Tekstovi sa tagom: mile stojić

Oni koji lažu navode tvoje zapovijedi:/ Peta ne ubij, šesta ne ukradi, osma ne reci lažno svjedočanstvo./ Oni koji kradu lažno svjedoče./ Oni koji kradu kažu: ne poželi tuđeg druga

Ne bih izabrao ovo vrijeme / ni ovu zemlju u kojoj utjehe/ nema. Ni ovu braću koja su me/ prodala...

Pjesnici guslari, kakvi su Brana Crnčević, Rajko Petrov Nogo, 'džins-autor' Momo Kapor, postali su 'senatori Republike Srpske', genocidne tvorevine koja će kasnije biti legalizirana od strane velikih sila u Daytonu. Na čelo Srpske pobune, kao što je poznato, stavio se sarajevski psihijatar Radovan Karadžić, koji je, i sam pjesnik, volio ćaskati sa svojim kolegama po peru, skupljajući ih na roštiljade, u svojoj šumskoj rezidenciji na Palama, dok je Sarajevo nestajalo u plamenu i dimu njegovih kanonada

Mediji su izvijestili da je „kćerka osuđenog ratnog zločinca“ naredila da se skine ta ploča, i ova atribucija gospođu Karadžić-Jovičević unaprijed moralno diskvalificira, kao da je ona određivala čija će biti kćerka. Ona je, naprosto, kćerka kao i sve druge, nimalo kriva za djela koja je učinio njezin otac. Ovo su riječi jedne kćerke o svome nesretnom roditelju, koji će zbog svojih nedjela ostatak života provesti iza rešetaka

Publikacija „Izgubljena mjesta” je pokušaj da se književnim i fotografskim umetničkim radovima bosansko-hercegovačkih umjetnika konzerviraju oni dijelovi Bosne i Hercegovine koji su se promijenili u toku protekle dvije decenije. Tranzicija, rat, velike demografske promjene, razaranje, nebriga - sve su to posljedice koje utiču na vanjsku sliku Bosne i Hercegovine. Cijela ideja projekta koji je urađen u okviru programa Goethe-Instituta Bosne i Hercegovine „ povodom 20. godina od pada Berlinskog zida”, jeste sačuvati onu Bosnu i Hercegovinu koja nestaje. U fotografsko - proznoj publikaciji, objavljenoj u izdavačkoj kući Šahinpašić iz Sarajeva, objavljeno je 10 priča, odabranih na konkursu. Među imenima čija sjećanja na izgubljena mjesta možete čitati su Mile Stojić, Faruk Šehić, Tanja Stupar Trifunović i mnogi drugi. Knjigu su priredili Saša Gavrić i Hana Stojić. e-Novine su za ovaj feljton odabrale pet priča koje govore o svijetu kojeg više nema i na ovaj način se pridružuju pokušaju da se od zaborava sačuvaju kako lične istorije, tako i neke zajedničke uspomene koje su svi građani bivše SFRJ dijelili

“Beogradska slikarica i dubrovački pisac razmenjivali su pisma kao čisti rukopis ljubavi, dok se posvuda oko njih pripremao 'rukopis' mržnje, koji će uništiti jednu veliku državu, a cijelo jedno pokoljenje strovaliti u nesreću i propast”, kazao je Mile Stojić na beogradskoj promociji knjige “Sisak-Dubrovnik, Pisma ljeta 1980.”

Na Festivalu bh. drame u Zenici ugledna pozorišna djelatnica Hasija Borić osvojila je nagradu za životno djelo koja nosi ime velikog jugoslovenskog glumca Adema Ćejvana. Van konkurencije, u pratećem programu festivala, izvela je svoju dramu Nana Fata Orlović ili Neka se čuju i vaši glasovi (tema je genocid u Srebrenici). Smijeh i suze, a onda višeminutne stojeće ovacije. Kako je nagrada dodijeljena nakon predstave, mnogi su pogrešno razumeli da je Hasija nagrađena za to djelo. I, da je za to – rekla je - bila bi ponosna. A, ovako: nagrada za životno djelo “Adem Ćevjan” ide u ruke velikoj glumici koja se po primitku ovog velikog priznanja sledećim riječima obratila prisutnima

Plašimo se da će nam automehaničari / Pokrasti dijelove / Da će nam susjedi provaliti u stan / Da će nam blagajnica u samoposluzi / krivotvoriti račun / Da će nam spremačice pronaći nakit / U ormaru / Da će nas ubiti razbojnici

Rat je protutnjao kroz metriku i prozodiju, ostavljajući krhotine materijala za novu, sizifovsku građevinu. Nije Mile Stojić pesnik rata i žrtava, ali se ne boji čitalačke površnosti koja ga može baš među takve smestiti; ko je pročitao „Hatidžu“, pritom i naglas, iznova će prezreti prizemnost dosetke o muzama i topovima, bodežima i emocijama