Tekstovi sa tagom: komunizam

Gajjo1

Pre kraja

Kako sam izdao komunizam

Oko šesnaeste godine počeo sam da se povezujem sa grupama anarhista i komunista, jer nikada nisam podnosio društvenu nepravdu, kao i stoga što su neki studenti bili deca radnika, doseljenika socijalista, i sa njima sam vodio raspravu tokom noći, prilikom beskonačnih diskusija, ponekad žestokih a u nekim prilikama srdačnih, koje su obično trajale do sitnih sati u zoru.
Makk 01 S

Razgovor iz 1968. godine

Dušan Makavejev: Ima tih mračnih tipova koji nisu u stanju da se smeju

Ponoviću nešto što sam jednom prilikom rekao Enu Patalasu za "Filmkritik", a to je da ako ikada stignemo u komunizam, u jedno takvo idealno društvo kakvo je komunizam, onda ćemo u njega stići u ljubavnim parovima, a ne u bataljonima.
Radnici SFRJ

Bošnjaci i komunjare

Da nije bilo komunista, šta bi demokrate krale?

Edukacija, emancipacija, industrijalizacija, urbanizacija i sekularizacija su, dakle, bolesne ideje. Šta je dobro, šta nam treba? Dobra je deedukacija, čiji je savršeni primjer Skaka, čovjek koji nije u stanju shvatiti šta znači antifašizam, niti zapamtiti egzotično ime „Stjepan Mesić“
Aarocka 05 S

Weekend Videos

Kad je Margita svirala Baha

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Latinka Perović

Pozajmljeni intervju: Latinka Perović, istoričarka

Nikad u životu nisam bila negde samo zato što sam žena

„Forma naše demokratije je - svako ima pravo na svoje mišljenje. Čekajte, u redu, ali mišljenja imaju hijerarhiju. Postoje profesionalne i vrednosne karakteristike – nisu sva ista. Ovde čak i ljudi iz Akademije dođu i kažu: važna je demokratija, svako ima pravo na svoje mišljenje. Pa, to je katastrofa. Izvinjavam se, ali nije relevantno svako mišljenje. To je isto deo populizma“ kaže Latinka Perović u ekskluzivnom intervjuu za web magazin „Milica“ koji kao svoju uređivačku politiku slavi proboj ženskih principa u svakodnevnom životu, umetnosti i društvu

Prizori iz Poljske: Arhiva Joanne Helander

Žene iza Gvozdene zavese

Kasnije artističko priznanje, kada su fotografi, a posebno fotografkinje, u pitanju uglavnom zavisi od veličine arhive koja je iza umetnika ostala. Jedna od najpoznatijih priča o fotografkinji koja se proslavila nakon smrti je svakako ona o Vivian Maier, koja je iz potpune anonimnosti brzo postala jedna od najpoznatijih fotografkinja XX veka. Kada su u pitanju fotografije koje prate život iza Gvozdene zavese, žene umetnici ostaju još više nevidljive, a poljska fotografkinja Zofia Rydet je možda najpoznatija umetnica koja je fotografisala u to vreme. Sa druge strane, Joanna Helander je figura koja se ne pominje često, a njen rad se uglavnom fokusirao na žene i njihov položaj u vreme komunizma. Upravo zbog toga ovde nudimo delić njenih fotografija, kako bismo ustali u odbranu svij „Viviana Maier“, od kojih neke nikada nisu izašle iz senke, pa se o njihovom radu ni danas ništa ne zna.
Kocca 01 S

Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2)

Ne može se komunizam poistovjećivati s fašizmom, staljinizmom i totalitarizmom

Razuman čovjek preispituje svoje postupke, zreli narodi pomno preispituju svoju prošlost. Pri tome su simplifikacije vrlo nepoželjne, jer mogu dovesti do neslućenog zla. Jasenovac i Bleiburg nisu bili isto, pa je stoga neodrživo poistovjećivati komunizam s fašizmom, staljinizmom i totalitarizmom. Komunizam je slojevit pojam, a naš domaći komunizam posebno je bio raznolik u svojim oblicima i fazama. Nakon petogodišnjeg staljinističkog totalitarizma završio je s originalnom domaćom varijantom ublaženog komunizma koju u svijetu obično nazivaju titoizmom. Izborom tekstova u ovoj knjizi i ovim predgovorom nastojali smo dati naš doprinos razlučivanju i preciznijem definiranju tih pojmova
Jasse 02 S

Jasenovac i Bleiburg nisu isto (1)

