Tekstovi sa tagom: levica

Rosa Luxemburg

Pisma iz zatvora

U tami se osmjehujem životu, kao da znam neku čarobnu tajnu

Tri godine i četiri mjeseca provela je Rosa Luxemburg, za vijeme prvoga svjetskog rata, u zatvoru. Godinu dana, od veljaĉe 1915. do veljaĉe 1916., ležala je u ženskom zatvoru u Berlinu, a poslije toga dve godine i četiri mjeseca, sve do 10. studenog 1918., u kaznionici u Berlinu, Wronkeu i Breslauu. Zatvorski režim bio je usmjeren na to, da opasnu zatvorenicu potpuno odsiječe od vanjskog svijeta. Jedan put mjesečno bilo joj je dopušteno da primi posjet, ali pod strogim nadzorom. Pisma, što ih je mogla legalno slati i primati, bila su podvrgnuta temeljitoj cenzuri. Ovdje objavljena pisma bila su upućena mladoj ženi Karla Liebknechta, suborca i prijatelja Rose Luxemburg, koji je bio 1916. osuđeni na dvije godine robije, zbog „veleizdaje“
Afon 05 S

Da li je djelotvorna borba moguća

Digitalna kontrarevolucija i moralna ljevica

Biti woke, dakle, osjetljiv za društvene probleme ugroženih skupina i vlastite rasne/rodne/seksualne privilegiranosti, istiskuje ideju klasne solidarnosti praznom kulturnom simbolikom. Wokeness omogućuje članovima srednjeg sloja simboličko sudjelovanje u progresivnim pokretima. Sama namjera je možda uzvišena, suosjećanje s onima u goroj situaciji od vlastite i simboličko iskazivanje te empatije nije nužno pogrešan instinkt. No empatija ne može biti isto što i solidarnost – jedno je individualni osjećaj, a drugo svijest da svaka partikularna borba, bila ona na području radničkih prava, feminizma, antirasizma ili trans prava predstavlja važne pojavne oblike univerzalnih kontradikcija proizvodnih odnosa i društva
Asta 02 S

Gdje su radnici u socijaldemokratskim partijama

Ako ne znaš popraviti česmu, kako ćeš znati popraviti društvo?

Jedini put kad je ova država zaista bila socijaldemokratska, jedini put kad je nešto valjala, nju je vodio bravar. I danas bi, hoću vam reći, u predsjedništvu svake socijaldemokratske partije morao biti neko ko zna promijeniti česmu. Inače, neće ići. Ni promjena česme, ni promjena društva
Bannon 06 S

Evropsko proljeće protiv Pokreta

Siromaštvo za mnoge, a socijalizam za bankare - doveli su do fašizma

Neprijatelj je pronađen u izbjeglicama, migrantima, islamu i internacionalnom kapitalu (istom onom koji finansira Bannona i evropsku desnicu), a kao neprijateljev posterboy izabran je George Soros, koji je em bogat, em Jevrej
Htlr 01 S

O paralelama današnjeg uspona desnice i historijskog fašizma

Zašto su prvo došli po komuniste?

Ta dva obilježja, obećanje budućnosti i hijerarhijski red, ono su što povezuje historijski fašizam i današnje ekstremne desničare. Kako je krajem marta objavila novinarka portala Faktograf.hr Sanja Despot, dio evropskih desničara – kako političkih partija, tako i organizacija civilnog društva – okupljen je oko zajedničkog programskog dokumenta naslovljenog „Povratak na naravni poredak: Agenda za Evropu”. U tom dokumentu evropski konzervativci identificirali su prijetnje svojoj viziji svijeta, i to redom: marksizam, darvinizam, feminizam, homoseksualizam, rodnu teoriju, relativizam i antidiskriminacijsku ideologiju. Ono što postavljaju kao svoj cilj jeste uspostava novog pravnog poretka u Evropi, takvog koji će biti u skladu s naravnim zakonom
Svved 03 S

Dosije: Švedska, obećana zemlja (3)

Stanovanje i politički život

U Švedskoj se jasno vidi šta žele pojedine političke partije. Partije lijevog spektra nastoje što više zadržati postojeću socijalnu državu, dok desne partije žele smanjiti poreze, a samim tim sniziti razne vrste pomoći onima koji ne rade, ili se ne mogu uzdržavati od svoga rada. Desne partije žele takođe što više privatizirati sinonime švedske jednakosti i solidarnosti – njegu, zdravstvo, obrazovanje i tržište rada
Studentska pobuna 68

Studentski juni u Jugoslaviji: 1968 – 2018.

Kako je većina šezdesetosmaša konvertirala u nacionaliste

Vladajućoj SPS na čelu se nalazio jedan od lidera studentskog pokreta, Mihailo Marković (potpredsednik i glavni ideolog), dok su nacionalističku opoziciju predvodili Vuk Drašković (SPO), Dragoljub Mićunović i Ljubomir Tadić (DS). Slična je situacija bila i u manje uticajnim političkim, ali i intelektualnim i medijskim krugovima u Beogradu devedesetih (N. Popov, M. Životić, M. Ekmečić, M. Bećković, M. Danojlić, Lj. Ristić, itd.). Zbog navedene političke i intelektualne hegemonije šezdesetosmaša (od kojih je nesumnjiva većina konvertirala u nacionaliste i protagoniste ratne politike) sprečavani su pokušaji racionalnog i kritičkog istraživanja, saznavanja i interpretacije navedenih istorijskih događaja. Čini se, prema dominantnoj kulturi sećanja na pedesetogodišnjicu junskih zbivanja, ni danas, 2018. nije se dogodio iskorak od romantizacije i retuširanja istorije
Falis 01 S

Festival alternative i ljevice Šibenik

Nemoj da FALIŠ

Festival alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ) je jedini lijevo profilirani događaj koji potencira dijalog suvremene ljevice i religijskih zajednica, točnije crkava u, prije svega, Hrvatskoj, ali i na širem području, kao i dijalog među njihovim predstavnicima