Tekstovi sa tagom: milena dravić

Millena 01 S

Iz monografije Anite Panić o velikoj glumici

Rade Šerbedžija o Mileni Dravić: Uvijek protiv nepravde i gluposti

Blagost naše Milene dolazi od njezine djetinje zaigranosti životom..Ona je još uvijek spremna da se igra i da mašta i da uvijek iznova sanja… Ona ne da svoje dijetinjstvo i toplim dlanovima grli svaki novi dan i svaki novi film
Milena Dravić

Iz monografije Anite Panić o velikoj glumici

Mira Furlan o Mileni Dravić: Prelijepa, prepametna, premudra

Kao svi veliki glumci, uspjela je cijeli život zadržati svoju dječju prirodu. Znala je očuvati dijete u sebi, dijete koje se zna čuditi i diviti se, dijete iskreno i uvijek istinito, dijete koje živi u trenutku, dijete živo, nestašno, zaigrano i radoznalo, dijete neopterećeno strahom, taštinom, oprezom
Millen 01 S

O knjizi Anite Panić “Milena Dravić ili ključ snova”

Monografija po mjeri velike glumice

Jedan od najvrednijih tekstova u monografiji Anite Panić, koja je i sama autorica nekoliko čak i najtežih eseja, jest onaj kojeg potpisuje sama Milena. „Potpisuje“ ili „piše“ ovdje valja shvatiti uvjetno, jer prema svjedočenju urednice, Milena nije koristila moderna čudesa poput računala i e-maila, pa su se pitanja razmjenjivala poštom, a odgovarala telefonom, što je Anita snimala, transkribirala i potom uredila u skupni tekst koji cjelovitošću nimalo ne odaje kako je zapravo nastao. Milena tu govori o svome odrastanju i radu, iznoseći događaje koji su malo poznati, a osvrće se i na redatelje koji su bili vrlo strogi u svome radu, no bez gorčine i zamjerki. Sve je to uklopljeno u stav koji drugi imaju o Mileni, a ona jednakom srdačnošću uzvraća, gledajući na epizode redateljskih tiranija kao na smiješne artefakte iz povijesti jednog umjetničkog rada

Neobjavljene fotografije sa festivala Beogradsko proleće 1971. godine

Od Arsena, Lole, Tereze, Gabi – do Milene Dravić i Mire Trailović

Te daleke 1971. godine, festival Beogradsko proleće bio je pravi kulturni događaj; happening koji je trajao nekoliko dana nije u Dom sindikata privukao samo ljubitelje zabavne muzike i modernih toaleta, već urbanu elitu među kojom na dosad neobjavljenim fotografijama prepoznajemo Milenu Dravić, upravnicu Ateljea 212 Miru Trailović, tadašnjeg advokata Veljka Guberinu, Batu Živojinovića ili proslavljenog filmskog reditelja Purišu Đorđevića. Vidimo da je i Nikica Kalogjera u publici: očigledno, tu je da pruži podršku svojoj supruzi – Ljupki. Naravno, na okupu su tadašnje najveće pevačke zvezde SFRJ: Arsen Dedić i Gabi Novak, Lola Novaković i Dragan Antić, Senka Veletanlić i Zafir Hadžimanov, tu su još Mišo Kovač, Kićo Slabinac, Boba Stefanović, Anica Zubović, Dušan Jakšić, Miro Ungar, Daliborka Stojšić... Izgledalo je svečano, uzbudljivo i vrlo cool. Cela Jugoslavija u jednom Domu sindikata.
Nedda 01 S

Jedna životna priča

Neda Arnerić: O dorćolskim ulicama i glumačkoj mladosti

U filmu Lordana Zafranovića "Večernja zvona“ imam jednu erotsku scenu zbog koje će sigurno biti mnogo govorancije. To je urađeno tako da stojim iza svega što je snimljeno. Nadam se da će strast i erotika uzbuditi i gledaoce, a ne kao što ponekad biva, spomenula bih samo „Unu“, da ih ostavlja hladnim - kaže glumica za koju se može tvrditi da je jedna od prvih na našem filmu otkrila svoje tjelesne kvalitete.
Dnikol02 S

