Tekstovi sa tagom: logor

Priznajmo iskreno, povijesna svijest - barem do sada - nije se pokazala u zadovoljavajućoj mjeri pogodnom za pružanje uvjer¬ljivih pojašnjenja; dapače, nije bila ni sposobna shva¬titi te biblijske pojmove koji su zaživjeli i u narodnome predanju, jer je događaje opisivala samo njihovim kodnim imenima što su im nadjenule vlasti, ili ih najčešće označavala samo toponimima. Naravno, važ¬ne su i činjenice koje povijest prikuplja i gomila, no one će, ukoliko znanost nije sposobna izboriti se za valorizaciju podataka, ostati ipak samo običnim arhi¬vima istražnih radnji. No ipak vidimo da povijest nije za to sposobna, možda i zbog toga jer nema univerza¬lan sistematizirajući stav, ili, recimo izravno: nema svoju filozofiju

Logor je u potpunosti negativna škola života. Ništa korisno ni potrebno niko odatle nije izneo: ni sam zatvorenik, ni njegov upravnik, ni njegovo obezbeđenje, ni nevoljni svedoci − inženjeri, geolozi, lekari − ni pretpostavljeni, ni potčinjeni. Svaki trenutak logorskog života je otrovan. Tamo ima mnogo stvari koje čovek ne bi trebalo da zna, ne bi trebalo da vidi, a ako ih je i video − bolje da umre

Roman Ženski orkestar važan je i dragocjen kao i svako svjedočenje o holokaustu, upravo zbog pamćenja i pohranjivanja stravičnih iskustava, te da se oni nikada više ne bi ponovili. Međutim, Fenelon osim što svjedoči u ime logorašice iz Aušvica, ona svjedoči i u ime nekoliko mladih žena. Žensko iskustvo logora, istina, ne razlikuje se uveliko od muškog jer sudbine svih logoraša su iste. Ova je knjiga, naime, posebna po iskustvu mladosti. Sve žene iz orkestra imale su oko dvadesetak godina, a najmlađa petnaest. Iako su se dijelile na francuske, njemačke, poljske, mađarske, nizozemske, grčke i belgijske Židovke, nisu se razlikovale po godinama, sanjarenjima i mladalačkom, nezadrživom pulsu života

Bol, patnja i nesreća obično su najveća inspiracija za umjetnost, stoga nije čudo da je holokaust svojim razmjerima i nevjerojatnim brojem uništenih života inspirirao veliki broj djela iz svih područja umjetnosti

Svi istorijski izvori, uključujući i izjave preživelih logoraša, pokazuju da je povod za bekstvo iz logora bio taj što su nemački stražari nekoliko dana pre 12. februara pročitali imena 80 zatočenika iz sobe broj 12 koje je trebalo da streljaju. U to vreme, u sobi broj 12 bilo je 147 logoraša, a među njima bio je i mladi student prava Branko Bjegović, partizanski komesar Duško Tomović, kao i četnički vojvoda Vule Vukašinović sa svojim sinom Radetom

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka

Vera i Ratko su znali da su njezini protiv njihove veze i dogovorili su se da Vera odglumi da je prekinula z Ratkom i da ide z nekim drugim. Zajedno su odabrali Lea jer je bil balav i jer je bil očigledno zatreskan u nju, a bil je i najbliži. Plan je štimal i sve je klapalo kak treba do prije tjedan dana kad je Vera priznala Ratku da se fakat zaljubila u Leona i da ne želi više biti z njim, nek s Leom. Možete si vi to zamisliti?

Službeni glasnik i Zavod za udžbenike objavili su Sabrana dela Stanislava Vinavera u 18 knjiga. Ovo kapitalno delo koje je priredio Gojko Tešić dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici 2015. Prvo kolo Vinaverovih Sabranih dela dobilo je priznanje za izdavački poduhvat godine na 57. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu. Nakon mnogo decenija, konačno je celokupno delo jednog od naših najvećih pisaca i jezičkih volšebnika dostupno čitaocima. U okviru 17. toma objavljena je i Vinaverova knjiga “Godine poniženja i borbe: Život u nemačkim ‘oflazima’“, napisana 1945. godine, po Vinaverovom povratku iz nemačkog zarobljeništva. U ovoj knjizi Vinaver je potanko opisao svoje godine tamnovanja u Nemačkoj, atmosferu među srpskim oficirima u nemačkim logorima, a posebno je zanimljiv deo u kojem piše o pripadnicima desnice, Dražnim četnicima, nedićevcima i ljotićevcima, sa kojima je bio u stalnom sukobu. Vinaverove uspomene iz nemačkih logora prenosimo u nekoliko nastavaka

Na slikama leševi u ritama zaustavljeni u pokretu, zbijeni u gomili ili jezivo sami, slike krvnika i ubojica bahatih i besnih dok pucaju u teme, u zgurenu ženu koja u naručju drži dete, u prugaste ljudske prikaze naslonjene na zid smrti pred kojim revnosno nastupa streljački vod, u narodskom pozorišnom komadu “Za firera i otadžbinu”. Strpljiva, uporna smrt kojoj nedostaje životni prostor. I tri gola telašca, kao okresana, gola drveta u pubertetu, glava izvanzemaljskih, sa očima u dupljama drveta, slika pred kojom je moja ćerka zaplakala.A ja, već dobrano ošamućen nastavljam dalje. U glavi mi se mešaju svedočanstva nazi- zločina sa mentalnim slikama jezovitih prizora s nekih drugih obala i poligona, iz hangara i hladnjača, sa tih brižljivo osmišljenih i udarnički sprovedenih časova ubijanja za “mlađe i napredne”. Mreškaju me talasi koji se poigravaju sa poluraspadnutim telima koja su iskljuvale vrane, a ljudi prolaze kao da se ne dešava ništa. Baš kao što ni o ovom ovde, tamo napolju, ništa nisu znali

Već su dulje vrijeme prije početka ogleda ogledne osobe naročito dobro hranjene. Sad su ležali već dva dana u istoj prostoriji i nije se moglo primijetiti da su se pokušali zbližiti. Dali smo im piti želatin od bjelanca, zatvorenici su pohlepno prihvatili bjelančevine.

Piscu ovih redova ostaje nejasno zašto je u trećem izdanju knjige u predgovoru i recenziji profesora Milenka Đukanovića rečeno da je knjiga''Logor smrti'', izdana 1970. godine, štampana u nepovoljnim političkim okolnostima. Autor knjige je napravio briljantnu novinarsku karijeru, a Milenko Đukanović je završio fakultet i bio profesor u školi. Knjiga je sve vrijeme bila u slobodnoj prodaji