Tekstovi sa tagom: lgbt književnost

AAaac3

Svitanje je bilo bolje s tobom

Arber Selmani : Adam

Malo si od mene uzeo./ Brojao si mi patnje tiho u sebi/ Video si koliko sam bio lud za tobom/ Ti si mi poklonio ruke/ Svoje ruke si umnožio sa mojim/ Ljubili smo ih skupa, a one su nas skidale gole
Clmm 01 S

Čuj glas moj, priđi

Kao Adam u rano jutro

Kvir književnost je pisana, čitana, kritikovana i promišljana u prilično neprijateljskom okruženju. Iako danas možemo da raspravljamo o stepenu tog neprijateljstva, ili o njegovoj prirodi u odnosu na različite vrste pritisaka i potiskivanja, njegova konstantna prisutnost je neosporna. Stvaranje, čitanje, pa i podučavanje o homoseksualnoj književnosti potčinjeno je političkom položaju gejeva i lezbejki u našem društvu. Razumevanje mašte u homoseksualnom kontekstu pre svega zahteva razumevanje one u homofobičnom kontekstu. Budući da su do sada kvir autori uglavnom pisali za čitaoce koji su bili neprijateljski nastrojeni, morali su da prilagode svoj rad očekivanjima te i takve publike
More 03 S

On spava

Dino Pešut: Don Juan

Da je barem na vrijeme saznala da je svijet velik i da može sama. Njezini roditelji to nisu znali pokazati. Ona će ga večeras pustiti. Tako si je obećala
Barcoda 03 S

Uživah strasti kakve žudjeh

Konstantin Kavafi: Čulnost

Kavafi za života nije objavio nijednu knjigu pesama; pojedinačne pesme je štampao na odvojenim listovima u malom broju primeraka, koje je zatim spajao u cikluse i delio prijateljima ili svakom onom ko bi mu pisao i tražio ih. Izvestan broj ih je rasut po časopisima onog vremena. Nekih pesama se javno odrekao, dok druge nije stigao da objavi (Angra Maina)
Leposava1

Leposava Mijušković: O njenom životu i radu gotovo ne znamo ništa

Sto godina lezbejske proze

Skerlić je o njoj pisao: „Mlada devojka Leposava Mijušković javila se sa tri odlične, sumorne, nemirne, gotovo neuropatske pripovetke, koje možda označavaju književni pravac, ali su veoma individualne, veoma impresivne, psihološko simboličke vizije i ispovesti, pisane vrlo jednostavnim, ali pri tom i vrlo umetničkim i originalnim jezikom"
Type 01 S

Optimist magazin: Konkurs za kratku priču

Ljubav je zakon: Priče o jednakosti

Povodom 17. maja, Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije, gej magazin Optimist i Magazin za promociju čitanja Bookvar raspisuju konkurs za neobjavljenu priču „Ljubav je zakon“, a uz podršku Ministarstva za kulturu i informisanje, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i Službenog glasnika. Rok za predaju radova je Dan ponosa, 27. jun 2021. godine
Hosp1

Dino Pešut "Tatin sin"

Sine, banalan si

Na dan operacije jedva da govorim. Izgleda umorno, na rubu odustajanja, odsutno. Takvog ga se sjećam iz djetinjstva. Umorio sam se od našeg odnosa, iscrpili smo tih nekoliko tema koje smo pronašli zadnjih mjeseci. Još smo uvijek dva stranca. Ne možemo si pomoći. Ne možemo računati jedan na drugoga u vremenima krize. Ne znamo kako utješiti jedan drugoga. Sjedim pored njega. Razmišljam kako bih ga trebao uzeti za ruku. Ne mogu. Osjetim blago gađenje od fizičkog kontakta
Knjige

Weekend Videos

Svetski dan knjige u neobičnoj biblioteci

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Errt 01 S

Pozajmljeni intervju: Nataša Velikonja

Društvo postepeno prihvaća homoseksualnost kao činjenicu

Nataša Velikonja je sociološkinja, pjesnikinja, prevoditeljica i lezbejska aktivistkinja. Aktivna je na nekoliko društvenih i kulturnih frontova u Sloveniji: od 1993. aktivistica je gej i lezbijskog pokreta u Sloveniji; bila je članica uredništva časopisa Časopis za kritiko nauku; politička komentatorica za Radio Študent; urednica časopisa Lesbo i osnivačica lezbijske biblioteke i arhiva u Ljubljani…
Willi 14 S

Želimo da živimo

Dvadeset jedna ljubavna pesma

Adreinne Rich je rođena 16. maja 1929. godine u protestantskoj-jevrejskoj porodici. Neki smatraju da je zbog toga bila pripadnica trostruke manjine — žena, lezbejka i Jevrejka, činjenica koja će imati veoma veliki uticaj na njenu poeziju i političko angažovanje u kasnijem životu
Vele 01 S

Srećan ili nesrećan kraj

Deca velebilja

„To velebilje ti je celo otrovno – i koren i list i cvet, a posebno bobice“, objašnjavao je Bogdan i živo mahao rukama
Vrata 01 S

Hoću da se popnem na tebe i tu ostanem zauvek

Gramatika smrti

Obuzimalo ga je neko nejasno zadovoljstvo. Poželeo je da ustane i sedne pored grofa, ali se predomislio. Iz Kanina je sad već izbijala neka otvorena prostota, ali ne ona nesigurna, koja se viđa među samouverenim muškarcima, već neka tvrda, vrela. Onda je ustao i prišao mu. Dotakao mu je vrat i napravio kružni pokret, baš tamo gde je juče bila omča. Bar se Ozrenu tako učinilo. Onda se uspravio i rukom mu dao znak da pođe za njim
Kansuke 02 S

Iz neobjavljenog romana "Kakofonija"

Divlje pustinjske mačke

Bi-Bi je bipolarna. Bi-Bi je biseksualna. Bi-Bi je stalno na točkovima. Moj život započinje kao neka pjesmica na slogove, nalik jednoj od onih iz retardiranog serijala crtaća o Pepa-prasetu koje braća, ne trepćući gledaju jer im, naravno, niko ne kontroliše medijski sadržaj kojim se drogiraju
Aafan3

Niko me nije poslao

Olven i inspektori

U nedelju, odmah iza podneva, muškarac s krupnim, tamnim rogovima ujahao je u grad. Na koplju koje mu je sezalo iznad glave nosio je steg s natpisom „Niko me nije poslao“. Kad su se građani okupili, počeli su da sevaju blicevi. Ždrebac se propinjao tako da se činilo da asfalt puca.
Jastuk

Nastavljam da traćim svoju ljubav

Za mrtvu

Adreinne Rich je rođena 16. maja 1929. godine u protestantskoj-jevrejskoj porodici. Neki smatraju da je zbog toga bila pripadnica trostruke manjine — žena, lezbejka i Jevrejka, činjenica koja će imati veoma veliki uticaj na njenu poeziju i političko angažovanje u kasnijem životu