Tekstovi sa tagom: maskulinitet

Odnos književnosti i „stvarnog svijeta“ recipročan je: osim što se u književnim djelima zrcali društveno-kulturna struktura trenutka u kojemu nastaju, ista su ta djela i sama sposobna bilo za reprodukciju i održavanje, bilo za subverziju i otpor stereotipima i okoštalosti navedene strukture. Takav dvostruki položaj nužno dovodi do ideološke obojenosti književnih djela, bez obzira na to ograđuju li se autori/ce od takvog poimanja ili ga aktivno prihvaćaju i koriste. U slučaju književnosti za djecu i mlade ovaj je ideološki dio osobito naglašen: za razliku od književnosti za odrasle, od ove se vrste književnosti mnogo strože očekuje da ispunjava svoju klasičnu dulce et utile zadaću, s naglaskom na ovu drugu komponentu, a ona djela za koja nadležni (odrasli) autoriteti ocijene kako ne ispunjavaju taj uvjet, ili ga ispunjavaju manjkavo, o(t)pisuju se kao „loša književnost“. Daljnja institucionaliziranost književnih djela za djecu i mlade koja se očituje njihovom uključenošću u kanon školske lektire stavlja njihovu pedagošku, društvenu i moralnu poruku u poseban fokus.

Urbana pederska legenda kaže da se još uvijek nije rodio gej muškarac kojem na nekoj od svekoliki dejting aplikacija i portala nije bilo postavljano pitanje: „Jesi li fem?“ Kao da to jesi li fem/femi/feminiziran ili nisi odlučuje o vrijednosti i punoći bića osobe kao takve, ali prema ovoj logici zapravo odlučuje jer imati bilo kakvu odliku ženstvenosti smatra se inferiornim, neprivlačnim i nepoželjnim. Hmm, miriše, pardon smrdi, na nešto poznato? Iza ovog, naizgled bezazlenog, pitanja se krije mnogo složena tema koja simptomatično upućuje na polje toksičnog maskuliniteta, odnosno njegovog manifestiranja kroz mizoginiju i (auto)homofobiju.

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo uoči svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama

Cijeli ovaj zapetljani kontekst ne upućuje na to da je današnja reakcija mladih bijelih muškaraca jednostavno konzervativna reakcija tradicionalnog maskuliniteta, nego da je simptom njegovog raspadanja i duboke krize. Kako primjećuje Angela Nagle, "pop-kulturni klišej američke srednje škole prikazao je svijet u kojem su najgori seksisti sportaši bez mozga. Ali kad nam je online svijet pružio uvid u unutarnje živote drugih, jedno iznenađujuće otkriće jest da je štreberski samoidentificirajući dobar dečko koji nikad nije mogao dobiti djevojku zapravo rasist ispunjen mržnjom, mizoginik nevjerojatno ljubomoran na sreću drugih."

Jedna od manje omiljenih tema na filmu, a i uopšte, je preispitivanje maskuliniteta, a zbog toga što „jaki" članovi društva radije izbegavaju pitanja, te na taj način otvaraju prostor za nove oblike diskriminacije, ugnjetavanja i nasilja

Kako u atmosferi mačističkog maskuliniteta osvještavati i konstruisati svoj transrodni identitet, šta u tako postavljenim društvenim okolnostima znači biti trans osoba ili trans muškarac, te na koji način patrijarhalna sredina utječe na proces konstruisanja maskuliniteta kod trans pojedinaca, jedno je od važnijih pitanja savremenog društva.

Ženski tipovi tela smenjivali su se onako kako se smenjivala i potražnja u okviru modne industrije, ali kada su u pitanju muškarci, godinama, čak decenijama, dominirao je jedan te isti tip, pa su alternative obično ignorisane. I dok žene sve snažnije koriste svoje glasove za brisanje posledica otrovnog maskuliniteta, unutar mejnstrim kulture dešava se drugačija promena: twinkovi nisu tek gej fantazija, ili samo nečija želja, već transformacija koja menja razumevanje muževnosti, te nudi drugačiji odgovor na pitanje šta znači biti muškarac.