Tekstovi sa tagom: kultura

Jasmin Agić

Jasmin Agić: Historija odbačenih

Povratak otpisanih umjetnika

U rijetkoj sintezi književno-komparativne esejistike i publicističkog žanra visoke klase, ova knjiga Jasmina Agića baca svjetlo na problem gubitka svih vrijednosnih horizonata i kriterija u našem društvu, koji jesu presudno važni za postavljanje jedne kulture na solidne temelje. A dok se ne dogodi upravo to, naime, da ovo društvo osvijesti značaj svojih pisaca, svojih intelektualaca i svojih umjetnika, balkanski će narodi, po svemu sudeći, nastaviti proizvoditi sebi svojstven „višak“ historije odbačenih
Jadnici film

Nagrađeni najbolji filmovi i stvaraoci

Socijalna drama "Jadnici" pobednik palićkog festivala

Pobednici 26. Festivala evropskog filma Palić proglašeni su u petak 26. jula. Žiri Glavnog programa Festivala u sastavu Lawrence Tooley, Marta Bereš, Aleš Pavlin, Syllas Tzoumerkas i Tom Burke doneo je odluku da nagradu Zlatni toranj za najbolji film dodeli filmu “Jadnici” reditelja Lađ Lia, za uspešnu kombinaciju žanrovskog narativa sa živim istraživanjem problema koji govore ne samo o obespravljenima u Francuskoj, već i širom sveta
Aakri 25 S

Kratak bljesak jednog čitalačkog zadovoljstva

Zašto treba čitati XXZ portal

I kad mi već odoše na XXZ prisetih se još nekih posebnosti od kojih glava boli, a uši otpadaju: rekapitulacija naše popularne i svakolike kulture i društvene istorije u doba kad se ta briše, kada nestaje u bujici bljuvotina, a mi postojemo sojeničari; XXZ obnavlja temelje našeg života i omogućava perspektivu u čijoj svetlosti stvari današnjice postaju jasnije. Taj temelj i tu perspektivu može da obnavi samo neko ko je i sam deo temelja i perspektive. Treba li istaći redakcijsku politiku dobrosusedstva i zajedništva? Rušenje granica prema svetu (kakav god on bio)? Odgajanje novih kultura i praksi? Može se tu nabrajati u nedogled
rajko grlić

Festival evropskog filma Palić

Nagrada "Aleksandar Lifka" za Rajka Grlića

Festival evropskog filma Palić tradicionalno dodeljuje nagrade “Aleksandar Lifka” istaknutim domaćim i inostranim filmskim stvaraocima, koji su svojim angažmanom dali izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji ostavivši neizbrisiv trag. Pored scenografa Miljena Kljakovića Kreke, ovogodišnji dobitnik nagrade “Aleksandar Lifka” je Rajko Grlić, hrvatski filmski reditelj, autor kultnih filmova “Samo jednom se ljubi”, “U raljama života”,  “Karaula”, “Ustav republike Hrvatske”, i drugih
Berlin

Priča o ratnicima i zatočenicima

Muzej napuštenih evropskih vrijednosti

Klasična Crna Gora, hoću reći, bila je snažan vojni logor i ni izbliza tako impresivna civilizacija. Zajednice koje, iz ovog ili onog razloga, više vjeruju oružju nego kulturi, jednom, kada njihovo oružje bude poraženo, trajno su poražene. Crna Gora kao država nestaje 1918. a Crnogorci na mučan način saznaju da jedina odbrana od asimilacije nije oružje, nego kultura
Sveci, Savo i srbija

Beldocs 2019.

Sveci, Savo i Srbija

Dokumentarni film “Sveci, Savo i Srbija”, u režiji Sava Tufegdžića, delo o rediteljevom intimnom i vrlo emotivnom putovanju tokom kojeg je otkrio više o svojoj veri, korenima i precima, imaće 12. maja specijalnu projekciju u Muzeju jugoslovenske kinoteke u Beogradu, u okviru 12. međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldocs
Dinno 03 S

Birokratija u sferi kulture

Posljednja oaza festivalosaura

Festival jedna od omiljenih formi birokratske koncepcije kulture, jer daje koncentriran propagandni učinak i ističe reprezentativnost, kao najjači ton u hijerarhijskim desenima. Birokrat se, osim toga, voli slikati u pozi prosvjetitelja, koji festivalom "razgara kulturu n-regije" i unapređuje ove trice i one kučine. Poneki festivali stekli su čak laskava metaforička priznanja kao "izlog naše kulture" i "prozor u svijet", premda je već površnim usputnicima naše kulture jasno da mi jedva da išta vidimo kroz taj prozor
Acrnogg 02 S

