Mena su interesovale igranke i pesme Pejakovića, Stefanovića, Montena, Slabinca, Jevremovića, Kovača..., zabavna muzika uz koju se plesalo, plesalo i plesalo.
Feđverovi su odavno zaćutali. Uzalud u prodavnicama tražim starogradske pesme koje je tata najviše voleo. Prekasno otvaram usta
Shizofrenija, depresija, fobije, bipolarni poremećaj… Sve je to u glavi, reći će neki. A što sve može biti u glavi, možete pročitati u književnim djelima čiji vam popis donosimo, a koja se bave mentalnim/duševnim bolestima i poremećajima dok je mjesto radnje često psihijatrijska ustanova
Međunarodni dan knjige valjalo bi obeležiti kako dolikuje - uz knjigu - no, ako ne možete ili ne želite da se odvojite od elektronskih uređaja, tu je i naša rubrika "Knjige" kako bi vas inspirisala i ponudila neko interesantno i kvalitetno štivo. Ironije radi, mi smo izabrali nekoliko YouTube videa kao uvod i pripremu za čitanje. Uživajte!
Tražite li nešto da ublaži kućni pritvor uzrokovan nevremenom, naišli ste na upravo ono što vam treba. Na ovaj smo popis ubacili tek mali dio humorističnih naslova, no naći će se ovdje humora za svačiji ukus: mračni, cinični, satira i parodija, politički korektni i malo manje korektni... s ovim naslovima nećete pogriješiti
Vladičin hleb. Na stolu, u prepunoj tacni. Kolač od belanaca, šećera, maslaca, oraha, suvog groždja, čokolade i brašna, a može i od badema, suvih šljiva... Kolač pažljivo umućen i dugo sušen-pečen u rerni. „Biskupov kruh!“, nasmejano kaže i počinje da ga gricka. Biskupov? Vladičin? Ne razumem se u njihova zvanja, činove, ali biće da su istog. Očigledno, ni vladika ni biskup – ni najmanje nisu naivni. Vrste hleba dobro su proučili
Imate doživljaj da jurite kroz tekst, jer nema trenutka u kojem vam je dozvoljeno odlutati. Jednostavno će vam pobjeći smisao, unatoč logici koja bi se prije mogla nazvati dječjom, nego odraslom. Svaka rečenica Douglasa Adamsa književni je primjer sarkazma, ironije i humora
Onda iznenada konstatuješ, izlazeći od doktora, ali bez ikakvog štrecanja, da uopšte ne znaš kada je nestala rečenica: “Skinite se do pojasa…” Stoički nastavljaš dalje. Nazad, neizvodljivo
Samim stvaranjem još jednog književnog klasika Ferrante se nadovezuje na niz ranijih velikih književnih imena koja nam također nisu ponudila nikakve konačne odgovore već samo uvijek iznova naglasila apsurd i nemogućnost dolaženja do njih, ali su o pitanjima smisla pisali tako da se barem dok čitamo njihova djela čini kao da su nam ti nikad uhvaćeni odgovori nadohvat ruke i na tome im hvala
Kada u godini prikažete 100-ak knjiga, a registrirate izlazak njih 250, čini se da ne biste trebali imati većih problema sa sastavljanjem rang-liste od njih desetak, koje su vam se činile najboljim. Ali, nije tako. Jedino je sigurno da ste radišnošću podizali onaj tužan prosjek od godišnje pročitanih pola knjige po glavi stanovnika
Ova knjiga Dražena Markotića nudi ali i traži puno od nas. Zato je treba pohlepno uzeti i udahnuti u sebe u slavu slobode i ljubavi i u slavu pisca koji nam je podario
Veselko Tenžera (1942 - 1985) karizmatična je ličnost hrvatske književnosti i novinarstva. Svojom lucidnošću i inteligencijom, imaginacijom i intelektualnom britkošću njegove novinske kritike i feljtoni usporedivi su s Matoševim, Šenoinim, Ujevićevim i Šoljanovim, te ga bez sumnje čine jednim od najvećih imena domaće publicistike. “Sloboda u rezervatu”, knjiga iz koje je preuzet ovaj tekst, zbirka je tekstova koje je Tenžera objavljivao između 1972. i 1975. u dnevnom listu “Vjesnik” i polumjesečniku “Start”. Hrabar i moralan, dalekovidan u promišljanju sadašnjice i tankoćutan u osjećanju tijela i duha, Tenžera nam svojim tekstovima podsjeća na na naše slobode i propituje naše rezervate
Pod senzacionalnim nadnaslovom „Nele Karajlić, pravi pravcati Dorćolac“ i još bizarnijim naslovom „Moj pradeda Dorćolac“, štampano, lokalno glasilo „Informator gradske opštine Stari grad“, koje se ubacuje u poštansko sanduče nedužnih građana – posvetilo je tri strane Velikom sinu dorćolskog naroda i narodnosti, Nenadu Jankoviću alias dr Neletu Karajliću povodom ovjavljivanja njegove knjige „Solunska 28“, čiji naslov/adresa precizno otkrivaju zadnju poštu – Dorćol
Dragana Jurišić umjetnica je koja se u svom radu bavi fotografijom, filmom i instalacijom. Rođena je u Slavonskom Brodu. Fotografijom se počela baviti 1991. godine nakon što je u rodnom gradu, na početku rata, u požaru potpuno uništen stan njezine obitelji, a s njim i očeve fotografije. On je tada prestao fotografirati, a Dragana je – otkrivši moć fotografije nad sjećanjima – preuzela njegovu strast. Autorka je knjige “YU: The Lost Country” (“Jugoslavija: izgubljena zemlja”) u kojoj je, kako kaže “propitivala ideju nacionalnog identiteta i zemlje koja je naprosto izbrisana sa mape”… Sa dozvolom Dragane Jurišić, u tri nastavka, magazin XXZ predstavio je ovu fascinantnu knjigu
Dragana Jurišić umjetnica je koja se u svom radu bavi fotografijom, filmom i instalacijom. Rođena je u Slavonskom Brodu. Fotografijom se počela baviti 1991. godine nakon što je u rodnom gradu, na početku rata, u požaru potpuno uništen stan njezine obitelji, a s njim i očeve fotografije. On je tada prestao fotografirati, a Dragana je – otkrivši moć fotografije nad sjećanjima – preuzela njegovu strast. Autorka je knjige “YU: The Lost Country” (“Jugoslavija: izgubljena zemlja”) u kojoj je, kako kaže “propitivala ideju nacionalnog identiteta i zemlje koja je naprosto izbrisana sa mape”… Sa dozvolom Dragane Jurišić, u nekoliko nastavaka, magazin XXZ predstaviće ovu knjigu
Dragana Jurišić umjetnica je koja se u svom radu bavi fotografijom, filmom i instalacijom. Rođena je u Slavonskom Brodu. Fotografijom se počela baviti 1991. godine nakon što je u rodnom gradu, na početku rata, u požaru potpuno uništen stan njezine obitelji, a s njim i očeve fotografije. On je tada prestao fotografirati, a Dragana je – otkrivši moć fotografije nad sjećanjima – preuzela njegovu strast. Autorka je knjige “YU: The Lost Country” (“Jugoslavija: izgubljena zemlja”) u kojoj je, kako kaže “propitivala ideju nacionalnog identiteta i zemlje koja je naprosto izbrisana sa mape”… Sa dozvolom Dragane Jurišić, u nekoliko nastavaka, magazin XXZ predstaviće ovu knjigu
