Tekstovi sa tagom: književnost

Marijj 77 S

Đavolov rečnik

Bog stvori svet za šest dana, i bi uhapšen sedmog

“Đavolov rečnik” započet je u jednim nedeljnim novinama 1881, i nastavio je da izlazi neredovno, sa dugim razmacima, sve do 1906. Te godine je njegov veći deo bio objavljen ukoričen, pod naslovom “Cinikov jezikoslovar”, koji autor nije imao mogućnost da odbije, niti sreće da odobri. Da citiramo izdavače ovog izdanja:"Ovaj pobožniji naslov mu je ranije bio nametnut zbog religioznih skrupula poslednjih novina u kojima je deo dela bio objavljen, što je imalo za prirodnu posledicu da su imitatori zemlju već preplavili desetinama "ciničkih" knjiga - Cinikovo ovo, Cinikovo ono i Cinikovo ono treće. Većina ovih knjiga bile su samo glupe, mada su se neke mogle dodatno pohvaliti i bedastoćom. Udruženim trudom, dovele su reč "cinik" na tako loš glas da je svaka knjiga koja je u naslovu sadrži bila unapred ismejana, još pre objavljivanja."U međuvremenu, neki od spretnijih humorista u ovoj zemlji su se poslužili nekim delovima knjige koji su odgovarali njihovim potrebama, i mnoge njene definicije, anegdote, fraze itd. sada su manje-više ušle u opštu upotrebu. Ovo objašnjenje se ne nudi iz taštine potaknute sitnicama, već da bi se predupredile moguće optužbe za plagijat, što uopšte nije sitnica. Ponovivši svoje, autor se nada da će ga oni kojima je delo namenjeno - prosvećeni duhovi koji više vole suvo nego slatko vino, razum nego osećanja, duh nego humor, čist engleski nego sleng - osloboditi optužbi. Upadljiva, i nadamo se ne neprijatna, osobina ove knjige je i obilje ilustrativnih citata iz dela istaknutih pesnika, od kojih je onaj najvažniji učeni i domišljati sveštenik, otac Gasalaska Džejp, S.J., čiji su stihovi i potpisani njegovim inicijalima. Autor proznog teksta veliki je dužnik oca Džejpa zbog podrške i ljubaznih saveta (Embrouz Birs)
Stassa 01 S

Umetnici ništa ne shvataju osim samih sebe

Savršenost nije ništa drugo do potencijalnost krajnosti

Onda je ja neću više moći voleti, jer nikad neću moći da zaboravim ni da joj oprostim, da sam mogao da budem predmet jednog izbora, koji me vređa. Rekavši to Y. (umetnik) zaćuta i ne progovori do kraja više ni reči.
Marijj 20 S

Antiratna akcija (1)

Vojnička pesma

Poezija pisana na srpskom jeziku nakon Prvog svetskog rata uključuje pesme Miloša Crnjanskog, Dušana Vasiljeva, Rastka Petrovića, Krleže, te drugih, a služi nam da se podsetimo da vojnički pokliči i oficirske naredbe nisu jedini glasovi koji su se ovde čuli, i da postoje još neke boje na ovom svetu osim sivomaslinaste.
Aagoo2

A kad se on pod stupovljem izgubi

Jedan od njihovih bogova

A kad se on pod stupovljem izgubi,/ među sjenama i večernjim svjetiljkama,/ odlazeć u četvrt koja noću/ tek oživi, sa orgijama i razvratom,/ svim vrstama pohote i bluda...
Pokris 05 S

Miroslav Krleža, život i djelo (2)

Ruganje ljudskoj gluposti

"Banket u Blitvi" jedan je od najboljih ikad napisanih političkih romana, tragično nepoznat evropskoj književnoj javnosti. Politički thriller s preciznom fenomenologijom vlasti, paranoidnih tirana, spolno nemoćnih buntovnika, sifilitičnih kardinala i generala, netalentiranih umjetnika, talentiranih očajnika. Čitava fiktivna Istočna Evropa tridesetih godina sa svim njenim nacionalizmima, diktaturama, nerazvijenim parlamentarizmom, vojnim huntama, zaostalošću, policijskim torturama, zavjerama, bankrotima, strahom, komunističkim iluzijama i nemoćnim intelektualcem i humanistom Nielsenom koji očajnički poseže za olovnim slovima – "što nije mnogo, ali je jedino što je čovjek do danas izumio kao oružje u obranu svog ljudskog ponosa"
Okkro 26 S

Moje je tijelo lomača

Niko ne zna ko sam ja

Vukući noge bez galoša/ preko blata i gliba/ kao ranjene noške ptica -/ dok mi dim izgriza oči/ u zakutnim kafanicama
Damir Ovčina

Intervju: Damir Ovčina, pisac

Književnost od ničeg pravi zlato

Doći će, navijam, vrijeme pametnih. Možda već sutra. Rješenja u svojoj neshvatljivoj jednostavnosti toliko su dostupna i neosporiva da mislim da će koliko brzijeh dana ipak prevladati. Ta ogromna mogućnost napretka koja ne zavisi ni od kog nego od nas, ta sloboda da budemo bolji, nije prepoznata i nije opjevana po silnim banalnim negativama koje se inertnom i potkupljivom narodu nameću
Pokris 19 S

