Tekstovi sa tagom: lgbt

Grindd 01 S

Jezive prakse u Egiptu

Aplikacije za lov na ljude

Oni koji su odrastali devedesetih godina prošlog veka se vrlo dobro sećaju priča o homofobima koji vrebaju na lažnim dejtovima. Te priče su ponekad bile tačne, ali se uglavnom radilo o urbanim legendama koje su gej muškarce držale u četiri zida. Trideset godina kasnije egipatska policija je ovaj horor pretvorila u stvarnost, a policajci su zaduženi za lov na gejeve…
Last 01 S

O seriji "The Last of Us“, opet: Epizoda "Long, Long Time“

Kraj sveta po drugi put

"Long, Long Time" je nešto čemu ću se sigurno vraćati, ne zato što se u tih sat vremena dogodilo nešto revolucionarno, već baš zbog toga što nije. Istina je da se razlikujemo jedni od drugih (kad ste gej to vam vrlo brzo postane jasno), ali to ne znači da moramo da izmislimo sve iz početka – u redu je da želimo ono što se tumači kao „heteronormativno“, jer nisu strejt građani izmislili život. Nije strašno ako nam se dopada nešto obično kao što je monogamija, ili to kako Bill sipa vino, jer to radi apsolutno savršeno. Vreme je da se opustimo i da oslušnemo sebe, niko na kraju ne zna bolje od nas šta nam prija, šta volimo i gde smo pošli. Čak ni šokirani gledaoci....
Duga 09 S

Ništa bez edukacije

Ne možete sve sami: Važnost saveznika i saveznica za LGBTIQ+ zajednicu

Savezništvo podrazumijeva svaku osobu koja brani i podržava LGBTIQ+ zajednicu i predstavlja vitalan dio borbe za bolji položaj zajednice. Naziv potiče od Gej-heteroseksualnog Saveza koji predstavlja mrežu organizacija u srednjim školama i fakultetima, pretežno u Americi i Kanadi. Prvo savezništvo ove vrste je formirano 1988. godine u Bostonu, na Concord Akademiji od strane učenice koja je željela stvoriti sigurnije okruženje za svoje kvir prijatelje i profesore. Danas, savezništvo podrazumijeva podršku LGBTIQ+ zajednici, borbu protiv homofobije i aktivno zalaganje za društvenu pravdu...
Ligh 06 S

Opasnost ne dolazi samo od drugih

(Ne)sigurnost u četiri zida

U našem društvu, posebno kada se govori o LGBTI osobama, često se koristi pojam četiri zida. Ponekad je to u cilju zatvaranja tabu tema u kutije, a ponekad pričamo o ličnom hramu prepunom sigurnosti i slobode. Sam pojam znači mnogo više jer često predstavlja naš dom, mjesto gdje ljubav i podrška treba da su sveprisutni i bezuslovni. Kada je u pitanju LGBTI zajednica vrlo često ova podrška i ljubav izostaju, umjesto njih pojavljuje se psihološka tortura i fizičko nasilje. Prostor sigurnosti postaje izvor traumatskih događaja koji nas prate ostatak života...
Screen 01 S

Spektar nasilja varira od vrijeđanja, šovinizma, mačizma do poziva na ubistvo

Govor mržnje i strah za svakodnevni život

Govor mržnje u našu kulturu i jezik se ukorijenio kao normalno sredstvo komuniciranja u javnom prostoru, posebno na društvenim mrežama, na kojima se gotovo nikada se sankcioniše. Osim lošeg zakonskog konstrukta, veliki problem jeste anonimnost napadača_ica, a i kada to rade pod svojim imenom i prezimenom, sankcije ne dolaze. Problem se usložnjava kada je govor mržnje prisutan nad marginalizovanim skupinama, među kojima je i LGBTIQ+ zajednica.
Arenas 01 S

Kuba će biti slobodna, ja već jesam

Reinaldo Arenas: Književnik, pobunjenik i borac za slobodu

U poruci koju je ostavio pred smrt, pisalo je: „Zbog mog zdravstvenog stanja i strašne depresije u kojoj se nalazim, nisam više u stanju da pišem i da se borim za slobodu Kube, zbog toga okončavam svoj život… Želim da ohrabrim sve Kubance u zemlji i izvan nje da nastave da se bore za slobodu…. Kuba će biti slobodna. Ja već jesam”
Lgbb 01 S

Laži i predrasude

Gej lobi i druge zlonamerne bajke

Ljudi su skloni da dehumanizuju druge, posebno one koji se od njih razlikuju. To bi moglo da se opravda strahom, da nisu homofobi i zagovornici mržnje ti koji su strašni. Kad prođu sve krugove diskriminacije, pripadnici LGBTIQ+ zajednice stižu i do onog koji obični građani zovu „gej lobi“.
Rnbv 01 S

