Tekstovi sa tagom: miroslav krleža

Miroslav Krleža

Iz knjige "Izlet u Rusiju"

Miroslav Krleža: U Berlinu

Djecu truju ratnim legendama, po perverznom planu, a kako su naša djetinjstva protjecala u polukolonijalnim prilikama, bojna slava germanskih vladara javljala se trajnim motivom likovne propagande, kojoj je bila jedina svrha, da obmanjuje dječju svijest dekorativnim lažima o višem smislu ratnih požara
Miroslav Krleža

Miroslav Krleža o scenama iz “Malog mista”

Nema većeg bola nego sjećati se sretnih vremena

Teško je to meni kazat. Tribalo bi odvojit film od televizijskih serija, jer one su daleko popularnije. Televizija je ta koja daje popularnost glumcu. U ono vrime kada san ja započinjao s glumačkom karijerom, a bilo je to s početka šezdesetih, onda je film bija jako popularan kod ljudi. Bilo je malo ljudi koji su imali televiziju, i glumci su letili iz filmova ka’ popularne osobe. Ali kasnije, kada je televizija došla, kada se proširila i postala dostupna svima, onda je ona to preuzela i televizijski glumci su bili znatno popularniji. Ne, ne mogu van kazat jedan film ili ulogu, ali kad bi bira između filmova, onda bi izbor pa na one filmove koje sam radija s Antunom Vrdoljakom. Te filmove bi stavija isprid svih jer su snimani po dobroj literaturi. Vrdoljak se uvik naslanja na dobre pisce, na Marinkovića, Šibla, Krležu...A što se televizijskih serija tiče, tu su „Malo misto“ i „Velo misto“, dvi serije koje su izbacile u prvi plan ne samo mene nego gotovo sve glumce koji su se pojavili. A znate i sami šta je učinija Roko i Meštar. I „Kapelski kresovi“, to je bila popularna serija, u kojoj san igra. Tako san ti ja lipo, kume moj, pokrija cili teritorij Hrvatske, cili teren. I bićedu me zato ove godine pozvali da buden prešidente žirija na filmskom festivalu u Puli. (Razgovor sa Borisom Dvornikom iz 1996. godine)
Private2

Nepoznat Netko

Miroslav Krleža: Jesenja pjesma

Nepoznat Netko donio je Jesen/ na srebrnom pladnju/ u sobu:/ grožđe i kruške, jabuke i smokve...
Ukrajina

Weekend Videos

Rat u Ukrajini: Ima li kraja?

Dali smo sebi redakcijsko obećanje da ćemo svakog vikenda čitaocima ponuditi nešto da gledaju, umesto što im samo nudimo da čitaju. Umesto tabloidnih video-užasa koji posvuda imaju zajednički naslov „Da se naježiš“ ili „Da se smrzneš“ ili „Skandalozno: ovo morate videti“, odabrali smo YouTube spotove koji, čini nam se, prijaju formatu našeg portala, a bogami i nama
Brasteff 18 S

U bijeloj umornoj tišini

Snijeg

Glasovi su tupi i silno i prazno zvone, bijeda je naša jasnija i veća kad nema sedmerostruke laži boja, i sve je samo ledeno i sivo
Miroslav Krleža

Radio drama

Miroslav Krleža: Maskerata

Radio drama je akustična dramatizacija nekog događaja, naravno bez vizuelne komponente. Tvorci se oslanjaju isključivo na dijalog, muziku i zvučne efekte kako bi dočarali slušaocu atmosferu, likove i priču
Miroslav Krleža

Pomogao si mi da shvatim čime pisac ne sme da se bavi

Pismo Miroslavu Krleži

Na kraju još nešto: danas ne kotiraš visoko kod najvećeg dela zagrebačkih artista i artistoida. Ja sam odavno na nuli „popularnosti“ i „ugleda“ u beogradskoj litčaršiji, koju, nema iluzija, čine najvećim delom kominformovci i građanski nacionalisti. Meni nikad nije bilo stalo do ugleda i popularnosti. Ne zato što sam skroman nego zato što nisam tašt
Kaddo 01 S

Silvestarski nokturno godine hiljadu devet stotina i sedamnaeste

Što si nam dala, bludnice stara?

