Tekstovi sa tagom: lgbt porodica

U svibnju ove godine Dugine obitelji najavile su treću slikovnicu u nizu pod naslovom "Moja dugina obitelj kod bake i djeda". Ideja im je bila proširiti priču na članove šire obitelji pa tako glavni junaci Roko i Ana u ovom izdanju odlaze u posjetu bakama i djedovima. A u srijedu, na Dan izlaska iz ormara, u zagrebačkoj smo Booksi prisustvovali predstavljanju tvrdo ukoričenog izdanja slikovnice

Beogradski dani porodice 2023. Zvuči bezazleno, zar ne? Osim što nije – većina i dalje smatra da LGBTIQ+ sugrađani zaslužuju poniženje. Manifestacija se reklamira kao „prava parada ponosa“, čime se još jednom omalovažavaju napori aktivistkinja i aktivista koji se decenijama bore za dostojanstvo i slobodu, te se banalizuju problemi s kojima se LGBTIQ+ državljani zemlje Srbije bore od najranijeg detinjstva

Iz Udruge Dugine obitelji, koja je pokrenula kampanju “Hrvatska treba novi zakon o MPO-u”, kažu kako Hrvatska hitno treba novi, moderniji zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji

Slovenija je prva zemlja u Istočnoj Evropi koja je legalizovala istopolne brakove i LGBTIQ+ parovima omogućila da usvajaju decu. Oni koji se interesuju za ljudska prava pitaju koliko ćemo još mi da čekamo?

Šta se dešava sa drugim zemljama? U Bosni, Hrvatskoj i Italiji je situacija ista kao u Srbiji. Dok se u Španiji, Francuskoj i Švedskoj jednako odobrava i parovima (uključujući LGBT parove) i samcima da usvoje decu. Osim toga, istopolni parovi mogu proći i kroz veštačku oplodnju o državnom trošku.

U decembru je Europska komisija objavila prijedlog Uredbe Vijeća o priznavanju roditeljstva, kojom se utvrđuje potpuno priznavanje roditeljstva za prekogranična kretanja unutar EU-a, istovremeno osiguravajući da su temeljna prava svakog djeteta u potpunosti zaštićena svugdje u EU-u, javljaju Dugine obitelji.

Da, prošlo je već osam godina otkako su dvojica muškaraca po prvi put u Hrvatskoj ozakonila svoju vezu. Od tog dana prije osam godina broj ozakonjenih istospolnih veza postepeno se povećava.

“Najbolji interes djeteta” je najvažniji pravni princip u porodičnopravnim odnosima, za koju postoji gotovo globalni koncenzus. Načelno, svaka država vodi posebnu brigu da djeca odrastaju u zdravom okruženju sa pristupom svim uslovima za njihov rast i razvoj, čak i kada roditelji nisu to pružili. Međutim, u praksi diskriminacija staje na put usvajanja i udomljavanja djeca od strane istospolnih zajednica, iako su u mogućnosti da pruže takve uslove za nezbrinutu djecu. Kada je riječ o istospolnim parovima, rijetke su države koje dozvoljavaju usvajanje i udomljavanje djece. U Evropskoj Uniji, to je svega par država, uglavnom zapadnoevropskih. Od februara 2022. godine, toj listi se priključuje i susjedna nam država, odlukom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Može se desiti da Predlog zakona i ne stigne do Skupštine, odnosno da se zastane sa procedurom. Valja, međutim, pretpostaviti da je Vučić, ako je to zaista želeo, imao na raspolaganju niz načina da zaustavi ili uspori rad na ovom Zakonu mnogo pre nego što se došlo u završnu fazu. Biće, dakle, da će izabrati neki drugi put...

Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije.

Osim što im se život svakodnevno vrti oko izbjegavanja nasilja iz mržnje, istospolni parovi u Bosni i Hercegovini ne mogu ostvariti brojna prava koja se podrazumijevaju za njihove sugrađane i sugrađanke u ozvaničenim heteroseksualnim zajednicama. Za istospolne partnere, koji ni na koji način nisu prepoznati u zakonu, već regulisanje imovine i nasljeđivanje je, recimo, pravna zavrzlama, kao i pravo na dijeljenje socijalnog i penzionog osiguranja, a svakodnevni su i simbolični problemi poput onog da svojoj dugogodišnjoj partnerici ili partneru ne mogu obezbijediti sahranu po njihovoj želji jer nemaju nikakva prava ispred biološke porodice, ili da ih, ako završe na intenzivnoj njezi, partnerica ili partner ne mogu posjetiti, dok je to istovremeno dozvoljeno biološkoj porodici koja ih možda uopšte ne prihvata. Ukoliko su prisutna i djeca, stvari se dodatno komplikuju jer naši zakoni ne priznaju da dijete može imati dvije majke ili dva oca.

Sredinom 2019. moj tadašnji partner i ja odlučili smo našu vezu usmjeriti u novom pravcu, podići na neki novi nivo koji je podrazumijevao i planiranje odlaska iz Bosne i Hercegovine. U neku sretniju budućnost – mislio sam tada, priznajem dosta nepromišljeno, s izvjesnim mladalačkim zanosom i romantičnim shvaćanjem. Plan je bio jasan: Španija nas je čekala, trebalo je samo sklopiti životno partnerstvo u Hrvatskoj. To je bio najbrži put jer jedan od nas je bio državljanin Hrvatske, a na osnovu sklopljenog životnog partnerstva drugi bi dobio većinu prava i povlastice koje uživaju bračni partneri državljana_ki zemalja Europske unije. Ni prvi niti zadnji od bosanskohercegovačkih istospolnih parova koji je to učinio, neki zbog simboličke prirode, a neki u želji da svoj zajednički život izgrade negdje drugo, uz sve ono što im je nedostajalo ovdje.

Iako bi trebalo da bude jasno da su ljubav, poštovanje i podrška ono što čini porodicu, mnogi i dalje sebi daju za pravo da istopolne zajednice guraju u četiri zida. Svet se srećom polako menja, pa su LGBTIQ+ parovi u Crnoj Gori dobili priznanje da su ono što jesu – porodica.

Nakon što su prošle godine postali prvi par u životnom partnerstvu koji je izborio pravo na udomljavanje djece, Mladen Kožić i Ivo Šegota više nisu i jedini. Priliku da nekome ostvare sretno djetinjstvo dobila su još dva hrvatska para, kako Crol.hr doznaje u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Do presude je došlo nakon što su u Bugarskoj tamošnje vlasti odbile izdati izvod iz matične knjige rođenih novorođenoj djevojčici istospolnog para uz objašnjenje da dijete ne može imati dvije majke.