Zataškavanje istine i rehabilitacija ustaštva

Iz sintagme o istovjetnosti Jasenovca i Bleiburga izvodi se istovjetnost  ustaša i partizana, komunizma i fašizma koji su “jedno te isto” jer oba su totalitarizmi, a pošto su komunisti bili predvodnici antifašističkog otpora u Hrvatskoj, onda je u duhu tih simplifikacija i antifašizam jednako komunizam, u najbližem srodstvu s totalitarizmom. I tako se sintagma “Jasenovac i Bleiburg su jedno te isto” svodi na derogaciju antifašizma, na pokušaj narušavanja tog najvrednijeg među temeljima iz bliže hrvatske prošlosti na kojem počiva suvremena Hrvatska i cijela Europa
Fisha 07 S

“Bratstvo i jedinstvo” svih živih vrsta

Ljudi su velika nesreća

Eto prilike da ponovim nezaboravnu repliku djevojčice, koju sam već toliko puta citirala. Djevojčica je za vrijeme granatiranja Sarajeva završila u bolnici, na psihijatrijskom odjelu. “Čega se najviše bojiš?” pitali su je liječnici. “Ljudi”, odgovorila je djevojčica. Djevojčica bi danas morala biti mlada žena koja se bliži tridesetoj. Nadam se da je naučila živjeti sa svojim tjeskobama. Ljudi su velika nesreća – i to je prva pretpostavka života među njima. Ima li ikoga tko mi može dokazati suprotno?
Krag 01 S

Retro intervju iz 1989. godine: Milovan Đilas

Kako je nastalo samoupravljanje i kako je nestao komunizam

Komunizam ne postoji bez prakse, bez partije, čim se odvojite od prakse i od partije, vi postajete ništa. Odvajanje od “apsolutnog” ideala, od “ideala” prakse – to je praznina totala, u kojoj sam i ja postajao ništa. Najviše me ipak pogodio sukob sa mojim drugovima od kojih sam očekivao više razumevanje. Tada, na tom Plenumu, kod sebe sam otkrio i crtu mazohizma – kad je sve loše, bar nek bude najgore, kad liči na moskovski proces nek tako i bude. Tada sam osećao i strah, ali ne onaj fizički, već strah od ništavila, od nemogućnosti da bilo šta kažete u vreme kad imate još mnogo toga da kažete. Svejedno, u momentu kad je Plenum završen, dok sam izlazio iz sale, shvatio sam da sam tim “pokajanjem” počinio, možda, najveću životnu grešku
Broz 01 S

Predviđanje prošlosti: Informbiro (2)

Rezolucija i poslednji dani

U Bukureštu će Informbiro donijeti svoju prvu Rezoluciju o stanju u KPJ u kojoj se, osim propagandnog ponavljanja teza iz prethodnih pisama, pozivaju "zdrave snage" u KPJ da "smijene svoje rukovodioce i postave novo, internacionalističko rukovodstvo". To je bio nedvosmislen signal da Tito više nema izbora. Staljin je grubo izazvao njegovu vlast i Titu nije preostalo ništa drugo no da je očuva svim sredstvima i po svaku cijenu, a nije bila riječ samo o vlasti nego i o fizičkom opstanku. Tito je znao da bi popuštanje u krajnjoj konzekvenci dovelo do njegove fizičke likvidacije. Jako dobro je poznavao sovjetski režim. Već u prvom pismu Staljin je zlokobno podsjećao da je "politička karijera Trockog dovoljno poučna". Prijetnja nije mogla biti jasnija
Avic 01 S

Ljubav u kapitalizmu i komunizmu

Buržoaska vještica i prorok seksualnog oslobođenja

Za razliku od seksualne revolucije u SAD-u, koja nije pozivala na otpor protiv braka nego na promjenu unutar braka, sovjetski teoretičari tih godina pozivaju i na ukidanje bračne zajednice, debatirajući živo o seksualnim pitanjima
Gajjo 02 S

Homofobija u vreme Jugoslavije

Komunizam i homoseksualnost

U objavljenim memoarima „Konclogor na Savi“ Ilije Jakovljevića, advokata, pisca i člana Hrvatske seljačke stranke koji je robijao tokom 1941. i 1942. godine u zatvorima NDH, postoji svedočenje o tome da se u zatvoru upoznao sa jednim homoseksualcem. On navodi kako je upoznao “muškarca ljubitelja muškog tela” i da su se brzo sporazumeli o obostranom “paktu o nenapadanju”. Ovo pominjanje “muškarca ljubitelja muškog tela” ne implicira direktno na činjenicu da je čovek homoseksualnih sklonosti bio na robiji zbog svoje seksualne prirode, ali ostavlja tu mogućnost otvorenom.