Godina nova kolje Godinu staru./ O, u New Yorku, Genovi i Hong Kongu/ sad sve sirene usidrenih lađa/ viču,/ i sve antene sad, u ovaj čas, pregršti siplju modrih iskara/ po pojasima svih merdijana
Plam2

Sveta pjesma vatre, kaosa i eona

Plameni vjetar

Tako će urlati plameni vjetar jednoga dana, nad piramidom mrtvih domobrana, i crni će stjegovi crveno liznut ko gorući jezici, okna će samrtnoblijedih kuća planut ko luđačke oči, a vatrena nebeska kiša u mlazu na grad će da se toči
Frann 02 S

U gnjilom truplu zločina

Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge

Evropa leži mrtva. Na pogrebu tom čovječnosti mrtve, uz posmrtnu počast topova i ognja, tko ne može da bude Fortinbras, nek govori to glasnim ćutanjem što treba da kaže pokoljenjima: glupost nas je zamrljala krvlju i u toj krvi povorke fantoma izdimit će se ko mračan, paklen dim
Krleža Tito

Krleža o susretu u Šestinama 1939. godine

Tito vadi iz džepa revolver i stavlja ga pored sebe na klupu

Na sljedećem snimku, u razgovoru sa Predragom Matvejevićem, Krleža opisuje svoj susret sa Titom 1939. u jeku sukoba na književnoj ljevici, u vrijeme Pečata i Dijaletičkog antibarbarusa. Govoreći u kakvom je uslovima došlo do toga susreta i u kakvim okolnostima se on odvijao, Krleža opisuje i dramatične trenutke u toj krčmi kada je Tito umalo upotrijebio svoj revolver, što je međutim ipak sretno završilo, a konsultacije nastavljene sve do 10 sati navečer. Na snimku se može čuti i kako Krleža pedantno isključuje magnetofon kad god se povede riječ o sibirskim grobovima, premda Matvejević svjedoči da je Krleža stalno pitao Tita o tim žrtvama, na što mu je Josip Broz otpovraćao da ipak ima važnijih problema dok je fašizam pred vratima
Dosn 03 S

Sniva tajne daleke planete

Gola žena na staroj slici

Tu sanjaju te žene starih slika,/ Ljubovce Oblaka i Rutavog Bika!/ O, mnogo tajne ima u kretnji golog lika
Miroslav Krleža

Trube poraza

Pjesma umora, tuge i nesposobnosti

Sjedimo po krčmama i gledamo sami u sebe, pijemo i govorimo advokatski u obranu svojih vlastitih nesposobnosti i o sredini, o glupim malograđanima u malenom provincijalnom gradu, o odvratnosti spram piskaranja kao produciranja robe, o jalovosti svakog napora, o nekoj divnoj mjesečarskoj gesti što ruši čovjeka sa vrha tornja, o zrakoplovstvu i o spasu u formulama, o pomanjkanju volje za obnovom, i tako sjedimo po krčmama i govorimo, a naš je govor pjesma umora, pjesma tuge i pjesma nesposobnosti. Htjeli bismo biti plivači protiv struje i htjeli bismo da porastemo, kao hrast na ravnici
Miroslav Krleža

Skupocjene riječi u brokatnoj rimskoj rizi

Bijeda svojim rukama dotiče se svega

Bijeda svira glazbalom i nosi crvene frakove, servira divljač, gljive, skupocjene morske rakove i žedna rastače pivo i ogromne vinske akove
Pioo 03 S

In memoriam: Josip Broz

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija - ode Tito preko Romanije

Nema dana da ne razmišljam o njemu. Bio je kartaš prvog reda, njega je u životu karta uvijek dobro išla. U rat protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći ne i održati se! I još hiljade i hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih koje sam ja zapamtio u svom ‘kratkom životu’