Tekstovi sa tagom: marketing

Temelj ove strategije je uvjerenje da se za stvaranje velike umjetnosti mora trpjeti. Metodska gluma također je postala umotana u marku politike identiteta koja pokušava učiniti da umjetnička forma više nalikuje tradicionalnim oblicima muškog rada, a time i ograničava vrste glumaca koji primaju pohvale

Opsednutost slavom nije ništa novo, ali u ovo digitalno doba poprima neke nove aspekte. Jedan od njih je, smatraju mnogi, ona čuvena poznatost radi poznatosti, popularnost koja je sama sebi cilj i kojoj ne prethodi nikakav talenat, izuzetnost i zasluge u kulturi, umetnosti, sportu i zabavi. To je slučaj sa Karshianima, Paris Hilton i sličnom ekipom iz visokog društva. Reći da nemaju nikakav talenat osim sposobne majke i bogate familije postalo je već deo folklora, no fenomen Kardashiana i efekat njihove popularnosti tek će se istraživati, a uveliko se pokazuje

Jednom kada se prilika ukaže, valja je iskoristiti, odnosno zavrtjeti još jednu rundu brižnog njegovanja kulta (sitnog) poduzetništva, ovoga puta pod krinkom osjetljivosti na moralna proturječja. Jer, što je drugo široko polje influenserstva nego vizija meritokratske pastorale? Ukratko, ako imate mobitel i pristup Internetu i ako raspolažate s odgovarajućom količinom kreativnosti i upornosti, promocija hobija u ozbiljan biznis ionako je samo pitanje vremena. Ništa o prosječnom trajanju “influenserskog” radnog dana, o investicijama u tehnički alat i borbi s algoritmima, ništa o neadekvatnom zakonskom okviru, odnosno o Zakonu o oglašavanju koji influensere kao takve uopće ne prepoznaje, ništa o influenserskom pay gapu, ništa o prednostima i limitima socijalno porijekla influensera, ništa, na kraju krajeva, o gubitnicama i gubitnicima u influenserskoj utakmici

Stvoriti poveznicu između jave i sna, san je svakog stručnjaka iz oglašivačke industrije. Stoga su upravo kampanje koje prate brendove kako se iz filma kotrljaju u stvarnost, prilično uspješne. Ovo su nam najdraže kampanje iz mašte u kojima možemo uživati i u stvarnosti…

U reklamnoj industriji obrću se ozbiljni novci, a kampanje na kojima sam radio redovno su imale budžete od po – barem – nekoliko stotina hiljada kuna, ali mjesečna plaća “običnog” copywritera rijetko je bila viša od zagrebačkog prosjeka. A početnička je – u ono vrijeme – iznosila tek nešto više od četiri hiljade kuna. U usporedbi s nekim tko radi za minimalac ili bez ugovora to je, naravno, sasvim dovoljno, ali nema baš nikakve veze s glamurom kojim kreativne industrije neprestano ovija medijska percepcija

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

BBC nas je nedavno obradovao novom serijom o grofu Drakuli, pa su obožavaoci horora dobili inteligentan i duhovit osvrt na već dobro poznatu legendu

Gotovo svako značajnije mjesto imalo je vlastiti statut koji je određivao širok spektar ponašanja – od odnosa prema vinogradima do odnosa prema svinjama. Ova posljednja životinja nerijetko je bila označavana kao prava ekološka opasnost: te se životinje ne može držati, i to zato što onečišćuju čitav kraj, prljaju pašnjake i čine veliku štetu siromašnim ljudima, a od njih nema nikakve koristi...

Ono što je još važnije je da su to dokumentarci o marketingu, psihologiju, sociologiji, pa i menadžmentu u kulturi. Svakako je najdetaljnije obrađen fenomen “influencera” bez kojih Fyre u takvom obliku ne bi ni bio rođen. Informacija koju su svi ti ljudi plasirali mogla je biti još lažnija od navedene te zastrašuje moć nad svojim pratiteljima koju su iskazali. Jednako je fascinantna i vizija koja je privukla tisuće ljudi - pješčani otoci daleko od civilizacije, činjenica da je vlasnik jednog od otoka bio Pablo Escobar, prisustvo manekenki…