S druge strane

LGBTIQ+ zajednica u svijetu: Promjene u 2022. godini

Dobrodošli u 2023. godinu! Sigurna sam da nisam jedina koja još živi u ubjeđenju da smo tek deceniju u drugom mileniju, iako se i sama polako priblažavam svojoj trećoj. U novogodišnjem ludilu, razmišljamo o budućoj godini, smišljamo planove, stvaramo ciljeve i prisjećamo se dobrih (i loših) trenutka protekle godine. Ovaj “magičan” period nosi sa sobom energiju promjena, a stvarne promjene čine se da se nikada ne dešavaju. No, ipak, gledajući 2022. godinu, LGBTI prava su napredovala na globalnom planu.
Bow 01 S

Za sigurnost i slobodu

Pisati, boriti se, voljeti i brinuti

Prvi januarski dani, htjeli mi to ili ne, redovno nam donose i nameću važna egzistencijalna pitanja. Uvijek mi je bilo zanimljivo to što se sa svakim novim januarom i svakom novom godinom neminovno zapitamo isto: šta želim/moram promijeniti u godini koja je preda mnom. Čovjek jeste biće promjene, a čini mi se da smo, jednako tako, uvijek gladni promjene. I to je lijepo. Osvijestiti da smo u nečemu predugo zaglavili, pronaći u sebi snagu, volju i težnju da se iz tog stanja izvučemo, pronaći spremnost i hrabrost za novim – to su zaista stanja koja pojedince i pojedinke regenerišu.
Munnas4

Kuća je više od četiri zida (6)

Zajednički dom i građenje partnerskih odnosa

Kroz istraživanje konceptualizacije doma i domaćeg prostora, i praksi njihove proizvodnje, želim da ispitam u kojoj meri gej/lezbejske osobe/parovi sopstveni domaći prostor konceptualizuju/ proizvode kao izazov heteronormativnim konceptualizacijama doma kao esencijalno porodičnog (heteronormativnog) prostora, ili pak na različite načine pregovaraju ili se konformiraju sa dominantnom normom, i kako je to povezano sa njihovim viđenjem sebe, svakodnevnim životnim strategijama, i socijalnim pozicioniranjem.
Mars 01 S

Weekend Videos

Smak sveta nikako da dođe

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Ccbb1

“Bitka rodova”

Nevolje s modom

Tvrdnju da je moda još uvijek izrazito binarno kodirana ne treba puno dokazivati. Roditelji se bore s lavinama ružičaste i plave (što je JeongMee Yoon u seriji fotografija Pink and Blue Planet fascinantno vizualizirala), muški i ženski odjeli u trgovinama s odjećom jasno su odvojeni, kao i kozmetički proizvodi poput gela za tuširanje pa čak i balzama za usne. Za “mušku frizuru” i dalje ćete u većini frizerskih salona platiti manje pa makar ona bila navlas ista kao “ženska” – računa se samo rod mušterije, a ne količina i zahtjevnost posla. Iako s vremena na vrijeme osvane moralno paničan naslov u novinama (“Muški ormar postaje sve ženstveniji, odijela su posljednja crta obrane”, zabrinuto konstatira Slobodna Dalmacija), rodna se kodiranost dade bez teškoća iščitati iz većeg dijela suvremenog asortimana odjeće. Unatoč sporadičnim okušavanjima modnih dizajner(ic)a u kreiranju uniseks ili muških suknji i haljina, trendu koji je započeo Jean Paul Gaultier, a nastavlja, među ostalima, Marc Jacobs, ovi su artikli i dalje snažno konotirani kao izrazito ženstveni.
Roditelji 01 S

Šansa za dečji bolji život

Usvajanje i hraniteljstvo

Šta se dešava sa drugim zemljama? U Bosni, Hrvatskoj i Italiji je situacija ista kao u Srbiji. Dok se u Španiji, Francuskoj i Švedskoj jednako odobrava i parovima (uključujući LGBT parove) i samcima da usvoje decu. Osim toga, istopolni parovi mogu proći i kroz veštačku oplodnju o državnom trošku.
Family 01 S

Ovo je veliki korak naprijed

Nova uredba regulira prava duginih obitelji

U decembru je Europska komisija objavila prijedlog Uredbe Vijeća o priznavanju roditeljstva, kojom se utvrđuje potpuno priznavanje roditeljstva za prekogranična kretanja unutar EU-a, istovremeno osiguravajući da su temeljna prava svakog djeteta u potpunosti zaštićena svugdje u EU-u, javljaju Dugine obitelji.
Munnas 06 S

Njeguju feminizam, antikapitalizam, antifašizam i LGBTIQ+ ravnopravnost

SOBA: Alternativni umjetnički prostor

Imali smo priliku razgovarati s članicama SOBE, neformalne grupe umjetnica i aktivistkinja iz Banja Luke koje su došle do ideje kreiranja otvorenog prostora za vizuelne, muzičke, izvođačke umjetnosti i teoriju umjetnosti. Pročitajte u intervju čime se ovaj zanimljivi kolektiv bavi te kako im se možemo priključiti i/ili podržati.