Tekstovi sa tagom: lingvistika

Otpor prema rodno osjetljivom jeziku kao najvidljivijoj dekonstrukciji patrijarhalnih kulturnih vrijednosti veoma je izražen u Srbiji, gdje se ova problematika još uvijek isključivo vezuje za uporabu ženskih naziva zanimanja i titula

Neki dan me sin, u nekom tinejdžer – omraženi roditelj-autoritet verbalnom okršaju pokušao uvrijediti govoreći mi da po cijele noći buljim u kompjuter. Nakon kraće tišine, čekajući da tenzija opadne i primiri se zatalasani okean, nasmijala sam se i rekla mu: Znaš, sine, moram da ti se autujem: mama ti je ovisnica o Netflixu. Zaigrao mu je osmijeh u kutu usana, krio ga je, dakako, bio bi izdajnički da ga je realizovao do kraja, a onda ozbiljnim glasom upitao: Šta moraš da mi se?!

Jezici koji o budućnosti govore na drugačiji način nego o sadašnjosti i prošlosti (futured languages), poput engleskog jezika, razlikuju se od takozvanih „bezvremenih jezika“ (futureless languages), kao što je kineski, koji koriste iste fraze u opisivanju onoga što se dogodilo juče, što se trenutno događa, te što će se dogoditi sutra. Uz pomoć bogatih baza podataka, te analiza, Chen je došao do zaključka da su ove lingvističke osobine praćene i očiglednim ekonomskim razlikama. Tako govornici onih jezika koji se ubrajaju u „bezvremene“ obično uštede više od onih koji govore jezike u kojima postoji vremenska razlika, a Chen kao objašnjenje za ovu pojavu navodi da oni u čijem se jeziku budućnost razlikuje od prošlosti, o njoj govore kao o nečemu što je daleko, te su manje motivisani da štede u sadašnjosti za period koji možda nikada neće dočekati.