Tekstovi sa tagom: lgbt porodica

Done20

Nadbiskup Hranić o "normalnim obiteljima"

Božićna čestitka kao salonska homofobija

Nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić svoju je ovogodišnju božićnu pastirsku poruku posvetio udomljavanju i posvajanju djece, a tijekom susreta s novinarima slavonskih redakcija postavljena su mu i neka očekivana pitanja o istospolnim parovima.
Famil 04 S

Otvoreno pismo jedne dugine obitelji

Vaši strahovi nemaju uporište u znanstvenim činjenicama

Ivo Šegota i Mladen Kožić jedan su od parova koji su se prijavili za udomljavanje djece no odbijeni su jer su u životnom partnerstvu. Njihovu priču znaju gotovo svi koji su proteklih dana pratili vijesti jer su o tome govorili za brojne medije, no unatoč tome, u petak su saborski zastupnici izglasali Zakon o udomiteljstvu, a iz njega su isključili istospolne parove.
Aslik1

Crtice iz života djece

Hrvatska dobila još dvije slikovnice o istospolnim obiteljima

Udruga Domino je na nakladničkom tržištu, u hrvatskom prijevodu, objavila dvije slikovnice za najmlađe, "Rano ujutro" (Pronto por la mañana) i "Ovo nije vrijeme za igru" (No es hora de jugar) koje predstavljaju krajnje simpatične crtice iz života djece i njihovih kućnih ljubimaca unutar istospolnih obiteljskih zajednica.
Lgbta 01 S

Putevima kvir umetnosti (11)

Happy Together: Volja za ljubav, uprkos svemu

Fotografija nije tek običan portret, već slika ponosa, prkosa i obećanja da će jednog dana biti bolje, ali i svedočanstvo o hrabrosti koja već neko vreme menja tokove kvir istorije. Subjekti na fotografijama ne drže transparente, ali ipak prenose jednostavnu poruku, ispisanu na koži i u svakodnevnom životu, koja odjekuje, te nudi simbol samopouzdanja i volje za ljubav uprkos svemu.
Famil 01 S

Kolektivna letargija i manjak političke volje

Nema porodice za drugačije

Postoje zabilježeni primjeri bh. građana/ki koji/e su preko svog partnerskog statusa, odnosno po osnovu spajanja porodice, ostvarili/e prava na boravak u drugim zemljama. Ovdje govorimo o slučajevima partnerstava sklopljenih između LGBTI osoba. Primjera radi, pravo na boravak za bh. građane/ke moguće je ostvariti i u Hrvatskoj prema Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola. Ostvarivanje prava boravka, privremenog ili stalnog, tretira se kao i u slučajevima heteroseksualnih partnerstava, obzirom da se u oba slučaja pravo realizira po istom osnovu, odnosno po osnovu spajanja porodice. Zapravo je moguće ostvariti i ostale socijalne i pravne privilegije koje se odnose na pravno legitimne partnerske zajednice. A to, naravno, nije slučaj samo sa Hrvatskom, nego i sa svakom državom koja ima riješeno pitanje istospolnih zajednica. Pitanje boravka ovdje se čini primarnim upravo zbog istaknutog statusa stranca/kinje, a osnov spajanja porodice samo je jedan od načina za stjecanje prava na boravak, gdje ni sam status stranca/kinja nije sporan obzirom da se ovdje ne radi o isključivom ostvarivanju prava na boravak, nego o pravu na sklapanje priznate životne zajednice preko koje bi se definisalo pravo na boravak.
Famill 02 S

Objavljeni rezultati studije koja je trajala više od trideset godina

Nauka protiv predrasuda o LGBTIQ+ roditeljstvu

Tako se dolazi do zaključka koji bi svim mislećim bićima trebalo da bude više nego logičan: zdravo odrastanje se zasniva na ljubavi i podršci, a ne na tome da li su roditelji gej ili strejt. Seksualni identitet svakako ne utiče na roditeljstvo, te se predrasude ne zasnivaju na nauci, već na ličnim uverenjima onih koji iz straha, ili nekog drugog razloga, za omiljenu životnu alatku biraju mržnju.
Gajja 01 S

Roditelji na Paradi ponosa

Ponosni očevi i još bolja djeca

Očevi okupljeni u inicijativu Proud Dads nedavno su dobrano iznenadili svoju LGBT djecu. Naime, pred kućama su im se pojavili u posebnom autobusu koji ih je odveo na Dublin Pride. Očevi su ovom dirljivom gestom željeli pokazati da podržavaju svoju djecu i ponose se njima.
Wdng 01 S

Dogodilo se daleke 1957: Misterija fotografija sa gej venčanja

Izgubljeni heroji istopolnog braka

Nedavno je na portalu Advocate osvanula serija fotografija, te pitanje: „Poznajete li osobe na ovim slikama?“ Naime, radi se o prizorima sa jednog gej venčanja koje se dogodilo daleke 1957. godine.
Dugg 03 S

