Tekstovi sa tagom: lifestyle

Štampa bilježi da je prvi klozet s vodom izumio, odnosno instalirao, Britanac John Harrington 1596. i da je čovjek od strane savremenika brutalno ismijan. Zato je klozetska šolja u široj upotrebi tek od druge polovine 19. vijeka, i u njoj su prvi uživali, pogađate, pripadnici više klase

U mojim bilješkama na telefonu bilo je more nedovršenih zapisa. Kada sam ih iščitavala, pokušavajući ih sistematski izučiti, shvatila sam da je svaki takav tekst – započet pa napola prekinut – bio pokušaj da pišem o nečemu meni jako bitnom, ali i jako bolnom. Prekinut tekst ostaje zauvijek nedovršen, osuđujući i naredni tekst na istu sudbinu. No, imam osjećaj da je čak i ovakav kontraproduktivan pristup pisanju imao neki efekat. Pokušaj rađa priliku za spoznaju greške, a vremenom stasava u uspjeh. Svaka tehnika, pa tako i tehnika pisanja, zahtijeva vrijeme, strpljenje i vježbu. Pisanje je zanat, ne trik koji ispada iz rukava mađioničaru

Do 25. godine završiti fakultet, do 30. imati stabilan posao i vezu. Kreditno zadužen ili ne, ali posjedovati makar auto ili stan, a onda na red dolaze porodica i djeca… Ili ne baš?

Kako bismo osjećali kakvu-takvu bliskost, a istovremeno i iskazali svoju individualnost, na internetu od njegovih samih začetaka formiraju se raznorazne grupice, supkulture čak. Cottagecore i dark academia samo su dvije ribice iz čitavog oceana. Njihova je posebnost što su dio grupe estetskih supkultura nastalih u eri interneta kojom vladaju primarno vizualni divovi poput Pinteresta, Instagrama i Tik Toka, a koji nude brze, probavljive i lako dostupne sadržaje

Naše neurotično, hronično neispavano i umorno čovečanstvo kolektivno se drži za slamku spasa zvanu kafa, polažući sve nade i planirajući sve uspehe za ono vreme koje dolazi nakon ispijanja čarobnog napitka. On nam nudi raznovrsne efekte – od placeba do ubrzanog rada srca, a kako dejstvo jutarnje doze popušta, organizam se priprema za popodnevnu, ili čak nekoliko popodnevnih i večernjih

Eksperti za sreću tvrde da su godinu dana nakon nekog iskustva oni koji, na primer, završe u invalidskim kolicima, te oni koji na lutriji dobiju pozamašnu sumu novca, podjednako zadovoljni svojim životom. Tom logikom bi neko ko decenijama živi u Srbiji trebalo da bude podjednako zadovoljan kao i neko ko živi u Norveškoj, ali, nažalost, ni logika ne radi za nas

Da li ste ikada maštali o tome da nikada više ne morate da gasite budilnik ujutru ili da sedite na poslu pod fluorescentnim svetlom, dok vam neko drugi naređuje šta treba da radite? Ili ste naprosto poželeli bolji i srećniji život? I dok svako ima svoje viđenje toga šta je uspešan život, mnogi bi želeli da postanu makar malo uspešniji nego što su trenutno. Pogledajte neke naslove čiji su autori sa svojim čitaocima podelili tajne o tome kako da svoje snove prevedu u realnost

Za kormilom devetometarske jedrilice Alea, tuzlanski moreplovac Senad Švraka je prokrstario Mediteran, Crveno more i Indijski okean, kao prvi Bosanac kome je to pošlo za rukom. O toj nesvakidašnjoj avanturi, Senad je napisao zanimljivu knjigu takođe pod naslovom „Alea“. Od prvih nesigurnih izlazaka na more, savladavanja osnova jedrenja i navigacije, do borbe sa nevremenom na Jadranu, opasnog Crvenog mora, nadmudrivanja sa piratima u Adenskom zalivu i duge prekookeanske plovidbe koja je brod i skipera odvela čak do Tajlanda, Senad zanimljivim i pristupačnim stilom vodi čitaoca u egzotični svijet dalekih mora

Za kormilom devetometarske jedrilice Alea, tuzlanski moreplovac Senad Švraka je prokrstario Mediteran, Crveno more i Indijski okean, kao prvi Bosanac kome je to pošlo za rukom. O toj nesvakidašnjoj avanturi, Senad je napisao zanimljivu knjigu takođe pod naslovom „Alea“. Od prvih nesigurnih izlazaka na more, savladavanja osnova jedrenja i navigacije, do borbe sa nevremenom na Jadranu, opasnog Crvenog mora, nadmudrivanja sa piratima u Adenskom zalivu i duge prekookeanske plovidbe koja je brod i skipera odvela čak do Tajlanda, Senad zanimljivim i pristupačnim stilom vodi čitaoca u egzotični svijet dalekih mora

Zbog perfekcionizma jedni prema drugima osjećamo prezir, bojimo se jedni drugih i u najboljem slučaju nismo sigurni u sebe. On zabranjuje tipove solidarnih veza i kolektivnih akcija koje su nužne da se uhvatimo u koštac s neoliberalnim kapitalizmom, same stvari koja ga stvara

Pošto sam sinoć bila potpuno izgubljena sa dva, u tom trenutku, neupotrebljiva telefona, usred Beograda odsečena od sveta, ko da mi neko obe noge polomio, ruke prebio i jezik odsekao, istraumirala se, istresirala, rešavala da se ubijem samo nisam znala kako, danas ceo dan razmišljah, kako smo, bre, živeli bez mobilnih telefona, družili se, ljubavisali, spašavali iz nepredviđenih, smrtno opasnih situacija kakvom se meni činila sinoć moja…

Pitanje glasi, kako se i čime osvježiti usred betonske džungle, svakodnevno, kada god poželite? Topli mjeseci donose sparinu koju smo već ove godine u prvom toplinskom valu imali prilike iskusiti, a tada je najvažnije pružiti tijelu dovoljno tekućine kako ne bi patilo od brojnih simptoma itekako opasne dehidracije

Jedno od pitanja na koje su se uvijek – najčešće bedasto - lomile hrvatske gastronomske ambicije je pitanje izvornosti jela. Pa i pitanje je li dalmatinskoj kuhinji koja privlači gastro-turiste mediteranska komponenta otežavajući faktor? Čak i – mana? Naravno da nije, već je prednost. Isticanjem mediteranske „note“ (koja objedinjuje i „morsku“ i „kontinentalnu“ gastronomsku komponentu) dalmatinskoj kuhinji daje zahvalan širi kontekst. Potom, i u Dalmaciji kao i na drugim prostorima gdje su se križali različiti kulturološki i civilizacijski utjecaji, teško je – ili pak nemoguće – govoriti o jelima koja su isključivo autohtona odnosno izravan produkt neke lokalne gastronomske tradicije koja ne bi bila ozračena tuđim utjecajima

Danas je Grand Bazaar jedna od top TripAdvisor atrakcija, must-see svakog turista u Istanbulu, meta onih travel blogera sa zapadnjačko-turističkom vizijom Orijenta, leglo jeftinih suvenira i Disney verzija sultanskih likova za naivne strance. Ali on je puno više od toga: kroz povijest je spajajući ljude istoga grada – muškarace sa ženama, nomade s građanima, građane s vlastelom, lokalne stanovnike sa stranacima, Istok sa Zapadom – spajao civilizacije i svijetove

Problem je u tome što  se kod nas muškarci podstiču na agresivnost time što već u najranijem periodu spontano usvajaju jedan tradicionalni model ponašanja – ne znajući za drugačiji