Dragan Nikolić: Život ukratko

Snežni tuneli mog detinjstva

Nostalgično i tužno sećam se kada smo kao klinci jedne godine, krajem marta, kada se sneg otopio, pronašli jelku koja je izgledala sveže. Okitili smo je u našem tajnom skrovištu i dvadeset i neki mart proglasili našom Novom godinom.
Flmz 01 S

O ženama i kravama

Kako se kali(la) žena kao politički subjekt

Rad Nebojše Jovanovića, povjesničara i teoretičara filma, važan je iz brojnih razloga. Među meni najbitnijim su: izvanredna interpretacija klasičnog jugoslavenskog filma iz optike rodnih asimetrija te zarazna zanesenost jugoslavenskom kinematografijom koja zrači iz njegovih tekstova i predavanja.

Crno-bela prošlost Televizije Beograd

Od Mije i Čkalje - do Milene i Dragana

Ovih smo se dana, nehotice ali namerno, posvetili istraživanju naše prošlosti kroz tekstove o šezdesetim i sedamdesetim godinama; dogodilo se da su mnogim člancima pominju rađanje i bujanje televizijskog programa na prostorima nekadašnje SFRJ. Kako bismo i slikom pratili tekstove, odlučili smo se za prigodnu retro-galeriju sa foto-materijalima Programskog arhiva TV Beograd. Prilika je da se podsetimo ličnosti koje su šezdesetih i sedamdesetih obeležile televizijski program, a među njima su Radivoje Lola Đukić, Miodrag Petrović Čkalja, Mija Aleksić, Olivera Marković, Bora Todorović, Ružica Sokić, Svetlana Bojković, Petar Kralj...
Dravv 01 S

In memoriam: Odlazak heroine jugoslovenskog glumišta

Milena je naša mladost, naša prošlost, naša budućnost

Glumica Milena Dravić preminula je u noći sa subote na nedelju, u 79. godini u Beogradu. Jedna od najpoznatijih srpskih i jugoslovenskih glumica rođena je 5. oktobra 1940. u Beogradu
Darvii 01 S

Retro: Do sledeće šetnje "štraftom"

Kako se prvi put zaljubila Milena Dravić

Nisam imala mnogo, ali sam uvek bila pristojno obučena. Sećam se svojih prvih šimi cipela iz Italije. Zbog njih sam čekala satima na red ispred Refleksa, ali sam ih dočekala. Kosu sam češljala u konjski rep, verovala sam da mi lepo stoji, a šiške uvijala kao šestice i to ušećerenom vodom.
Ajjo 04 S

Dosije: Priča o najistaknutijem modnom dizajneru SFRJ (1)

Aleksandar Joksimović, jugoslovenski Dior

Jednom od najistaknutijih jugoslovenskih modnih dizajnera, Aleksandru Joksimoviću, domaća štampa je pripisivala različite epitete - „ambasador naše mode”, „kreator kome kod nas nema ravnog”, „kralj makaza”, „modni poglavar” i, između ostalog, „jugoslovenski Dior”. U cilju sagledavanja rada Aleksandra Joskimovića iz drugačije perspektive, ovo istraživanje ima za cilj da prikaže određene sličnosti u radu i razmišljanju Kristijana Diora i Aleksandra Joksimovića, odnosno da odgovori na pitanje da li su određene Diorove ideje imale uticaj na rad jugoslovenskog najistaknutijeg dizajnera i da li su upravo one osnov za dovođenje u vezu dvojice dizajnera
Dravv 01 S

Svečanost na 65. Pulskom festivalu

Ovacije za Milenu Dravić

Glumačka heroina Milena Dravić, najveća zvijezda jugoslavenske kinematografije s iznimno bogatom gotovo 60-godišnjom filmskom, kazališnom i televizijskom glumačkom karijerom, najuglednija je gošća jubilarnog 65. Pulskog filmskog festivala, pod čijim je okriljem u SKUC-u otvorena izložba fotografija, a dan kasnije u kinu Valli predstavljena monografija ove velike umjetnice