Slikovnica “Moja dugina obitelj” predstavljena i u Sarajevu

Ja nisam gej mama, ja sam mama

Marina je govorila o knjizi Ja nisam gej mama, ja sam mama koja sabire iskustva roditeljstva istospolnih parova u Hrvatskoj. Njihove obitelji ne razlikuju se od heteroseksualnih obitelji, a problemi i odnosi su isti. Mnogi/e u Hrvatskoj su mislili/e da će proći mnogo vremena dok istospolni parovi ne budu imali/e djecu, ali u vrijeme kada je donesen Zakon o registriranom partnerstvu osoba istog spola u Hrvatskoj, već su postojale istospolne obitelji sa djecom. Uglavnom su to djeca iz heteroseksualnh obitelji koja su ostala kod majke, a majka je sada u istospolnom partnerstvu. Pretpostavlja se da i gej muškarci imaju djecu, ali još nema slučajeva da su javno govorili o tome. Put do usvajanja djece iz registriranog istospolnog partnerstva je još uvijek vrlo trnovit.
Famil 01 S

Za jednaka prava

U Srbiji se već odgajaju deca u istopolnim vezama

Intervju sa Anom i Verom objavljen je na portalu "Ljubav je zakon" u maju 2013. godine, te su u okviru njega govorile o svojim iskustvima, odnosima sa porodicom i odnosu šire zajednice prema istopolnim vezama. Danas ga ponovo prenosimo, budući da odlično komunicira na neke teme koje su u Srbiji, na žalost, u istom položaju u kojem su bile i pre pet godina.
Dugga 01 S

Slikovnica kao promovisanje tolerancije i poštovanja različitosti

"Dugine obitelji" u Beogradu

Po ugledu na slične organizacije u svetu, Dugine obitelji okupljaju LGBTIQ parove, te pojedince i pojedinke, koji imaju decu, ili samo žele da se informišu o izazovima koje roditeljstvo donosi. Grupa se prvi put okupila 2011. godine, a u cilju pružanja psihosocijalne podrške pripadnicima LGBTIQ populacije, da bi 2017. godine Dugine obitelji postale udruženje.
Fau1

Dok su im djeca bila mala

Majka Hrabrost i njena queer djeca

Moja prijateljica, koja je kao trogodišnja djevojčica ostala bez majke, odrastala je uz oca. Njeno djetinjstvo nije bilo teško samo po tome što je izgubila majku, već i što se sa ocem, jer bio je rat, potucala od nemila do nedraga. No, gdje god da su bili, po izbjegličkim kampovima ili napuštenim tuđim domovima, otac je učio životu i ljubavi. Nikad je nije razdvajao od starijeg brata, čemu je učio njega, učio je i nju: krečenju, poslovima oko kuće, čitanju ruskih klasika. Kada je saznao da njegova kćerka voli djevojke, nije krio razočarenje jer to možda znači da nikad neće imati djecu. Njemu su djeca bila jedini smisao života. No, volio ju je, dakako, jednako kao i prije, stao je iza njene odluke, vjerovao u ljubav kao i ona, a izabranice srca njenog u šali je zvao svojim zeticama.
Gajbra 05 S

Bračni portreti izolovanih parova

Zašto kažeš alternativna, a misliš na porodicu?

Evans se od samog početka trudio da kroz svoj fotografski rad obezbedi istorijski materijal koji bi osigurao i prisustvo drugačijih u razvojnim tokovima društva. Tako je donekle podržao ono što feministička, te kvir teorija odavno pokušavaju, te se pridružio stvaranju drugačijih rodnih modela, čija je uloga pre svega preispitivanje pozicije belog cis muškarca, koji je sveprisutan, te je osnovno oruđe u pravdanju, te jačanju postojećeg patrijarhalnog sistema. Fotografije životnih partnera ostaće kao svetla tačka i pošto društvo bude prigrlilo evoluciju koja mu je neophodna, i kao priča o ljubavi i zajedništvu koje nije znalo, niti prihvatalo, malograđanske komentare.
Abrak 01 S

Mračne tajne građanskog društva

Ko se boji istopolnog braka?

Ako potražimo istorijsku paralelu strahu od istopolnog braka, naći ćemo je u istoriji pogleda na rasno mešotive brakove. U vreme slučaja „Laving protiv Virdžinije“, godine 1967. šesnaest država je ne samo zakonom zabranjivalo, nego i kažnjavalo brakove između pripadnika različitih rasa. Virdžinija je tipičan primer: u njoj je takav brak bio tretiran kao krivično delo koje se kažnjavalo zatvorom u trajanju od jedne do pet godina. Baš kao i istopolnim brakovima, međurasnim zajednicama su se suprotstavljali različitim argumentima, kako političkim, tako i teološkim. Iz današnje perspektive uviđamo da je na delu bilo gnušanje. Ono se nije preterano ni krilo – ideja rasne čistoće se ponosno iznosila (primer je virdžinijski zakon o rasnom integritetu iz 1924), a ideje o nečistoći i kontaminaciji bile su sveprisutne.