi sa tagom: književnost

Instrr 08 S

Protiv književnosti modernističke

Gospoda u službi tradicije, nazadnjaštva i opskurantizma

Modernistička književnost, kao negacija bez sadržine, protivstavila je zadremanoj okoreloj »ideologiji« koju je zatekla na vladi i koja je jasno pokazivala očite znake izlapelosti i preživelosti (upravo mrtvorođenosti), ali koja je i dalje pretendovala da je jedina pozvana da upravlja mozgovima i da preko S. K. Glasnika, S. K. Zadruge, S. K. Akademije, Matice Srpske, Venca itd., širi i učvršćava svoja načela i njihove posledice, porazne po slobodno razvijanje misli, modernistička posleratna trubačka trupa protivstavila je tom glomaznom mrtvacu koji se bio preprečio preko cele književne njive (i tržišta), ne jednu zaista novu ideologiju, ne jednu beskompromisnost koja bi bila dovoljna garancija nekoristoljubivosti, već nekoliko disparatnih idejica, po koji briljantniji talenat, trenutno zaista zasenjujući temperamenat ili novi prizvuk (Vinaver, Rastko Petrović, Crnjanski), izvesne nerazrađene tehničke inovacije, i svoj pojam generacije, pojam koji u sebi implicitno sadržava aluziju na psihičke reperkusije rata, i, još više, malo kamufliranu apologiju svoje sopstvene zaslužnost
Senkk1

Proljeća Ivana Galeba

Spontanost

Slobodna, nerazmišljena spontanost reakcije, nezakočena, već u samom aktu, gotovo istodobnom, i gotovo isto tako spontano poteklom intervencijom svijesti
Dick 02 S

Philip K. Dick: O njemu se ispredaju neverovatne priče

Da li je to ona budućnost od koje strepimo?

Philip Dick je čovek kojem bi u Srbiji svakako trebalo podići spomenik. Bio bi to spomenik apsolutno neprimetan za sve pripadnike danas vladajućeg koalicionog bloka (SPS-SRS-SPO). On ne bi mogao da konkuriše ni Čiči ni Titu. Bio bi siguran u svojoj usamljenosti baš kao i mi u svojim paralelnim svetovima. Sve dok jednog dana i naši životi ne iskliznu...
Castl 03 S

Gde duhova pleše roj

Ukleti dvorac – iz pripovjetke „Pad kuće Ašera“

Ovaj majstor gotičkog horora, te kreator detektivskog žanra, pripada grupi onih koji se od pisanja nisu obogatili. „Gavran“ je, na primer, postao popularan brzo pošto je objavljen, a Poe je od njega zaradio čitavih devet dolara. Poe je jedan od prvih američkih autora koji su pokušali da žive samo od pisanja, ali mu to često nije polazilo za rukom, pa je bio prinuđen da obavlja i druge poslove. Najveća nepravda je u tome što je biograf, koji je nakon smrti pisca odlučio da se na pogrešan način pozabavi njegovim životom, te ga prikazao kao mračnu i nezdravu figuru, zaradio više novca nego što je Poe uspeo za čitav život
Done56

Stihovi za bolji život

Mi nećemo da budemo tužni

Danas sam možda najsrećniji čovek na svetu/ Jer meni pripada sve što ne želim/ A jedinoj stvari do koje mi je stalo u životu/ Svaki zaokret elise približava me
džoni štulić

Poezija bunta i otpora

Branimir Johnny Štulić: E, pa što

Poziv na čitanje Štulićevih stihova nije samo omaž autoru, koji se pod teretom sopstvenog prezira prema otpacima raspale zemlje povukao u anonimnost već i omaž svima koji su te pesme znali napamet jer im je Džoni ulivao hrabrost da odrastu. Onima koje je Džoni naučio da govore, o ljubavi, o besu, o ulici – ili o čemu god da su želeli da govore, a nisu smeli da priznaju da ih nerazumevanje plaši. Bez njih, Džoni bi ostao nepročitan
Ljubov2

Povetarci iz ševara i glasovi sreće prošle

Umro od ljubavi

Majko, kada umrem, odmah/ obavesti znance moje./ Šalji plave telegrame/ što s Juga na Sever plove./ Sedam krika, sedam krvi,/ sedam dvojnih bulki lome/ neprozirna ogledala/ kroz sumorne te salone
Aatk 03 S

Teče crvena krv rekom

U kolibama smrti

A iznad glava kiša nam se sliva,/ i žuto, uvelo vlažno snoplje/ sva nam je prespektiva./ Iza grma ako padnemo kad otvor smrti zasjaji, ─/ to su svi važni događaji.
Fonn 01 S

O jednoj aferi

Kako se Aragon ispisao iz nadrealizma

Aragonov gest povukao je za sobom izvesna pojedinačna odobravanja, ali je izazvao i violentan protest svih francuskih nadrealista koji su, u znak solidarnosti sa Bretonom, izdali brošuru Paillasse! (Fin de «l'Affaire Aragon»), u kojoj su istakli nedoslednosti i protivurečnosti koje postoje između različitih uzastopnih stavova i iskaza Aragonovih u toku poslednje dve godine (pre polaska u Harkov, za vreme harkovskog kongresa, pri povratku i posle povratka)
Barbb 01 S