Kako je baka od mene napravila čoveka

Nalakćivanje na sto, prestup ravan ubistvu

Važno joj je bilo da se tokom jela ne naginjem napred i da ne pomeram nadlakticu, pošto u boljim kućama aktivnu ulogu u korišćenju pribora za jelo igraju isključivo podlaktice, zglobovi ruke i šake. U vertikalnom položaju nadlaktica mora biti tesno pripijena uz liniju trupa. Kako bi mi se takvo držanje tela zauvek urezalo u nerve, baka bi mi pred početak svakog ručka i večere tutnula knjige pod mišku, i to uvek iste dve: pod levom miškom našao bi mi se Ilustrovani politički i privredni atlas sveta, a pod desnom knjiga Sisari iz Uranijine edicije Životinjski svet. Knjige bi mi pod mišku stavljala sa hrbatom okrenutim nagore, i nikada, ama baš nikada nije propuštala da primeti da bi dobro bilo da ne oznojim knjige. Bila je ubeđena u to da je moguće suzdržati se od znojenja kao i od pišanja, i da je to naprosto pitanje samodiscipline.
Pokris 09 S

Odlazak iz Beograda, uklete zone

Svijet mržnje i šovinizma

Srpski pisci, čast iznimkama koje se mogu na prste nabrojiti, pokazali su svu mizeriju duha, postali su ideolozi i slijedbenici te užasne i nemoralne „vladavine plebsa". Književnici su sve više u službi vojnog režima i policije. Onaj detalj kada su srpski pisci stigli vojnim transporterom u Sarajevo na intelektualni skup Srba, ulazi u povjest kao slika duhovnog stanja te intelegencije. Dobrica Ćosić podr­žao je svoje sljedbenike na tom skupu, poslao im pozdra­ve i čestitke, a usput ukorio Muslimane što ne prihvaćaju srpstvo. Samo dan-dva kasnije, Srbi su izvršili masakr nad Muslimanima u Bijeljini. Otada se, naočigled bespomoćne Evrope, provodi plan genocida nad Muslimanima i Hrvati­ma. Mislim da je točna misao jednog historičara da oni na­rodi koji nemaju volje da budu istiniti, nisu ništa drugo, gledano s duhovnog stajališta, do barbari.
Pokris 10 S

Kupiću akcije malog tabak-trusta

Filter Jugoslavija

Živeću bolje bez luksuzne stavke, za katran i smolu/ kapital da dajem! Ostaviću hitno taj smrtni užitak/ što skup je, kažu, čak i u Virdžiniji,/ gde mnogo deblji je mesečni dobitak a duvan/ marlborov/ sto posto finiji!
Pokris 07 S

Miroslav Krleža, život i djelo (1)

Povijest kao krvožedna zvijer

U vrućici svoje još uvijek adolescencije, kao Saint-Just koji vodi zaneseni rat protiv Autoriteta, sa svojom golemom intelektualnom energijom, s Hrvatskim bogom Marsom u grudima, sa svojim nesretnim kerempuhovskim, kajkavskim domobranima koji još od Wallensteina, preko Jelačića do Potioreka i Borojevića ginu za neke tuđe zastave i interese, sa senzibilitetom za bijedu zagrebačkih blatnih predgrađa, s prezirom prema malograđanskom kampanilizmu zagrebačkih salona – Krleža nije mogao postati ništa drugo nego komunist i koliko god to danas zvučalo u najmanju ruku neobično, taj izbor tada je bio moralni imperativ.
Krpo 44 S

Mladom pjesniku

Svoj život moramo zamišljati i primati široko

Jer čim ovaj život pojedinca zamislimo kao veći ili manji prostor, odmah se pokaže da većina ljudi poznaju samo jedan ugao svog prostora, mjesto kraj prozora, usku prugu po kojoj se kreću gore – dole. Na taj način osjećaju izvjesnu sigurnost. Pa ipak je toliko čovječnija ona nesigurnost puna opasnosti koja zatvorenike u zatvorima E. A. Poa goni da opipaju oblike svoje strašne tamnice, da bi upoznali neizrecivi užas svog boravišta.
Pokris 28 S

Ukratko o sebi

Znala sam sve o stihovima, a ništa o prozi

Strašna sablast, koja se pričinjala mojim gradom, tako me ošamutila da sam taj susret opisala u prozi. Tada su nastali ogledi “Tri jorgovana”, i “U gostima kod smrti” – i to o čitanju stihova na bojišnici u Teriokama. Proza mi se uvijek činila tajnom i napašću. Ja sam od samoga početka znala sve o stihovima, a ništa nisam znala o prozi. Prvi moj ogled su listom hvalili, ali ja, naravno, nisam vjerovala. Pozvala sam Zoščenka. On je zapovjedio nešto izbaciti i rekao da je s ostalim suglasan. Ja sam bila zadovoljna…
Dvojj 01 S

Druga izgovorena fraza. To je zaključak.

Logički zaključak

Riječi. To je ono što se reklo./ Jedno slobodno mjesto./ Jedno zauzeto mjesto./ Jedno slobodno, a zatim zauzeto mjesto. To je ishod radnje.
Bba8

Iz Rusije – udovičko velo

A što je dobila vojnikova žena

A što je dobila vojnikova žena / Iz Pariza, svijetloga grada?/ Iz Pariza – finu bluzu od svile, / O, susjede mile – bluzu od svile, / Iz Pariza, svijetloga grada.