Izložba fotografija Aleksandra Crnogorca

Problemi transrodnih ljudi u objektivu

Izložba dokumentarnih fotografija koja se bavi životom transrodnih ljudi iz Srbije i regiona, autora Aleksandra Crnogorca, biće otvorena u utorak, 5. februara u galeriji beogradskog Doma omladine
Zaron_izložba

Izložba Dafne Lončarević

Iz Mesečevih dubina

Izložbu slika "Poruke iz Mesečevih dubina", otvorenu 11. januara u klubu Ben Akiba, publika će moći da pogleda do 25. januara
Tisja13

Prizori iz bračnog života: Ilustracije Tisje Kljaković Braić

Zar je moguće da se ovo i drugima događa

Knjiga “Oni” bavi se onim čime se bavila serija Ingmara Bergmana, to savršeno cjepivo protiv braka, “Prizori iz bračnog života”. Ovo je, međutim, neka vrsta antidota ili kontracjepiva, ali ne nužno zato što se bavi sretnijim ljudima, a ne boljim brakom, nego je Tisjin pogled naprosto takav, kontrabergmanovski, i pritom s jednako dubokim i tačnim uvidima
Brainna 01 S

Kulturac na biciklu: Juče i danas

Glupost je neuništiva

Izgovaranje i pisanje smislenih rečenica je nepovratno izašlo iz mode i završilo na smetlištu istorije, bar u onome što nam se nameće kao mejnstrim kultura u Srbiji. Ne zato što je – po rečima Vojislava Despotova - "smisao živo biće, rodom iz Švajcarske", a naš život nije Švajcarska, ma šta o tome mislili Emili Dikinson feat. Dino Merlin, već zato što uglednici koje je proizveo nakaradni, korumpirani sistem srpske kulture jednostavno nisu u stanju da sroče smislenu rečenicu. Da se podsetimo čuvene Krležine opaske: "Nered u rečenicama je posljedica nereda u mislima, a nered u mislima je posljedica nereda u glavi, a nered u glavi je posljedica nereda u čovjeku, a nered u čovjeku je posljedica nereda u sredini i u stanju te sredine". Sasvim je logično što oni koje je takva unakažena sredina izbacila na površinu, kao penu dana, trućaju besmislice. Nešto suvislo i smisleno mogu da kažu samo oni koji takvoj sredini pružaju otpor, a ne oni koji u njoj plivaju kao ribe u vodi
Spmnn 05 S

Između nestanka i emancipatorskog potencijala

Šta je nama kultura Jugoslavije?

Povampirenjem pobornika fašizma, njihovim ustoličenjem kao nosilaca novih društvenih vrijednosti, revizionističkim prekodiranjem antifašističkih spomenika (i njihovim svođenjem na mononacionalni koncept), ovdašnje društvo ustoličeno u navodni višestranački demokratizam zapravo je regresiralo i izabralo najcrnji revizionizam kao svoje osnovno obilježje
Htlr 01 S

Opadanje nauke i umetnosti u Nemačkoj

Kultura u Trećem rajhu

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U petanestom tomu “Ukrotitetlji haosa” skupljeni su neki Vinaverovi eseji o umetnosti, kulturi i nauci. Iz ove knjige prenosimo nekoliko odabranih tekstova. Tekst o kulturi u Trećem rajhu objavljen je u listu “Vreme” 17. jula 1933. godine
Buki 01 S

Kad Amerika Siriji eventualno prolongira kredit

Kako naučiti engleski za 11 dana

“Prevodioci” u medijima često neku englesku riječ “prevode” tako da koriste neku riječ našeg jezika koja slično zvuči. Stotine je takvih primjera. Novel nije novela nego roman, barracks nije baraka nego vojarna, eventually ne znači eventualno nego konačno, Caucasian nije Kavkazac nego bijelac, Georgija može biti američka država, ali ako nije u Americi onda je to Gruzija, Britanny nije Britanija nego francuska pokrajina Bretanja, West Indies nije zapadna Indija nego je to staro ime za karipske otoke
H. Hitrec

Hrvoje Hitrec: Mladi mrze sve što je na papiru

Medijski senzacionalizam je civilizacijsko posrnuće

Kad je nešto žuto, kad je nešto senzacionalno, onda to ide u krupni, u prvi plan, a ono o čemu bi zapravo trebalo i što je srž jedne kulture, prije svega, to je onda u trećem ili u četvrtom planu. A to je onda jedna civilizacijska neću reći katastrofa ali posrnuće