Dok vampiri marširaju, cvetaju ruže za posipanje tenkova

Tavni krojač

Iz Srpske knjige mrtvih/ Tavni nam Krojač mere uzima,/ za sužnje odelca od “đavolje kože”,/ šnitove sprema od bajki i mitova,/ Memoranduma, Politike, Pečata, Kurira
Kansuke 01 S

Bordel Muza

U znaku moga uda

„Među Apolinerovim prvim delima pojavila se jedna antologija erotike pod naslovom Majstori ljubavi, u desetak tomova, i pod pseudonimom sastavljača. Ta je antologija snabdevena opširnim predgovorom, koji se smatra nekom vrstom ponovnog otkrića večne teme, i temeljem modernog erotskog pokreta u poeziji... Pored danas već klasičnih Pisama za Lu, u kojima ima više erotike nego u bilo kojem erotskom romanu naših dana, zanimljiv je i njegov avanturistički roman Doživljaji mladog Don Žuana kao i njegov eroski roman Jedanaest hiljada budža.“ (Danilo Kiš)
Instapo 01 S

Pjesme iz zbirke ''Jezik''

Grad je u srcu trn

''U Čakarevićevoj poeziji nema tragova jeftinih osećanja. Nema odurne sentimentalnosti. Nema ni neumesne gorčine. Ni lažne oporosti. Postoji, ili mu se teži, „čisto stanje“. Ono koje isijava iz Maljevičevih kvadrata, belog ili crnog. Ili iz Kniferovih Meandara. Ili iz gramatičkih lavirinata Miodraga Vukovića. Ili iz Formi Nine Pops. ('Kao da smejač je beskarakterna osoba… ne poseduje telo, već da je njegova inkarnacija smeh sâm. Nema u tome samilosti…')'' (iz pogovora Žarka Radakovića knjizi "Jezik" Marjana Čakarevića, Kulturni centar Novog Sada, 2014)
Alge Vane Bor

Srpski književni glasnik, vodenica malograđanske kulture

Papirnato testo

U časopisu Danas koji je uređivao zajedno sa Krležom i Bogdanovićem, Marko Ristić se u svom tekstu iz godine 1934. ukratko polemički osvrće na Srpski književni glasnik, kao časopis koji u to vrijeme okuplja jednu eminentnu profesorsku skupinu pisaca i intelektualaca. Navodeći citate on tu dokazuje da se radi o jednom sklerotičnom časopisu koji tek utvara stav, ne mogući nijednim razlogom opravdati svoje postojanje. Srpski književni glasnik kao da je važan samo po tome što živu književnu građu pretvara u materijal za herbarijum, a intelektualna strka oko tog časopisa više podsjeća na neku kancelarijsku revnost nego na iole smislenu književnu djelatnost. Također, Ristić, u vidu polemičkog kataloga, donosi opšta mjesta jedne mrtve književnosti iz prve polovine 20. stoljeća, koja danas više-manje nije pretrajala, a koju je tada uredno promovisao taj časopis mrtvila. Donoseći vam ovaj Ristićev tekst, ne želimo samo pokazati kako su najveći esejisti i polemičari jugoslovenske književnosti pisali o časopisu koji u istorijama srpske kulture ostaje zapamćen kao najvažniji časopis prve polovine 20. vijeka, nego i podsjetiti na hiljade današnjih časopisa koji grcaju u mrtvilu i mehaničkom otaljavanju, budući veći srpski književni glasnici od originala
Dtte1

Ja sam onda tri dana, noći plak’o

Mladost

Ja sam onda još bio mlad,/ i bilo mi je žao/ mirisne pupoljke brati./ Ja sam onda još ozbiljno mislio/ na svakom pragu stati,/ i svugde naći veselje lako
Stalli 05 S

Roman "U prvom krugu"

Moskva je bila izvrsno opskrbljena mesom

"Solženicin još uvijek u takvu pravdu i požrtvovanost vjeruje, on je sigurno drugačiji, ali treba imati u vidu i da je njegovo iskustvo, u odnosu na Šalamova, drugačije. Glavni junak Gleb Neržin, u romanu "U prvom krugu", unosi nemir u specijalizovani zatvor, dopisuje se sa upravom, protestvuje, jer su mu oduzeli jednu knjigu. Kad njegovom sapatniku, Gerasimoviču, uprava te Šaraške, u kojoj drže zatvorenike inženjere da služe svojoj državi, kao u prvom krugu pakla, predlože da izradi mikrofone koji će se postavljati u klupe po parkovima, on će to odbiti, iako su obećali da će ga pustiti na slobodu, gdje ga čeka žena da provede s njim nekoliko mjeseci jer umire od raka. Solženicin tu nategnutu, iskonstruisanu, namještenu situaciju zaključuje Gerasimovičevom rezolutnom izjavom da mikrofone neće izraditi, jer to nije njegovo područje. I još će se neki likovi etički izjasniti pred izazovima, kao intelektualci, prije nego ih sve zguraju u jedan kombi, na kome piše Meso, i pošalju iz te Saraške, iz prvog kruga, dalje prema Gulagu, neke i prema posljednjim krugovima okovanim ledom, na Kolimi." (Iz teksta Smrt nije bila nimalo gora od života)