Pre tri-četiri decenije, dok kod nas gotovo niko marketing nije shvatao ozbiljno, za advertajzing nije ni čuo, o prodakt plejsmentu da ne govorimo, stvarale su se reklame za pamćenje i danas podsećanje na daleku i bolju prošlost. Tada ni u marketingu nismo zaostajali za Zapadom, u reklamama su provejavali slični motivi – pesmice koje se lako pamte, malo seksizma, deca koja reklamiraju alkoholna pića... Tako je mali Svetislav Bule Goncić reklamirao vinjak, bezalkoholna pića budila su asocijacije na more i kupaće kostime, a Radenska nas je spajala i pozivala na bratstvo i jedinstvo. Dok deca '90-ih pamte slogane poput „da si Biomed 4 pila, u autobusu bi bila“, ova današnja slušaju „sreća da je mama mag i sve drži tu“ (ili najiritantniju reklamu ikad), Bule Goncić i dalje snima reklame, a deca '70-ih i '80-ih neka se podsete EPP-a svoje mladosti...

U ponedjeljak 9. srpnja u galeriji Kortil u Rijeci je otvorena izložba “Dizajn s feedbackom – Ozeha: Zagreb – Rijeka ’45-’48-’90-’95”. Riječ je o značajno proširenoj verziji izložbe izvorno održane u HDD galeriji krajem 2016, koja se bavila poviješću jedne od prvih i najvećih oglašivačkih agencija u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji od sredine prošlog stoljeća do sredine 90-ih godina. Izložbu je organiziralo Hrvatsko dizajnersko društvo u suradnji s Galerijom Kortil, a autori izložbe su Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman. Izložba  je koncipirana kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju.  Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka.. Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.

„Za moj izgled pobrinuo se Rubin Kruševac“, govore ponosni uživaoci Rubinovih alkoholnih delicija, naročito čuvenog vinjaka. Rubin se nikad nije bojao toga da bude originalan i drugačiji, kako u sferi marketinga tako i kada je reč o inovacijama u ukusima i proizvodima. Pre nekoliko godina pojavio se tako špricer u limenci, da bi nedavno na rafove hipermarketa i lokalnih prodavnica stigla „Rubinova vinjak cola“, u limenci, takoreći džepno izdanje, za sve prilike. Najnoviji slogani, reklamne poruke i slike kruševačkog brenda zapale su za oko redakcije XXZ magazina zbog svoje šaljive, vickaste prirode, lakih rima (među kojima ima i onih feminističkih) i dokaza da dobro poznaju svoju (tečnu) ciljnu grupu. Dok Rubin nastavlja da uspešno posluje i spaja generacije, s nestrpljenjem gledamo u budućnost, iščekujući nove proizvode i kombinacije – možda baš vinjak i malu kiselu u paketu ili limenci... Opcija je bezbroj, a Rubin samo jedan! Da se kucnemo limenkama, ali samo ako stariji od 18 godina – što Rubin, u interesu mladih, brižno podseća na svakoj reklami.

Retko je da reklama, koja je uglavnom osmišljena da bi se ostvario profit, šalje tako snažnu poruku, te jasno poručuje onima koji se po nečemu razlikuju da veruje u njih, te da poštuje to što I sami veruju u sebe. Nepretenciozna promocija ravnopravnosti, bez dramatičnih momenata na koje smo navikli, tako klijentu obećava više od proste egzistencije, te nudi svet u kojem je poštovanje moguće.

XXZ traži prodavce oglasnog prostora. Vaš posao bi se sastojao iz pronalaženja novih klijenata i negovanja postojećih, a tu su i izrada i slanje ponuda, ugovaranje posla i odgovornost za naplatu. Prednost imaju kandidati koji imaju iskustva na sličnim poslovima u marketingu, ali to nije obavezno. Ako nemate iskustva, steći ćete ga kod nas

Ovaj tekst sadrži „spojlere“. Ako niste pratili „Mad Men“, vratite mu se kad pogledate sve od prve do poslednje epizode. Nije teško, nema ih ni sto. Kad za gotovo deset godina niste čuli ili pročitali nešto što bi predstavljalo „spojler“, nemojte ni sad i – svaka vam čast. Ako ste pak od onih kojima je bitnije na koji način se nešto dešava, a ne samo šta se dešava, možete da čitate tekst bez problema. Nije teško, u seriji se ionako „ne dešava ništa“.