U Ljubljani je 1984. godine održan Magnus festival pod nazivom „Homoseksualnost i kultura“ na kojem su mogli da se vide gej i lezbejski filmovi. Te se projekcije danas smatraju rođenjem prvog kvir filmskog festivala u socijalističkoj Evropi. Paralelno s tim, i muzika je počela da se bavi dotadašnjim tabu-temama...
“Život s idi(j)otima” je autobiografska priča bivšeg basiste pulskog punk benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica. Knjiga se bavi diskografski najplodonosnijim djelom karijere sastava koji je ratnih godina stekao kultni status diljem Balkana, a antiratni stav i neskriveni antifašizam svrstao je KUD Idijote među ikone urbane ljevice u ovom dijelu Europe. “Život s idi(j)otima” je iskrena i emotivna priča o Puli, Istri, ljubavi, mržnji, gašenju jednog sustava, uspostavljanju novog sustava, gašenju jedne i uspostavljanju druge države. Knjiga koja je prožeta pričicama iz života jednog rock sastava u vrtlogu rata, priča o ljudima, njihovim karakterima, priča pisana iz garderoba rock klubova, priča koja ulazi iza svijetla pozornice, priča kojom se ne bave povjesničari, a koja se bavi bendom koji je zasigurno povijesni fenomen urbane kulture jedne izgubljene generacije. Sa dozvolom izdavača “Dallas Records” iz Marjanovićeve knjige preneli smo nekoliko najzanimljivijih poglavlja
“Život s idi(j)otima” je autobiografska priča bivšeg basiste pulskog punk benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica. Knjiga se bavi diskografski najplodonosnijim djelom karijere sastava koji je ratnih godina stekao kultni status diljem Balkana, a antiratni stav i neskriveni antifašizam svrstao je KUD Idijote među ikone urbane ljevice u ovom dijelu Europe. “Život s idi(j)otima” je iskrena i emotivna priča o Puli, Istri, ljubavi, mržnji, gašenju jednog sustava, uspostavljanju novog sustava, gašenju jedne i uspostavljanju druge države. Knjiga koja je prožeta pričicama iz života jednog rock sastava u vrtlogu rata, priča o ljudima, njihovim karakterima, priča pisana iz garderoba rock klubova, priča koja ulazi iza svijetla pozornice, priča kojom se ne bave povjesničari, a koja se bavi bendom koji je zasigurno povijesni fenomen urbane kulture jedne izgubljene generacije. Sa dozvolom izdavača “Dallas Records” iz Marjanovićeve knjige prenećemo nekoliko najzanimljivijih poglavlja
“Život s idi(j)otima” je autobiografska priča bivšeg basiste pulskog punk benda KUD Idijoti Nenada Marjanovića dr Frica. Knjiga se bavi diskografski najplodonosnijim djelom karijere sastava koji je ratnih godina stekao kultni status diljem Balkana, a antiratni stav i neskriveni antifašizam svrstao je KUD Idijote među ikone urbane ljevice u ovom dijelu Europe. “Život s idi(j)otima” je iskrena i emotivna priča o Puli, Istri, ljubavi, mržnji, gašenju jednog sustava, uspostavljanju novog sustava, gašenju jedne i uspostavljanju druge države. Knjiga koja je prožeta pričicama iz života jednog rock sastava u vrtlogu rata, priča o ljudima, njihovim karakterima, priča pisana iz garderoba rock klubova, priča koja ulazi iza svijetla pozornice, priča kojom se ne bave povjesničari, a koja se bavi bendom koji je zasigurno povijesni fenomen urbane kulture jedne izgubljene generacije. Sa dozvolom izdavača “Dallas Records” iz Marjanovićeve knjige prenećemo nekoliko najzanimljivijih poglavlja
Za vrijeme NOB-a (1941.-1945.) i u postratnom periodu izgradnje socijalističkog društva napisane su desetine ili čak stotine pjesama o drugu Titu, sve redom naravno u njegovu slavu. Izvodili su ih najpoznatija interpretatorska imena, kao što su Oliver Dragojević i Zdravko Čolić. No, ovaj tekst se neće baviti njima, već isključivo radovima koji su nastali nakon Titove smrti, u periodu 1980.-2010. u okviru pop i rock scene u nekadašnjoj Jugoslaviji. Neke od njih su pune divljenja prema Titu i njegovom djelu, neke pune mržnje prema njemu, a neke su manje-više uravnotežene
Za vrijeme NOB-a (1941.-1945.) i u postratnom periodu izgradnje socijalističkog društva napisane su desetine ili čak stotine pjesama o drugu Titu, sve redom naravno u njegovu slavu. Izvodili su ih najpoznatija interpretatorska imena, kao što su Oliver Dragojević i Zdravko Čolić. No, ovaj tekst se neće baviti njima, već isključivo radovima koji su nastali nakon Titove smrti, u periodu 1980.-2010. u okviru pop i rock scene u nekadašnjoj Jugoslaviji. Neke od njih su pune divljenja prema Titu i njegovom djelu, neke pune mržnje prema njemu, a neke su manje-više uravnotežene.
